FOTO: Hrvatski školski muzej

Maturanti se žale da je danas preteško? Izvukli smo pitanja na koja su odgovarali njihovi vršnjaci prije 150 godina, koliko odgovora znate?

Autor: Daniel Radman

Gotovo na redovnoj bazi u ovo doba godine nailazimo na vijesti o maturantima koji se bore s nemogućim pitanjima na državnoj maturi.

Zbog preteških pitanja današnji maturanti ‘pale društvene mreže’, zabrinuti roditelji medijima pišu prosvjedne note, a potom Ministarstvo obrazovanja gasi požar priopćenjima.

Slične ceremonije nismo bili pošteđeni ni ove godine.

Stoga smo krenuli put Hrvatskog školskog muzeja koji je, doduše, zbog potresa zatvoren, no samo za dnevno.hr otvorili su svoja vrata i ponudili nam uvid u njihov bogati arhiv (dok je Muzej pod ključem, njihove aktivnosti možete pratiti na blogu).

Zagrebali smo u malo dalju povijest, još u vremena kad su našom zemljom upravljali Austrijanci i Mađari, kako bi provjerili jesu li istu torturu prolazili naši maturanti i u 19. stoljeću.

Upravo tada su krenule i prve mature – da budemo posve precizni, ona prva održana je još 1850. godine.

“Tada je donesena ‘Osnova za organizaciju austrijskih gimnazija i realki’, gimnazije su umjesto šestogodišnjih postale osmogodišnje škole (pučka je trajala četiri godine), a ujedno su uvedene i institucije razrednika, učitelja, predmetnih profesora… Zapravo, niz drugih kasnije nama samopodrazumijevajućih stvari koje se tiču (srednjoškolskog) obrazovanja”, pojasnila nam je ravnateljica muzeja Štefka Batinić.




FOTO: Hrvatski školski muzej

Cilj mature – kako je napisano u “Propisu za ispite zrelosti u gimnazijama i realnim gimnazijama Kraljevina Hrvatske i Slavonije” – bio je ustanoviti zrelost ispitanika za polazak “sveučilišnih nauka”. Otud i onaj alternatvni naziv “ispit zrelosti”. Ukoliko su položili, maturanti – ili, kako su se tada nazivali, abiturijenti – dobivali su svjedodžbe s oznakom “zreo”, a oni koji su se posebno istaknuli “zrelost s odlikom”.

Bila je to, dakle, priprema za fakultet. U Zagrebu tada nije bilo nekog izbora – abiturijenti su nakon mature mogli birati između mudroslovnog (filozofskog), pravnog i bogoslovnog fakulteta. Za sve ostalo ‘potezali’ su do Graza, Praga ili Beča…

“Učenici osmog razreda prijavili bi se za ispit dva mjeseca prije kraja nastave. Pismenio dio sastojao se od sastavka iz materinskog jezika, prijevoda s latinskog i na latinski, prijevoda s grčkog i rada iz matematike, dok je usmeni obuhvaćao književnost na materinskom jeziku, latinski i grčki jezik s književnostima, povijest i geografiju, matematiku te prirodopis i fiziku“, ispričala nam je ravnateljica i napomenula da je ispitivanje moglo trajati i po osam-devet sati.




Srednjoškolskim sustavom tada su dominirale klasične gimnazije koje će s vremenom dobiti sve veću konkurenciju u realnim. Eto, i tada su se vodile rasprave treba li škola ići u korak s vremenom. Odgovor na te potrebe ponudile su realke koje su ‘zanemarivale’ umrle jezike i okretale se potrebama tadašnjeg suvremenog čovjeka.

Veliku ulogu u reformi, pojasnila nam je gospođa Batinić, odigrao je potkraj 19. stoljeća Izidor Kršnjavi koji je kao za predstojnik Odjela za bogoštovlje i nastavu – danas bi rekli ministar – gurao realke nauštrb klasičnih, a za njegova mandata otvorio se i Ženski licej u Zagrebu 1892.., de facto prva ženska gimnazija.

FOTO: Hrvatski školski muzej

No, vratimo se samom činu mature i pitanju zbog kojeg smo došli: Jesu li ispitni zadaci na maturi zaista bili teži?

“Drukčiji je bio koncept ispita. Kada je riječ o humanističkom dijelu, naglasak je – kako se može vidjeti po pitanjima – bio na jezicima, hrvatskom, latinskom grčkom; prevođenju, razumijevanju, izražavanju…”, kaže nam ravnateljica HŠM-a.

“Imali bi nekoliko sati da sastave radnju iz hrvatskog jezika, no kroz zadane teme možete vidjeti da se od njih očekivalo poznavanje daleko šireg gradiva od same književnosti“, reći će Batinić.

A evo i kako su izgledala pitanja.

Izabrali smo neka iz Gornjogradske velike gimnazije te Kraljevske realne gimnazije i više trgovačke škole u Zagrebu, Kraljevske velike gimnazije u Varaždinu, Kraljevske velike gimnazije u Požegi i Kraljevske realne gimnazije u Senju.

NAJBOLJI HRVATSKI UČENIK: ‘Matura treba biti još teža, ovo je lagano!’ Ljudi žestoko komentirali: ‘Manjak empatije’

Iskušajte svoje znanje…

Zašto se je u literaturi pojedinih naroda prije proze razvilo pjesništvo? (Zadaću valja obrazložiti primjerima iz literature naroda grčkoga, rimskoga i hrvatskoga)

Kako i na kojih se je temeljih razvila drama u srednjem vieku u obće, a hrvatska u Dubrovniku na pose? Koji su najznamenitiji dramatici, koje li najznamenitije drame dubrovačke?

Tko su bili bogumili, zašto se je njihov nauk tako brzo širio, te jesu li što god privredili narodnoj knjizi?

Ženski karakteri (Krunoslava, Sokolica, Sunčana i Ljubica) u Gundulićevom Osmanu.

Koji su bili uzroci, da je Dubrovnik postao književno središte u Dalmaciji?

Što su doniele Europi križarske vojne?

Odkud Dubrovniku onolika sila i moć duševna?

Koji su uzroci, da se u Slavoniji istom u 18.vieku pojavljuju književnici?

Dokazuje li povijest, da su Rimljani vazda radili prema Vergilijevoj: “Tu ne cede malis, sed contra audentior ito”.

Po čemu su Kačić i Relković omiljeni hrvatskomu narodu?

Kako utječe more na karakter primoraca?

S kojim se gradjanskim vrlinama i načelima domogao Rim svjetskoga gospodstva? Treba potvrditi primjerima iz rimske povijesti.

Glavni uzroci ratovima, što su ih među sobom vodile Europa i Azija.

Europa poslije križarskih ratova

Junaštvo i veličina Rimljana u času pogibli i nevolje.

Karakteristike Grka i Rimljana: idealizam i realizam.

Koliko je moderni napredak prirodnih znanosti i izuma promijenio socijalni život?

Pomorstvo je bilo, a i sada je glavnim uvjetom veličini država, sreći i blagostanju naroda.

Važnost tradicionalne poezije i njeni tragovi u hrvatskoj književnosti

Zašto Slaveni zovu svetu braću Ćirila i Metodija svojim apostolima?

Ako ste skloniji matematici, evo što je trebalo izračunati.

Razlika između 20. i 16. člana aritmetičke progresije je 16, a količnik između 20. i 16. člana iznosi 29/31; kolik je zbroj prvih 20 članove te progresije?

Povećamo li u tročlanoj aritmetiskoj progresiji prvi član za 8, dobivamo geometrijsku progresiju, kojoj je zbroj = 26. Koje su to progresije?

Neka se riješi jednadžba:
2 x2 – 4 xy + 7 y2 = 98
x2 + 10 xy – 6 y2 = 130

Neka se riješi sustav jednadžbi:
x4 + 2x3y – 5 = 5 (x2 + xy) – x2y2 i x+y=5

Zajam u iznosu od 54.000 K ima se amortizovati za 12 godina jednakim, koncem svake godine plativim obrocima. Kolik je svaki takav obrok, računaju li se 4 posto kamate?

Renta od 1200K može se uživati kroz 25 godina; kolika renta mogla bi se uživati od iste glavnice kroz 20 godina, ako se kamate računaju po 4 posto?

Netko ulaže kroz 16 godina svoju prištednju od 450 K. koncem svake godine uz 5 posto. Kolika je konačna vrijednost na koncu 16.godine, zajedno s kamatama na kamate?

Pravac, kojemu je jednadžba y=x-2, presijeca parabolu, kojoj je jednadžba y2=8x, u dvije točke. Neka se proračuna duljina tetive među ovim presjecištima.

Zbroj voluma dviju kugli jednak je volumu koncke s bridom a. Kolik je volum svake pojedine kugle, ako im se polumjeri odnose kao 1 : n.

Prorez po osi upravnog čunja mjeri 10 dm2; kut na vrhu 500o: kolik je volumen čunja?  Δ ACD = 10dm2.

U kuglu, kojoj je oplošje 50m2 veliko, upiše se upravan čunj, koji ima na vrhu kut α = 34o18’36”. Neka se proračuna plašt i volumen toga čunja.

Kolika je udaljenost od Zagreb do Helsingforsa ; Zagreb duž. λ = 33o 35’0”, šir. β1 = 45 o 49′ 49”, Helsingfors duž  λ2 = 42o 37 ’27”, šir β2 = 60o 9’42.3”

 

MATURANTICA ZALIJEPILA ŽESTOKU PORUKU DIVJAK: Dobila oštar odgovor u komentaru! ‘Kako se to obraćas?’

Čini vam se preteško? Pa, i tada je bilo prosvjednih glasova. Evo što je prije 100 godina napisao naš filozof Albert Bazala koji je, vjerovali ili ne, spomenuo i termin “škola života”.

“Treba već jedared prekinuti sa školom pustoga sabiranja znanja, a urediti školu života, školu ljudi. Tu valja u prvom redu spomenuti školske cenzure. U njima se mora nazrijevati radiklano zlo i osnovni uzrok onomu, što se zove pedagogija notesa.

Škola nekako gubi sve više svoj čar i postaje sve više muka i omraza, odnošaj između učiteljica i učenika postaje hladan i ponajviše se mehanizira u pusti način predavaja i učenja, ispitivanja i odgovaranja. Tako škola postaje u neku ruku prisilnim institutom, u kojem se razvija naturalistička borba između učitelja i učenika, u kojoj onaj postavlja izvjesne zahtjeve i pazi na izvršenje njihovo, a ovaj opet sa svom mogućom spretnošću nastoji, da im se otme, koliko je to ikako moguće.”

A bilo im je i stresno. O tome govori i jedna vijest iz tog doba, da si je abiturijent uoči završnog ispita oduzeo život – upravo zbog mature.

“Nije to bio školski sustav lišen stresa. Makar je sustav sličan današnjem, ipak je pedagogija napredovala u smislu poštivanja osobnosti učenika “, zaključila je Batinić..

MATURANTI 2020: Organizirali tajnu norijadu na jezeru pa ih spašavali od utapanja?!

 

ŠKOLA NA DALJINU UZNEMIRILA RODITELJE! Majka školarke: Kći mi svaki dan plače

 

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.