fbpx
Photo: Srdjan Ilic/PIXSELL

MASOVNO PREDAJU ZAHTJEVE ZA AZILOM! Sve više Sirijaca i Afganistanaca pokušava se domoći EU! Zabrinjavajuće statistike

Autor: Adriano Milovan

Zaoštravanje situacije u zemljama Bliskog istoka ponovno je pokrenulo veće migrantske valove prema EU, pokazuju podaci Eurostata.

Prema tim podacima, azil u zemljama EU u drugom je ovogodišnjem tromjesečju po prvi puta zatražilo 103.895 stranaca iz trećih zemalja. To je oko devet posto više nego u prvom ovogodišnjem tromjesečju, kada je azil u EU po prvi puta zatražilo, prema podacima eurostatističara, 95.265 stranaca.

U usporedbi s istim lanjskim kvartalom, kada je azil na području Unije tražilo 48.370 stranaca, riječ je o rastu od 115 posto. Ipak, te su brojke i dalje ispod onih iz vremena prije izbijanja koronakrize, s obzirom na to da je broj azilanata u drugom ovogodišnjem tromjesečju manji za 28 posto u odnosu na isto razdoblje 2019. godine.

Azilantima najprivlačnije Njemačka, Francuska i Španjolska

Te brojke, međutim, ne odražavaju i stvaran broj stranaca koji su u drugom ovogodišnjem kvartalu zatražili azil u EU. Njima, naime, treba pridodati i 13.805 tražitelja azila kojima je zahtjev prvi puta odbijen pa su tijekom drugog tromjesečja ponovno zatražili azil u EU. Ipak, takvih je slučajeva u EU u drugom tromjesečju bilo upola manje nego u prva tri ovogodišnja mjeseca.

Najviše zahtjeva za azilom u drugom je tromjesečju predano u Njemačkoj, gotovo 30.000. Njemačka je time potvrdila svoj status „obećane zemlje“ za azilante. Slijede Francuska, s oko 22.000 zahtjeva za azilom, i Španjolska, s nešto više od 12.000 stranaca koji su po prvi puta zatražili azil. Te tri velike članice, inače, obuhvaćaju 61 posto, ili preko tri petine, svih zahtjeva za azilom u EU u drugom tromjesečju.

Hrvatska azilantima nije “na radaru”

S druge strane, Hrvatska spada među članice koje su azilantima i dalje najmanje privlačne u EU. Prema podacima Eurostata, u drugom ovogodišnjem tromjesečju samo je 640 stranaca po prvi puta zatražilo azil u našoj zemlji. To je, međutim, oko 44 posto više nego u prvom tromjesečju, kada je azil u Hrvatskoj, prema istim podacima, tražilo 445 stranaca.

Najviše zahtjeva za azilom u EU u drugom su ovogodišnjem tromjesečju podnijeli sirijski državljani. Naime, svaki peti azilant, ili njih preko 20.000, nositelji su sirijske putovnice. Slijede Afganistanci, kojih je oko 14.000 zatražilo azil u EU, što predstavlja 13 posto, ili otprilike sedminu, ukupnog broja novih azilanata. Azil u EU u drugom je kvartalu tražilo i preko 4000 Pakistanaca te otprilike jednak broj Iračana.

Raste broj tražitelja azila iz Sirije i Afganistana

No, dok je broj Pakistanaca koji traže azil u EU u padu u odnosu na razdoblje prije pandemije koronavirusa, broj Sirijaca i Afganistanaca koji se žele skloniti u EU osjetno je porastao u odnosu na razdoblje prije koronakrize, pokazuju podaci Eurostata. Ovdje valja napomenuti i kako još ne raspolažemo podacima o broju Afganistanaca koji su krenuli prema Europi nakon što su vlast u toj zemlji krajem ljeta preuzeli talibani: te će brojke otkriti tek podaci za treće tromjesečje, a izvjesno je, kako pokazuju i medijska izvješća, da će biti veće nego ranije.




Većinu azilanata u drugom ovogodišnjem tromjesečju i u Hrvatskoj su činili Afganistanci. Podaci Eurostata, naime, pokazuju da je u tom razdoblju 305 afganistanskih državljana zatražilo azil u Hrvatskoj, što čini gotovo polovinu svih zahtjeva za azilom. Azil u Hrvatskoj u drugom je tromjesečju zatražilo i 80 Iračana, pokazuju podaci eurostatističara.

Osim zaoštravanja situacije u zemljama Bliskog istoka, na veći priljev azilanata u ovoj godini vjerojatno je utjecalo i labavljenje epidemioloških mjera vezanih uz koronavirus, što je olakšalo i putovanja. Također, razlog se može tražiti i u oporavku gospodarstva EU od koronakrize, što je potaklo potražnju za radnom snagom koja u EU nedostaje.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.