Masovni povratak iz Dublina, raste sumnja u Zapad: ‘Ako se to dogodi, mi smo sljedeći’

Oprez i napetost počeli su prožimati stanovnike zemlje koja se nalazi u sendviču između Bjelorusije i ruske eksklave Kalinjingrada. Litva se, pišu mediji, priprema za eskalaciju rata u Ukrajini, a Litavci smatraju kako je, ako Ukrajina izgubi, Litva sljedeća.

U strahu da će Vladimir Putin pokušati prijeći i njihovu granicu, Litavci se sada u velikom broju vraćaju iz Irske, gdje su radili, priključuju se vojsci, dežuraju uz prevlaku Suwałki koju se neki već prozvali “najopasnijim mjestom na svijetu”, a deseci litavskih dobrovoljaca već su otišli na ukrajinska ratišta, piše Financial Times.

No, ne strahuju Litavci napamet, jer Litvu je Sovjetski savez okupirao još 1940. godine, a neovisnost su krvavo izborili 1991. godine. Kada su ušli u EU 2004., stotinu tisuća ih je napustilo bivšu sovjetsku državu trbuhom za kruhom tražeći posao po Europi, posebno Irskoj, gdje ih je sada, procjenjuje se, više od 30 tisuća.

Više od polovice Litavaca želi se vratiti kući

No, od masovnog egzodusa u Irsku, Litva je u međuvremenu ekonomski napredovala. Iako na europskoj periferiji, njihovi su prihodi skočili na 89 posto prosjeka EU, pa je prema zadnjim podacima, prosječna plaća tamo sada 1.600 eura, što je gotovo 500 eura više nego u Hrvatskoj.

Mediji izvještavaju da se veliki broj litavskih emigranata, posebno iz Ujedinjenog Kraljevstva, sada vraća kući. Njih 55,1 posto, pokazuje istraživanje, želi se vratiti u Litvu u sljedećih pola godine, a većina izdvaja prijeteći rat kao glavni razlog.

“Čak i da poginem dok ubijam pet Rusa, to bi bila moja osobna osveta za službu u Sovjetskom Savezu”, rekao je za Financial Times jedan Litavac koji se vratio iz Irske. Kao i većina njegovih sugrađana, 55-godišnjak je bio vojni obveznik sovjetske vojske, prevozio je zatvorenike u Sibir. Kasnije, ulaskom Litve u EU, otišao je u Dublin i tamo radio na benzinskoj postaji. Sada su se on i supruga vratili u Litvu i pridružili pričuvi litavske vojske, spremni za slučaj ruske invazije.

‘Mi još uvijek imamo noćne more od ruskih napada’

Landsbergis je imao devet godina kada su sovjetski tenkovi upali u Vilnius i tamo pokušali rastjerati masovne prosvjede za nacionalnu neovisnost. Četrnaest Litavaca je poginulo pod sovjetskim tenkovima, a 13. siječnja 1991. i danas obilježavaju kao Dan branitelja slobode. Osam mjeseci poslije ruski je predsjednik Boris Jeljcin priznao suverenitet Litve, a članstvo u Ujedinjenim narodima uslijedilo je nekoliko dana kasnije.

“Rusija je oduvijek bila prijetnja opstanku Litve”, kako je to opisala bivša predsjednica Litve Dalia Grybauskaitė. Površinom tek malo veća od Hrvatske, zemlja s 2,7 milijuna stanovnika, nije osobiti izazov za trupe Vladimira Putina.

“Mi još uvijek imamo noćne more od ruskih napada, ne samo tenkova u Ukrajini i Gruziji, nego i tu u glavnom gradu”, rekao je u nedavnom intervjuu litavski ministar vanjskih poslova, Gabrielius Landsbergis dodajući da je nova ruska invazija itekako moguća.

Strah da Zapad napusti Ukrajinu sve veći: Rat upao u ulicu iz koje nema povratka

‘Najopasnije mjesto na svijetu’

No, ono što je posebno problematično je geografski položaj Litve jer na jugozapadu, u gradiću Vištytisu s 400 ljudi, preko ceste gledaju u neprijatelja, a tu je i prevlaka Suwałki, najkraći kopneni put između ruskog saveznika Bjelorusije i ruskog teritorija u Kalinjingradu.

Zbog toga je to područje i nazvano “najopasnijim mjestom na svijetu” i “NATO-ovom Ahilovom petom”, na kojem Rusija može pokušati odsjeći Litvu, Latviju i Estoniju od ostatka NATO-a. Riječ je o pojasu kopna od 100-tinjak kilometara koje se proteže granicom između Poljske i Litve.

Zato su NATO snage za jačanje prednje prisutnosti (Enhanced Forward Presence) održale vojnu vježbu u Latviji kako bi testirale logistiku brzog prolaska NATO trupa i opreme kroz koridor Suwalki, a novinar britanskog Timesa Oliver Moody dobio je priliku prisustvovati NATO-ovoj vojnoj vježbi velikih razmjera kodnog imena “Titan Shield”, koja se ovih dana održava u latvijskom kampu Adazi. Jedan od ciljeva vježbe u Latviji bio je testirati logistiku brzog prolaska NATO trupa i opreme kroz prevlaku Suwalki.

“Dok smo se motali po poligonu u civilnom transporteru, prošli smo pored tima za pronalazak i uništavanje neeksplodiranih ubojitih sredstava iz Albanije, španjolske topničke jedinice koja se odmarala od baražnih gađanja na svojim samohodnim haubicama M109 i britanskih JTAC timova u Eurofighter Typhoonima za izviđanje i udare. S jedne strane šume, preko fronte isprepletenih rovova i zemunica koje se protežu nekoliko kilometara južno od rijeke Puske, bilo je oko tisuću vojnika iz Kanade, Italije, Španjolske i osam drugih zemalja, pucajući iz poljskih tenkova, slovenskih haubica i američkih raketnih sustava Patriot”, piše Moody.

Raste litavska sumnja u zapadne saveznike

Zbog neprestane prijetnje nove ruske invazije, u Litvi su vratili obvezu vojnog roka 2015. godine, nakon ruske aneksije Krima. Sada imaju 23 tisuće profesionalnih vojnika i 104 tisuće rezervista, ali i dalje ovise o svom glavnom savezniku, SAD-u.

Litva je članica NATO-a od 2004. godine, međutim, sve više litavskih političara istupa govoreći da osjećaju kako se američka podrška Ukrajini topi. Posebno zbog rata Izraela i Palestine, koji je sada okupirao pažnju američke vanjske politike. Čak i novi predsjednik Zastupničkog doma, republikanac Mike Johnson, govori da im Ukrajina više nije prioritet za financijsku pomoć, nego je to Izrael.

Osim toga, u predsjedničku fotelju SAD-a mogao bi ponovno u studenom zasjesti Donald Trump koji je već najavio da se ne namjerava obvezati na podršku Ukrajini u ratu protiv Rusije. Zbog toga je bivša predsjednica Litve Grybauskaitė u nedavnom istupu rekla da je to zabrinjavajuće i da “raste litavska sumnja u zapadne saveznike”.

“NATO bi mogao biti oslabljen ishodom ovih izbora. Imamo vodstvo na istoku koje je spremno boriti se, ići u rat, promijeniti svijet. Ali, nemamo takvo vodstvo na zapadu”, kazala je.