Malim dalmatinskim mjestom širi se ‘strah, očaj, bijes i nemoć’: ‘Gledaju u vas, u oči’

U Šibensko-kninskoj županiji posljednjih je dana alarmantno. Naime, nižu se napadi vukova na stoku, a štete zbog napada zaštićene životinje rastu. Posljednji se dogodio na području Jadrtovca, nadomak Šibenika.

Uzgajivači traže pomoć i zaštitu od države, a u suprotnom će, kažu, dignuti ruke od stočarstva. “Troje teladi je zaklano. Šteta je oko tri tisuće eura”, objasnio je Ilija Ulićević iz Jadrtovca te dodao: “Počeo sam ih gađati kamenjem i vikati. Jednostavno, oni gledaju u vas, u oči. Ne bježe”.

Već danima, kako kaže, osjeća strah, očaj, bijes i nemoć, a nije jedini. “Tu, sto metara dalje, zaklao je dvije ovce. Evo, on je preživio, iako je to sve bilo pod naponom”, požalio se Ilija središnjem Dnevniku HRT-a.

Ministarstvo: Odstrel je krajnja mjera

Do sada je u ovoj godini u Hrvatskoj prijavljeno 1367 napada vukova, od čega 38 posto u Šibensko-kninskoj županiji. Vlasnici tvrde da im zvijeri vrebaju stada te da ih je sve više, a i sve češće.

Lovci predlažu selektivni odstrel.

“Da se vuk zaštiti u određenim područjima, kao što je Dinara, područje Dinare, područje Velebita, a izvan tog područja da dođemo do toga da dopustimo odstrel tih jedinki”, objasnio je Joso Dujić, tajnik Lovačkog saveza Šibensko-kninske županije.

Resorno ministarstvo kaže kako je moguć odstrel, no da je to krajnja mjera. Prije svega treba utvrditi brojnost populacije, na čemu se intenzivno radi. I prevenirati napade. Stoku treba štititi, i na ispaši i u toru.

‘Poremećaj u divljini’

No, vukovi i njihov dolazak do kuća govori i o “poremećaju u divljini”.

“Što je intenzivnija prisutnost čovjeka ili nekakvi utjecaji, to je vuk stjeran, kao i druge divlje životinje, na traženje prostora za svoj život pa eventualno i na približavanje naseljima”, rekao je Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Vuk je zaštićen, ponavljaju stočari, na štetu njihove stoke. Ljutiti su jer od toga žive.

“Ostat ćemo bez ovoga što ima još te naše stoke u Dalmatinskoj zagori. Manje je i divljači i svega u prirodi i vukovi nemaju što drugo, čime se hraniti”, dodao je Mladen Sarajlić, stočar iz Perkovića.

Svi koji trpe štetu od njegovih očnjaka, apeliraju – krajnje je vrijeme da se problem riješi.

‘U Dalmaciji ima sve više i više prirodnog plijena’

Josip Kusak s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gostujući u središnjem Dnevniku HTV-a, rekao je kako se ne bi moglo reći da su se vukovi proširili.

“Područje rasprostranjenosti vuka je tradicionalno Gorski kotar, Lika, Dalmacija. U Dalmaciji su se vukovi proširili tijekom i nakon Domovinskog rata i od tada su stalno tamo prisutni. Ima ih još na dijelu Žumberka, dijelu Korduna i Banovine, i takva situacija je zadnjih 20 godina. Oni tu postoje već dulje vrijeme i ljudi koji se bave stočarstvom dulje vrijeme naučili su da moraju čuvati stoku”, rekao je.

Stočari se bune i kažu da je napada na stoku sve više. U osam mjeseci ove godine bilo ih je gotovo 1400.

Hrvati, imajte oči otvorene: Snimljena je zvijer na cesti kod Sinja

“Ako se sagleda zadnjih 10, 15 pa čak i 20 godina, to je zapravo u prosjeku ili čak manje nego nekih prijašnjih godina. Lani je bilo više od 2000 napada, a ove godine još su ostala dva mjeseca i teško da će se premašiti taj broj. Gledajući samo brojeve, napada nije više, ali onima kojima se to dogodi čini se da je previše. To je razumljivo”, rekao je Kusak i poručio: “Svatko tko se upušta u stočarenje u području gdje ima vukova, treba računati na njegovu prisutnost i poduzeti mjere čuvanja”.

Na pitanje približavaju li se vukovi sve više naseljima, Kusak je rekao kako je to trend koji se vidi u Europi, ali kod nas ne toliko.

“Mi smo primijetili da se približavaju ako u pojedinim dijelovima Hrvatske, pogotovo na jugu, ima dosta tih nezakonitih ilegalnih odlagališta klaoničkog ili drugog kućnog otpada koji privlači vukove i druge životinje bliže naseljima. U Dalmaciji ima sve više i više prirodnog plijena – divljih svinja i srna, što prije 20 godina nije bilo, jer cijeli kraj zarasta u gustu vegetaciju i postoje bolja staništa za divlje životinje. To je jedan od glavnih razloga zašto se priroda približava naseljima, a onda to utječe i na pojavljivanje vukova bliže naseljima”, objasnio je.