LINIJSKI PRIJEVOZNICI NA KOLJENIMA: ‘Još nismo čuli da je autobus žarište epidemije…pa putnika nema dovoljno ni za pola autobusa!’

“U autobusima u najvećem broju slučajeva nema dovoljno putnika ni da napune pola autobusa, a vrlo rijetko ih ima više od preporučenog broja, tako da nema straha od širenja zaraze, a još dosad nismo čuli da su autobusi žarišta epidemije, za razliku od aviona ili kruzera”, komentirao je za Dnevno predsjednik Udruge hrvatskih autobusnih javnolinijskih prijevoznika Hrvoje Meštrović situaciju u prijevozu u špici sezone i pojedinačne žalbe putnika na eventualno prevelik broj prodanih karata s obzirom na epidemiološke preporuke, dodavši da je situacija u prijevozu specifična.

“Uzmite na primjer autobus ZET-a u Zagrebu. Na prvoj stanici će se napuniti s 50 posto putnika, na drugoj će ih ući još nekoliko, na trećoj isto tako… I što bi vozač trebao napraviti? Izbaciti pola putnika s prve stanice da bi ostali mogli držati razmak!? Dakle, to je jednostavno neprovedivo”, ističe primjer iz javnih gradskih prijevoznika dodavši da je jedina provediva mjera obvezno nošenje maske.

A da u autobusima zaista nema putnika ni za popunu polovice sjedala pokazuje i podatak o enormnom padu prihoda autobusnih prijevoznika od čak 85 posto, navodi Meštrović naglasivši pri tom da su linijski prijevoznici trenutno najugroženiji sektor hrvatskog gospodarstva, daleko ugroženiji od turizma i ugostiteljstva koji će ipak ostvariti oko 50 posto lanjskog prometa, a neki i više. Zbog toga manji, povremeni prijevoznici uopće nisu nastavili s poslovanjem nakon popuštanja mjera u svibnju i oko 10 posto članova udruge javnolinijskih prijevoznika je stavilo ključ u bravu, navodi Meštrović.

Ponavlja stoga konkretan zahtjev linijskih prijevoznika da im se subvencioniraju prijeđeni kilometri kao HŽ Putničkom prijevozu koji od države godišnje dobiva 450 milijuna kuna subvencija. Prema stručnoj studiji, linijskim bi prijevoznicima trebala prosječna subvencija od 13 kuna po kilometru, a ZET primjerice od Grada Zagreba dobije 20 kuna po kilometru.

“Nama ne treba subvencija učeničkih karata, nego kilometara, posebno u ruralnim područjima gdje je mali broj putnika. Predlagali smo da se 300 milijuna kuna za subvenciju učeničkog prijevoza preusmjeri županijama koje bi prijevoznicima u dogovoru subvencionirale kilometre na nerentabilnim linijama”, pojašnjava Meštrović i navodi primjer Slovenije koja je itekako uskočila linijskim prijevoznicima s potporom od 1,69 eura za svaki kilometar koji prijevoznik zbog epidemije ne uspije odvoziti.

Linijski autobusni prijevoz je na koljenima jer već mjesecima posluju s gubicima i polupraznim autobusima, a dodatan problem je izostanak učenika i studenata te dijelom radnika i umirovljenika u prijevozu tijekom ljetnih mjeseci. Dok s jedne strane ostvaruju svega 15-ak posto prihoda i nisu podizali cijene karata, s druge strane troškovi su im ostali isti – od parafiskalnih nameta (spomenička renta, turistička zajednica, ZAMP,…) do leasinga, parkinga, osiguranja i tehničkih pregleda. Ugrožena je stoga egzistencija oko 6000 zaposlenika spomenute udruge koja od Vlade traži produljenje potpora za očuvanje radnih mjesta i tijekom jeseni.

LJETNE MJESECE UTOPIJSKI SMO ČEKALI: WHO ipak tvrdi, godišnja doba ne utječu na virus