Foto: Goran Mehkek / CROPIX

KUJUNDŽIĆ KREĆE U PRIVATIZACIJU ZDRAVSTVA: Državne bolnice u dugovima, privatne klinike – cvjetaju!

Autor: Iva Međugorac / 7dnevno

Nema vlade koja se na čelo države nije popela, obećavajući bolesnom i umornom hrvatskom narodu reformu zdravstva – sa sličnom je retorikom kormilo Vlade preuzeo i premijer Andrej Plenković, predajući pacijenta na umoru u ruke HDZ-ova ministra, Milana Kujundžića, koji se u kaosu kojega je jednim dijelom zatekao, a drugim sam stvorio, u najmanju ruku – ne snalazi.

Da je voda uistinu došla do grla, može se čuti i unazad nekoliko dana iz redova medicinara koji prijete štrajkom, ukoliko se ne ispoštuju njihovi zahtjevi, te ne realizira obećano povećanje plaća. No, koliko je vladajućima, koji puke pamflete o brzi oko zdravstva trebaju pretočiti u stvarnost, uistinu stalo do zdravstvenih radnika, potvrđuju upravo pregovori koji su nedavno vraćeni na početak, jer, eto, za zdravstvo – nema novca.

Razumijevanja za takvo postupanje vladajućih sve je manje, pa je tako šefica Sindikata medicinskih sestara, Ankica Prašnjak, najavila da sindikati pripremaju štrajk, jer odgađanje ne vodi nikamo. ”Ljudi nemaju nadu više u ništa i mi se moramo organizirati, a ovime poručujemo građanima da očekuju veće liste čekanja ako nas se ne podrži i ako se sustav zdravstva ne prepozna kao jedan od najvažnijih”, istaknula je Prašnjak.

Inače, u Ministarstvu zdravstva je krajem srpnja potpisano produljenje Kolektivnog ugovora za djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja s dva reprezentativna sindikata, ali Vlada nije prihvatila i parafirano povećanje plaća za tri posto koje je trebalo krenuti s prvim danom kolovoza, te za četiri posto od 1. listopada za 72 tisuća radnika u sustavu, već je najavljen nastavak pregovora.

No, o čemu uopće pregovarati kada je medicinskih djelatnika ionako sve manje, pa je pravo pitanje – hoće li Plenkovićeva zbunjena družina uopće imati kome povećati plaće, ako se odljev medicinara, kojem svjedočimo – nastavi? Inače, kako to rade države i državnici kojima je stalo do ljudi, može se razmotriti kroz primjer Velike Britanije, za kojom naša mala Hrvatska – miljama zaostaje.


A Britanci nisu iznimka…

Naime, Britanci su u četiri godine, uvozeći kvalificirane zdravstvene radnike, zaradili više od tri milijarde funti – oko pola tog iznosa u proračun su donijeli porezi na iste te plaće, a drugu polovicu zaradili su jer nisu ulagali u obrazovanje i edukaciju kadra koji je došao raditi u njihovu zemlju. Britanci nisu iznimka na europskoj karti – niz je europskih zemalja posljednjih godina povećao plaće medicinarima kako bi ih zadržao, jer upravo je država ta koja ulaže u svoje liječnike i medicinske sestre, te u njihovo obrazovanje.

Dotle naša Hrvatska dokazuje da je jedinstven primjer koji svoje školovane, vrhunske kadrove pušta u bijeli svijet, bez da itko od nadležnih i „okom trepne“!? Da smo uistinu miljama daleko od europskih trendova, potvrđuje i primjer Rumunjske gdje je nedavno donesen zakon temeljem kojega je plaća liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti udvostručena, te sada iznosi oko dvije tisuće eura. Plaće su porasle i svim drugim liječnicima, ali i medicinskim sestrama koje djeluju u njihovom javnom zdravstvenom sustavu. Istim su putem krenuli i Česi koji su plaće svojih liječnika posljednjih godina digli za više od 40, a medicinskih sestara za više od 30 posto, pa tako doktori u Češkoj zarađuju gotovo 25 tisuća kuna mjesečno.

U Hrvatskoj je, pak, posve druga slika – primjerice, prosječna plaća kirurga u našoj zemlji iznosi oko 12.115 kuna, prosječna primanja internista s dežurstvima iznose oko 13.000 kuna, dok specijalisti bez dežurstava zarađuju manje od osam tisuća kuna. Prema računici Hrvatskog liječničkog sindikata, osnovna plaća mladog liječnika iznosi 5890 kuna, a kolike su plaće liječnika primarne zaštite, u nekim je situacijama nemoguće izračunati.

Naime, dio njih spada u skupinu tzv. liječnika koncesionara koji posjeduju ugovor s HZZO-om, a u prosjeku uprihode do 40 tisuća kuna na mjesec, od čega isplaćuju plaće sebi i medicinskim sestrama s kojima rade. No, liječnici koji rukovode primarnim ordinacijama nisu primorani sebi isplatiti plaću, pa tu i dolazi do konfuzije oko njihovih mjesečnih primanja.

Ignoriranje Kujundžićevih afera

Kako god bilo, ali da je stanje u zdravstvu očajno, u svojem je javnom istupu nedavno potvrdila i šefica države, Kolinda Grabar-Kitarović. ”Stanje u zdravstvu je, neću reći katastrofalno, ali je doista vrlo loše i u posljednje tri godine nije se učinilo gotovo ništa. Žao mi je što tijekom ove zadnje rekonstrukcije Vlade nije bilo zahvaćeno i zdravstvo”, konstatirala je predsjednica, a onda prekrižila ruke, čekajući da se rješenje za zdravstvo nađe samo od sebe. Jer, kako drukčije objasniti činjenicu da nije reagirala na pozive oporbe da sazove sjednicu za Kujundžićev opoziv.

Dok predsjednica čeka skrštenih ruku, skupljajući jeftine poene za nadolazeću kampanju, Kujundžić tapka na mjestu i djeluje, pa osim najavljenih povećanja plaća, iz njegova sektora stižu i najnoviji obrisi reforme zdravstva koja će opet udariti po džepovima hrvatske sirotinje, jer se najavljuje poskupljenje – sokova, alkohola i cigareta. Ipak, dobro upućeni svjedoče kako nije problem samo u Kujundžić, već u kompletnoj Plenkovićevoj vladi, koja probleme u zdravstvu ne shvaća ozbiljno. Dok se oni zbroje oko toga kada će se uozbiljiti, Kujundžić za sobom povlači i ozbiljne afere koje se baš poput svih nedaća u zdravstvu nastoje – ignorirati.

Naime, nedavno su procurili dokumenti o nabavi PET/CT uređaja koji su ozbiljno kompromitirali ministra. Studiju nabave tih uređaja, Kujundžić je dobio od nepoznate riječke tvrtke, pa je projekt pokušao elaborirati pred Vladom, argumentirajući površnu studiju koja obiluje pogreškama, u koju je ulupano oko 25 tisuća kuna. Na kraju je djelatnicima Ministarstva ostalo nejasno – zašto Kujundžić nije angažirao njihove stručnjaka za izradu studije… Odgovor nije ponuđen…

Istodobno nema odgovora ni na pitanje – što će, primjerice, biti s vinkovačkom bolnicom koja se nedavno našla u blokadi zbog dugova prema veledrogerijama? Dok državne bolnice grcaju u dugovima i problemima, zdravstveni turizam u Hrvatskoj uzima sve veći zamah, što dokazuju poslovne brojke privatnih klinika – njih pet najvećih, lanjsku je godinu završilo s osjetnim porastom prihoda.

‘Tko želi više, neka plati više…’

Izostaje li reforma zdravstva baš stoga što HDZ-ova vlada pogoduje privatnim zdravstvenim ustanovama koje bilježe rekordne poslovne rezultate? To je jedno od pitanja koje se samo po sebi nameće. Jer, današnji kolaps u zdravstvenom sustavu i sulude liste čekanja, idu na ruku privatnim ustanovama, a kada se malo dublje zagrebu oni koji iza tih privatnih klinika stoje, nerijetko se dolazi baš do ljudi koji imaju veze i s HDZ-om i s politikom uopće! Upravo zato je u dijelu javnosti zavladala sumnja da se, osim pogodovanja, neprovedbom reforme, zapravo polako, ali sigurno otvaraju vrata – privatizaciji zdravstva!

No, da Kujundžićeva stranka, a moguće i on sam, vode hrvatsko zdravstvo prema privatiziaciji, dalo se naslutiti i iz nekolicine drugih poteza. Tako je, primjerice, njegov san svojedobno bio – omogućiti liječnicima opće prakse da se slobodno natječu za trajni otkup unosnijih ordinacija, čime bi se osiguranici, zapravo, pretvorili u proizvođače po uzoru na uređene zapadne države. Međutim, reagirali su predstavnici Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi, upozoravajući da se javni sustav na taj način ne smije tretirati, jer ga u protivnom više neće biti.

Spoznalo se tada da ministar priprema liberalizaciju sektora koja je, po svemu sudeći, nešto finiji naziv za ono od čega hrvatska javnost godinama strahuje. Jedne prigode Kujundžić se gotovo do kraja ogolio, najavljujući metode kojima će liberalizirati zdravstvo. ”Ako hrvatski pacijent poželi, primjerice, stent ili koljeno drugog proizvođača, za to će postojati mogućnost, ali uz uvjet da nadoplati zahvat, ruke i materijal. Sve više ljudi to zagovara. Važno je dobro definirati standard za osnovno zdravstveno osiguranje i kvalitetniju uslugu, a onda onaj tko će htjeti još bolje, zašto ne bi nadoplatio 500 i više eura?”, zapitao se ministar.

No, i bez toga što je rekao, bolni rezovi u zdravstvu itekako se osjete, pa dobro upućeni svjedoče kako je Kujundžićev cilj da se skrati boravak, ali i broj pacijenata u bolnicama – uspješno realiziran. Idući ministrov korak bit će snižavanje stope bolovanja, a planira i uštede na lijekovima, te povećanje broja osiguranika dopunskog.

”Tko želi više, neka plati više”, rekao je Kujundžić i za gostovanja kod Stankovića, otkrivajući da planira niz mjera kojima bi do 2020. godine ušparao 485 milijuna kuna, a dio novca kanio je priskrbiti i spajanjem bolnica, te povećanjem broja osiguranika, ali i poskupljenjima usluga. Najavljivao je ministar ranije i kontrolu troškova u zdravstvu – od kontrole rada zaposlenika, pa sve do kontrole potrošnje lijekova.

U svakom slučaju, rasipništvo i neracionalnost svih Kujundžićevih prethodnika, na koncu će platiti nitko drugi nego – hrvatska sirotinja…

Kada je riječ o listi najuspješnijih privatnih poliklinika, tada valja reći da prvu poziciju drži riječka poliklinika „Rident“, čiji je većinski vlasnik, stomatolog, Željko Miljanić. Kroz ovu kliniku godišnje prodefilira više od 60 tisuća pacijenata, uglavnom iz susjedne Italije, a riječ je o jednoj od najvećih privatnih zubarskih poliklinika u Europi, pa je, zapravo, ovaj uspjeh – posve logičan.

Ono što, ipak, malo bode u oči, druga je pozicija na koju se smjestila Klinika za kardiovaskularne bolesti „Magdalena“ iz Krapinskih Toplica, s prihodom od 110,3 milijuna kuna i 1,3 milijuna kuna zarade. Zanimljivo, „Magdalena“ se nalazi u vlasništvu tvrtke „Medinvest“ d.o.o., koja se bavi investiranjima u medicinskom sektoru i u vlasništvu drži medicinske i biotehnološke kompanije, a iza tvrtke, pak, stoje petorica vlasnika.

Prvi vlasnik je Mihajlo Šesto, ujedno i ravnatelj „Magdalene“, zatim osječki kardiokirurg, Ranko Ugljen, te Gordan Tomac i Luka Vrban, ali i Rufolf Sekušan, koji je ujedno i jedan od dioničara „Vijadukta“, ali i vlasnik tvrtke „Zagorje gradnja“. Istodobno su Tomac i Vrban bliski s bivšim HDZ-ovim ministrom zdravstva, Andrijom Hebrangom. Ujedno, Tomac je direktor hrvatske podružnice firme „Shimadzu“, dok je njegov sin, Berislav Tomac, vlasnik radiološke poliklinike „Dijagnostika 2000“ i blizak Hebrangov prijatelj.

Sporni ugovori s HZZO-om…

Podsjetiti valja na činjenicu da je tvrtka „Shimadzu“, čak deset godina bila u fokusu dijela javnosti zbog problema koji su se nanizali oko hrvatskog zdravstva. Naime, mediji su svojedobno pisali o anonimnoj japanskoj tvrtki koja je redovito pobjeđivala na javnim natječajima za opremanje liječničkih ustanova, usprkos boljim ponudama renomiranih prizvođača. Tako se jedno vrijeme i sumnjalo da je Tomac sa svojim „Smimadzuom“ bio u povlaštenom položaju, ali to nikada nije dokazano.

Vrban je također bio Hebrangov blizak suradnik, a kao financijski stručnjak je ’90-ih radio na poziciji pomoćnika ravnatelja u Klinici za dijabetes „Vuk Vrhovec“, odakle je napredovao baš u času kada je HDZ preuzeo vlast. Hebrang ga je, naime, postavio na poziciju direktora Republičkog fonda zdravstvenog osiguranja i zdravstva. S te pozicije ga je maknula Šarinićeva vlada, pa je Vrban prešao u privatni sektor.

Mediji su svojedobno prenosili istup niza kardiologa i kardiokirurga koji su otkrili kako „Magdalena“ od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje svakog mjeseca dobiva više od devet milijuna kuna, što je gotovo četiri puta više nego li imaju odjeli tog tipa na Rebru. Kada su se zbrojila sredstva koja se uplaćuju u Zavod, ispostavilo se kako država na račun „Magdalene“, na godišnjoj razini, iskešira više od 110 milijuna kuna.

Na trećoj poziciji uspješnih privatnih klinika, našao se „Medikol“, koji se oporavio zahvaljujući bivšem SDP-ovom ministru financija, Slavku Liniću, odnosno njegovoj predstečajnoj nagodni. Podsjetiti treba kako se i „Medikol“ našao na udaru javnosti 2011. godine zbog ugovora s HZZO-om koji su smatrani – spornima. Sve do 2009. godine, „Medikol“ je bio jedina zdravstvena ustanova u Hrvatskoj koja je na trošak HZZO-a obavljala skupe PET/CT pretrage. Temeljem toga monopola, došli su do unosnih ugovora, ali čitava afera koja je danima punila medijske stupce nije rezultirala nikakvim značajnijim epilogom.

Donacije za izborne kampanje

U vlasničkoj strukturi „Medikola“, nalazi se čakovečka obitelj Rajković, konkretnije Ivan Rajković i njegova supruga Ivanka Trstenjak Rajković, koji su temelje svojeg poslovanja udarili davne ’96. u svom rodnom kraju. Ta poliklinika je u siječnju 2007., završila u stečaju, ali gotovo istodobno je zagrebački ogranak Zavoda, s njima potpisao izdašan ugovor, čime je zapravo spašen taj obiteljski biznis. Jedno se vrijeme sumnjalo da je Rajkoviću u poslu pomogao nekadašnji HDZ-ovac i nekadašnji ministar, Dado Milinović, no niti te tvrdnje nikada nisu dokazane, baš kao što nije dokazan ni trač, u kojem se navodilo da je Rajković pod Sanaderovom zaštitom.

Zgodna priča krije se iza Poliklinike „Sunce“ koja je smještena na četvrtoj poziciji najuspješnijih privatnih klinika u Lijepoj našoj. „Sunce“ je u vlasništvu koncerna „Agram“, iza kojega stoji jedan od najbogatijih hrvatskih odvjetnika i poduzetnika, Dubravko Grgić, koji se nikada nije susprezao da odriješi kesu i pomogne hrvatske političare. On je osobno u jednom svojem javnom nastupu priznao da ga je 2003. godine posjetio Šeks u društvu Ive Sanadera, tražeći tvrtke za donaciju. Grgić ih je, kako je sam naveo, pomogao kupujući knjige Franje Tuđmana. Grgića je svojedobno kontaktirala i Josipovićeva tajnica, pa je njegovu kampanju potpomogao sa 150 tisuća kuna. Grgićeva poliklinika lani je uprihodila 1,7 milijuna kuna, a prihodi su joj porasli za četiri posto, točnije na 83,6 milijuna kuna.

Na posljednjem, petom mjestu, nalazi se Specijalna bolnica za oftalmologiju „Svjetlost“, kojom rukovodi Nikica Gabrić. Njegova „Svjetlost“ je lani povećala prihode za više od 13 posto i oni iznose 55,8 milijuna kuna, dok je dobit – 3,1 milijun kuna. Kao što je poznato, Gabrić se osobno pokušavao politički angažirati kroz svoj Nacionalni forum, a u njegovom poslovnom carstvu svojedobno je djelovao i HDZ-ov, Milijan Brkić.

Suprug u zdravstvu, supruga u građevini…

Zanimljivo je da i supruga ministra zdravstva, Tatjana Kujundžić, pliva ovim vodama. Jedno vrijeme, mediji su se bavili njenim građevinskim biznisom koji je cvjetao između 2003. i 2015.godine, kada je ugašena njena tvrtka „Zidni vrt“ do.o.o, koja je gradila stanove u zagrebačkom naselju Klara. Osim toga, Kujundžićeva bolja polovica gradila je i dvije urbane vile u Zagrebu i to 2008. godine, a vlasnica tvrtke „Zidni vrt“ gradila je zajedno sa suprugom direktora tvrtke „Olypmus“, od koje je Kujundžić, kao ravnatelj bolnice, kupovao opremu. Bilo kako bilo, Kujundžićeva supruga je uspješan građevinski biznis ugasila 2015. godine, te je trenutačno ravnateljica Poliklinike Croatia zdravstvenog osiguranja.

Kada već govorimo o privatnim klinikama, valja podsjetiti i na „Radiochirurgiju Zagreb“ u kojoj je svojedobno pregled obavila predsjednica, Kolinda Grabar-Kitarović. Riječ je o klinici koja također niže poslovne uspjehe a iza koje stoji zanimljiva ekipa, predvođena ravnateljem klinike, dr. Draganom Schwartzom. A iz njega su i Mato Ćatić, te Miroslav Kovačić. Inače, riječ je o klinici smještenoj u Svetoj Nedelji, u koju su vlasnici uložili oko deset milijuna eura, uz potporu HBOR-a, ali i UniCredit leasinga, te jamstva HANG Bicroa. Schwartz je inače specijalist, kirurg, koji je karijeru gradio i na zagrebačkoj Kliničkoj bolnici „Sveti Duh“, gdje je ujedno bio i pomoćnik ravnatelja. U vladi Ive Sanadera bio je pomoćnik ministra znanosti, Dragana Primorca. 

Ćatić se svojedobno bavio održavanjem poslovnog softvera, no lani je tu tvrtku – prodao. I Kovačić je bio blizak suradnik bivšeg premijera s kojim se zna još od 1994. godine, od kada su surađivali u Ministarstvu vanjskih poslova. Kao diplomat boravio je u Londonu, radio je i kao državni tajnik, no sa Sanaderovim odlaskom okrenuo se privatnom biznisu, pa je s Ratkom Mačekom osnovao tvrtku za krizno komuniciranje.

Suradnja je potrajala do 2015. godine, kada se i on okrenuo drugim biznisima i izazovima, te je s partnerima osnovao kliniku koja danas broji i više od 3000 pacijenata.

Autor:Iva Međugorac / 7dnevno
loading...
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.