Kolindina mama i Jakovljev tata u najboljem Domu za starije: Ima li elemenata za istragu?

Bivša predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u posljednje vrijeme učestalo plijeni pozornost domaće javnosti i medija svojim objavama na društvenim mrežama, ali i pojavama na raznim događanjima. Mnogi su pritom primijetili da izgleda bolje nego ikada, ali i da joj veoma rijetko društvo pravi prvi gospodin Jakov Kitarović koji je svoju suprugu, dok je bila predsjednica, pratio u stopu nastojeći joj i na taj način biti potpora u izazovima koje sa sobom nosi važna pozicija.

Na koju poziciju bivša predsjednica cilja i je li i to razlog zbog kojega se ponovno počela medijski eksponirati, zasad nije poznato jer je to tema o kojoj ona ne govori. Ne progovara Grabar Kitarović ni o svojem privatnom, obiteljskom životu, no to nikada nije ni činila.

Najveća navala

Zanimljivo je da je Grabar Kitarović i tijekom predsjedničkog mandata u velikoj mjeri uspjela sačuvati vlastitu privatnost i obitelj držati podalje od javnosti, no nacija je ipak imala prilike doznati da je predsjedničina majka Dubravka Grabar svojoj uspješnoj kćeri važan oslonac u životu. Svojedobno su javnim prostorom kružile fotografije Dubravke Grabar iz mladih dana pa se zaključilo kako majka i kći jedna drugoj sliče “kao jaje jajetu”.

Inače je majka Dubravka cijeli život bila domaćica koja je na noge podizala obitelj sa suprugom Brankom, mesarom kojemu je nerijetko i pomagala. Dok je Kolinda Grabar Kitarović odrastala u radničkoj obitelji, njezin suprug Jakov korijene vuče iz nacionalno osviještene obitelji, a njegov otac Ivo Kitarović poznat je i kao ugledni profesor riječkoga Pomorskog fakulteta koji je još tijekom hrvatskog proljeća kao student bio politički aktivan.

Oni koji dobro poznaju obitelji bivše predsjednice i njezina supruga reći će kako roditelji gospodina Kitarovića i predsjednice Grabar Kitarović nisu u idiličnim odnosima, no zanimljivo je kako Dubravka Grabar i Ivo Kitarović odnedavno dijele istu adresu jer su već neko vrijeme smješteni u Domu za starije osobe Park na zagrebačkoj Lašćinskoj cesti.

Riječ je inače o najnovijem i jednom od najboljih domova za starije u gradu Zagrebu, na koji je ujedno i najveća navala i lista čekanja pa i danas ima ljudi koji na mjesto u tom domu čekaju više od deset godina, no to po svemu sudeći nije predstavljalo problem roditeljima bivšega predsjedničkog para koji čak nisu ni iz Zagreba, nego iz Rijeke. Jesu li doista Dubravka Grabar i Ivo Kitarović smješteni u ovom ponajboljem zagrebačkom domu, pitali smo i vodstvo Parka, ali oni o tome, kako nam kažu, ne mogu govoriti.

Nema zainteresiranih

“S obzirom na propise o zaštiti osobnih podataka, kao i na Zakon o socijalnoj skrbi odnosno na definirano načelo tajnosti i zaštite osobnih podataka o korisnicima socijalnih usluga, nismo u mogućnosti iznositi podatke koje ste zatražili”, stoji u odgovoru ravnateljice doma Nataše Koražije. Ono što u domu i ne mogu do kraja znati jesu glasine koje kruže njihovom ustanovom, a prema kojima Ivo Kitarović i Dubravka Grabar, iako borave u istom domu, međusobno ne komuniciraju.

Kolindin plan za veliki povratak: Samo čeka da Plenković ode u Bruxelles

“Njih dvoje uopće ne razgovaraju, očito je da nisu u dobrim odnosima”, kaže nam njihova sustanarka, vitalna korisnica doma Park.

U svakom je slučaju zanimljiv odgovor doma koji se odnosi na pružanje usluga korisnicima koji nisu iz Zagreba.

“Osobe starije životne dobi mogu podnijeti zahtjev za smještaj u Dom za starije osobe Park i ako nemaju prebivalište u Zagrebu. U tom slučaju smještaj mogu realizirati ako u trenutku kada se oslobodi mjesto na određenom stupnju usluge za njega nema zainteresiranih kandidata s prebivalištem u Zagrebu”, kaže ravnateljica Koražija.

S obzirom na interes građana koji imaju prebivalište u Zagrebu, teško je reći kada i kako se uopće može osloboditi mjesto za nekoga tko nema prebivalište u glavnom gradu, objašnjava naš dobro upućeni sugovornik, a iz njegova objašnjenja nameće se pitanje jesu li roditelji bivšega predsjedničkog para imali kakve privilegije pri prijmu u dom te ima li elemenata za pokretanje istrage protiv bivše predsjednice zbog mogućeg trgovanja utjecajem prilikom smještaja njezina i suprugova roditelja, koji su s područja Rijeke, u najbolji dom za starije u Zagrebu.

Kao osnivač i vlasnik tog doma naveden je Grad Zagreb, a u dodatnim objašnjenjima navodi se i kako je Park dom otvorenog tipa koji svojim korisnicima pruža usluge stanovanja i prehrane, kao i brigu o zdravlju, njezi, održavanju osobne higijene i pomoć pri obavljanju svakodnevnih aktivnosti.

U njemu je smješteno oko 180 korisnika u stambenom dijelu, u polustacionaru, kao i na odjelu za pojačanu njegu korisnika. U stambenom i polustacionarnom dijelu korisnici borave u jednokrevetnim i dvokrevetnim sobama s kupaonicom. Svaka soba ima izravnu telefonsku liniju, a većina soba i balkon. Na odjelu za pojačanu njegu smješteno je 50 korisnika koji borave u dvokrevetnim i trokrevetnim sobama, s tim da dvije sobe dijele kupaonicu. Dom korisnicima nudi i prostoriju s knjižnicom, kapelicu i prostor za radnu terapiju, a na svakom katu nalazi se i čajna kuhinja koja je opremljena hladnjakom, sudoperom, štednjakom i televizorom. Prema onome što se može doznati s internetskih stranica, Park posluje na dvije lokacije – uz onu na Lašćinskoj cesti, smješteni su i u Ivanićgradskoj ulici.

Loša iskustva

Od općih informacija treba istaknuti i to da se za dvjestotinjak korisnika brine oko 80 zaposlenika, većinom medicinskog osoblja, koji su raspoređeni u tri smjene. Dom je gotovo uvijek blizu stopostotnog kapaciteta, a usluge su ovdje podijeljene prema stupnjevima, od prve koja je najpovoljnija do četvrte koja je predviđena za korisnike kojima je potrebno najviše skrbi – u tu kategoriju primjerice spadaju osobe koje boluju od Alzheimerove bolesti.

U skladu sa stupnjevima kreću se i cijene pa je tako početna cijena oko 530 eura za dvokrevetnu sobu s vlastitom kupaonicom, što je ujedno i prvi stupanj usluge, no za jednokrevetnu sobu za korisnike s najvećim potrebama u četvrtom stupnju treba izdvojiti i do tisuću eura. Najviše mjesta u domu rezervirano je za one kojima je potreban treći stupanj njege, a tu se pak cijene kreću oko 900 eura, što znači da prosječan umirovljenik i u Hrvatskoj i u gradu Zagrebu s primanjima od oko 350 eura mjesečno o ovakvom smještaju i ovakvoj vrsti njege ipak može samo sanjati.

Unatoč tomu, interesa ne manjka pa je lako zaključiti kako umirovljenicima prilikom smještaja u ovaj dom s visokom razinom usluge ipak pomažu članovi obitelji. Nije, međutim, ni u Domu za starije Park sve idilično. Svojedobno su mediji pisali o neugodnom iskustvu jedne Zagrepčanke koja se požalila na odnos doma prema svojim štićenicima, objašnjavajući kako u Parku nedostaje medicinskog osoblja pa ne dolaze na vrijeme kada ih štićenici pozovu u pomoć. Uz to, ova je Zagrepčanka rekla i kako su se u domu događale i krađe, za što je doznala iz razgovora sa štićenicima koji su ondje boravili s njezinom majkom, koja je u domu završila sa psihički bolesnom osobom premda boluje od multiple skleroze.

Kako je ispričala nezadovoljna građanka, pri prijmu u dom rečeno joj je da psihički bolesne osobe ne primaju u stambeni dio u kojem borave štićenici koji se mogu samostalno brinuti o sebi, ali unatoč tomu, njezinoj su majci u sobu doveli osobu koja je imala psihičkih problema, što je tek jedan od problema s kojima su se susreli. Iz razgovora s drugim korisnicima doma nezadovoljna građanka doznala je da se događalo da stariji dementni ljudi lutaju domom pa se i izgube, a jedan stariji dementni gospodin usred noći je znao doći drugima u sobu te im sjesti na krevet. Sve su ove navode u domu uglavnom demantirali, a priča na koncu nije prerasla u neki veći skandal, već je ostala na razini pojedinačnog neugodnog iskustva.

No krajem ovoga ljeta u domu je prestao raditi klimatizacijski uređaj, i to treći put u kratko vrijeme. Odlučili su ga popraviti, ali je dijelove trebalo čekati iz inozemstva pa su se korisnici uglavnom znojili ili hladili na razne načine tijekom dugog babljeg ljeta.

Obiteljski život

Neugodno iskustvo nedavno je pak bivša predsjednica Grabar Kitarović izazvala svojim bivšim kolegama iz HDZ-a kada je tijekom gostovanja u podcastu One Decision bivšeg direktora britanske obavještajne službe MI6, sir Richarda Dearlovea, bez ikakvih validnih dokaza optužila ruskog predsjednika Vladimira Putina da se hibridnim akcijamaumiješao u hrvatske predsjedničke izbore 2020. godine te na taj način pomogao aktualnom predsjedniku Zoranu Milanoviću da se domogne predsjedničkog mandata.

Bolno, upozoravajuće, ali istinito: Milanovića nije briga za Gazu i Ukrajinu, želi samo ovo

“Taj LNG terminal bio je najveća sporna točka s Rusijom i vjerojatno je bio razlog za hibridne akcije tijekom predizborne kampanje, što je pridonijelo rezultatu izbora 2020.”, izjavila je Grabar Kitarović, čije je izjave s podsmijehom dočekao aktualni predsjednik Milanović, no HDZ-ovcima se povezivanje te kampanje s ruskim utjecajem nije svidjelo. Sve se manje i Grabar Kitarović sviđa aktualnom premijeru Plenkoviću, moguće i zato što mnogi baš u njoj vide njegovu nasljednicu. Koji god da su planovi bivše predsjednice, ona o njima zasad ne progovara, tu temu drži podalje od javnosti, baš kao i pojedinosti iz svojeg privatnog, obiteljskog života, o kojem je, doduše, nerado govorila i onda kada je iz predsjedničke fotelje upravljala zemljom.