Foto: Ante Cizmic / Ronald Gorsic / CROPIX

KOLINDA POTPUNO ISPALA IZ KRIŽALJKE? Svjetske sile kalkuliraju oko novog šefa NATO-a, spominje se draga Plenkovićeva suradnica

Autor: Dnevno.hr

S ratom koji bjesni u Europi, utrka za pronalazak sljedećeg šefa NATO-a je u tijeku.

Jens Stoltenberg bio je čvrsta ruka dok su zapadne prijestolnice žurile pomoći Ukrajini da potisne invaziju ruskih trupa.

Ali kako mu mandat istječe u rujnu, sve su veća nagađanja o tome tko bi ga mogao naslijediti. Može li to biti žena? Netko iz istočne Europe?

Rat Moskve uvelike komplicira odluku koja zahtijeva konsenzus među čelnicima 30 zemalja članica NATO-a.

Sljedeći glavni tajnik mora čvrsto balansirati u poticanju saveznika da nastave opskrbljivati Ukrajinu oružjem i graditi vlastitu obranu NATO-a – sve dok se formalno drži izvan sukoba. Rijetki prolaze provjeru za ovu vrlo osjetljivu ulogu.

“Opći osjećaj”, rekao je jedan visoki diplomat NATO-a, jest da je “vrijeme za osvježenje”. Ali, saveznici bi ipak mogli igrati na sigurno i ostati uz Stoltenberga.

Stoltenbergova karta

Visoki europski diplomat sažeo je šuškanje oko imena u tri razine, poredane po intenzitetu ‘šaputanja’, piše Politico.




Produljenje Stoltenbergovog mandata je najčešće spominjana opcija.

Druga razina uključuje nizozemskog premijera Marka Ruttea, estonsku premijerku Kaju Kallas i britanskog ministra obrane Bena Wallacea.

Treću skupinu rjeđe spominjanih imena, rekao je diplomat, čine premijerka Litve Ingrida Šimonytė, predsjednica Slovačke Zuzana Čaputová i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen iz Njemačke.




Budući da su svi glavni tajnici NATO-a do sada bili muškarci, unutar redova postoji pritisak da se imenuje žena.

“Vrijeme je za žensku glavnu tajnicu”, rekao je viši diplomat NATO-a. “Ako muškarci pokušavaju zauvijek zadržati svoje pozicije, pravedna zastupljenost žena nikada neće imati šanse.”

Neki žele veću raznolikost

A neki su se saveznici zalagali za veću regionalnu raznolikost. Stoltenberg, koji je na toj dužnosti od 2014., bivši je norveški premijer. Njegovi najnoviji prethodnici bili su Danci, Nizozemci i Britanci.

Mandat sadašnjeg glavnog tajnika brzo je produljen prošlog ožujka nakon ruske invazije na Ukrajinu. Mnogi dužnosnici sada vjeruju da je još jedno produljenje za Stoltenberga, makar i kratko, ozbiljna mogućnost.

Dugogodišnjeg lidera smatraju sigurnom rukom. Unatoč tome što neka izaslanstva više žele vidjeti novo lice, Stoltenberga se još uvijek doživljava kao rijetkog visokog dužnosnika koji može zadržati hladnokrvnost – i držati se scenarija – čak i u najtežim krizama.

“Stoltenberg želi ostati”, rekao je visoki NATO diplomat.

No davanje kratkog produljenja Stoltenbergu moglo bi dovesti do toga da buduća odluka o zamjeni bude u sukobu s vlastitim natjecanjem za najviša radna mjesta u EU-u 2024., a da ne spominjemo nadolazeće predsjedničke izbore u SAD-u – čiji bi ishod neki saveznici željeli izbjeći.

Glasnogovornik NATO-a odbio je elaborirati Stoltenbergove buduće težnje. Upitan u prosincu o tom pitanju, sadašnji glavni tajnik rekao je za BBC: “Sada sam usredotočen na svoje odgovornosti.”

“Ne špekuliram”, dodao je, “o tome što će se dogoditi nakon mog mandata.”

Istočna fronta

Neki kandidate iz istočne Europe vide kao posebno prikladne.

Već prije ruske invazije na Ukrajinu, postojao je zamah da savez odabere glavnog tajnika s istoka. Neki dužnosnici u regiji tvrde da je rat, koji je ojačao, slučaj za nekoga iz zemlje poput Estonije ili Litve.

“Godinama su zemlje istočnog krila upozoravale na prijetnju Rusije”, rekao je dužnosnik iz Baltika.

Zemlje regije, rekao je baltički dužnosnik, prednjače u povećanju vojne potrošnje i potiču savez da poboljša svoju obranu.

“Bilo bi vrlo logično i otrežnjavajuće”, nastavio je dužnosnik, “imati nekoga tko ima iskustva u odnosima s Rusijom i tko razumije rusku logiku i mentalitet, da vodi Sjevernoatlantski savez.”

Slovakinja ispunjava sve uvjete

Slovakinja Čaputová ispunjava obje okvire kao kandidatkinja na istoku, iako se njezino ime rjeđe spominje u krugovima saveza.

Glasnogovornik Čaputove rekao je da je ona usredotočena na svoj trenutni posao, ali je rekao da je mogućnost da osoba iz Slovačke bude predložena za mjesto u NATO-u “snažan odraz naših vanjskih i sigurnosnih odluka”.

Još jedna osoba koja bi mogla biti u utrci je Klaus Iohannis, rumunjski predsjednik. No mogao bi se suočiti s preprekama iz susjedne Mađarske i protivljenjem onih koji bi više voljeli kandidatkinju.

Neke zapadne prijestolnice, međutim, trenutno ne bi podržale takve kandidate, smatrajući istok saveza – a posebno baltičke države – prevelikim ‘jastrebovima’ dok u susjedstvu bjesni rat.

Sama Estonka Kallas umanjila je očekivanja, rekavši lokalnim medijima u studenom da je “vjerojatnost da će ovakva ponuda biti dana” “ekstremno niska”.

Zapadna opcija

Zapadne zemlje NATO-a za neke su saveznike pouzdan rezervni izvor za moguće vodstvo.

Wallace, britanski ministar obrane, vrlo je cijenjen i ranije je rekao da bi NATO bio “dobar posao”. Međutim, očekuje se da će se brojne europske prijestolnice, posebice Pariz, usprotiviti imenu iz Londona i inzistirati na kandidatu iz same EU.

Jedan mogući kompromis koji se nudi u Bruxellesu je još jedan glavni tajnik iz Nizozemske. Nizozemski političari tradicionalno su bili popularan izbor za tu ulogu, prethodno su tu dužnost obnašali tri mandata koji su pokrivali 21 godinu u proteklih šest desetljeća.

Nizozemci se smatraju ozbiljnima u obrani, ali ne i ‘jastrebovima’ poput Baltika – a imena sadašnjeg premijera Ruttea, zamjenice premijera i ministrice financija Sigrid Kaag i ministrice obrane Kajse Ollongren kruže kao mogući kandidati.

Upitan o špekulacijama, Rutte je rekao da želi “u potpunosti napustiti politiku i učiniti nešto sasvim drugo”. Spomenute ministrice nisu iskazale interes za posao.

I Ursula je opcija

Predsjednica Komisije von der Leyen, bivša njemačka ministrica obrane, kandidatkinja je koja bi mogla dobiti potporu zapadnih prijestolnica nervoznih zbog opcije nekog čelnika s istočnog krila, no nije jasno je li zainteresirana za tu ulogu. “Nikad ne komentiramo takve spekulacije”, rekao je glasnogovornik Komisije.

Iako je njezin ugled u sigurnosnim krugovima mješovit, von der Leyen se smatra jakom mogućom kandidatkinjom bez obzira na to – ako se vrijeme poklopi i ona ne dobije drugi mandat kao predsjednica Europske komisije.

Među ostalim političarkama su nadaleko cijenjena zamjenica premijera Kanade Chrystia Freeland i ministrica vanjskih poslova Mélanie Joly. Ipak, kažu dužnosnici, dok se savez usredotočuje na jačanje svoje obrane, niska potrošnja Ottawe za obranu i neeuropski status znače da Kanađanin vjerojatno neće dobiti posao.

Usred svih nagađanja, neki unutar saveza odbacuju igru ‘nabacivanja imenima’

“Ovo je više košarica imena koja su padala na pamet”, rekao je drugi visoki europski diplomat, dodajući: “Moja pretpostavka: Stoltenberg.”

Autor:Dnevno.hr
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.