Foto: Marko Dimic/PIXSELL

KAKO SU POSLODAVCI UKRALI SEZONU Domaćih turista nema jer su im oteti godišnji odmori!

Autor: Dnevno/M.V.

S povećanjem broja novozaraženih, Nacionalni stožer civilne zaštite u ožujku je donio niz odluka koje su izravno utjecale na gospodarstvo, a time i na radna mjesta.

Kako bi spasila stvar, Vlada je na sjednici 17. ožujka donijela ukupno 66 mjera za pomoć gospodarstvu zbog epidemije koronavirusa koje su se u velikoj mjeri odnosile na očuvanje likvidnosti i radnih mjesta gospodarstvenika u okviru Ministarstva financija.

No, Stožer nije rekao da će stvarni danak platiti upravo hrvatski radnici.

Naime, mnogo je Hrvata u tom razdoblju ostalo bez posla, ali mnogo je i onih koji su plaću ipak dobili zbog mjera Vlade. No i takvima je nažalost oduzeto zakonsko pravo, ono na godišnji odmor.

Na adresu redakcije javili su se zaposlenici koji su zbog koronavirusa i smanjenog opsega posla u prvim mjesecima epidemije bili prisiljeni na novi režim rada. Nažalost, takav režim koštao ih je najmanje 10 dana godišnjeg odmora u ljetnim mjesecima, a izgledao je otprilike ovako.

Inače smjenski rad prekinut je pa je jedan dio zaposlenika radio jedan tjedan, a sljedeći je išao na godišnji odmor. Ta forma ponovila se još jedanput, tako da su pravo na godišnji odmor zapravo izgubili već u ožujku.

Zakonodavna odluka

Provjerili smo je li riječ o pravilnom postupku, a nakon odgovora bili smo razočarani.

“U novonastalim okolnostima epidemije COVID-19 te korištenja Vladinih potpora, za poslodavca i dalje postoji dužnost ispunjavanja obveza prema radnicima u skladu sa Zakonom o radu (Narodne novine, br. 93/14, 127/17 i 98/19), odnosno dužnost primjene svih zakona i propisa kao i u redovitim uvjetima. To se odnosi i na način utvrđivanja i korištenja godišnjeg odmora te na obvezu obračuna i isplate naknade plaće za godišnji odmor”, rekli su nam iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

“Odluka o korištenju godišnjih odmora radnika za vrijeme prestanka rada zbog zabrane djelatnosti ili smanjenja opsega poslovanja, uz gornja ograničenja, nije protivna radnom zakonodavstvu te radnici koriste takvo pravo ako je pravo na godišnji odmor efektivno konzumirano neobavljanjem poslova po nalogu poslodavca u predmetno vrijeme”, dodali su.

Ipak, postoji stavka koju poslodavci po Zakonu o radu moraju, a u ovom slučaju nisu izvršili prema propisima.

“U skladu sa Zakonom o radu, raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac u skladu s kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu i Zakonom, uz obvezu da radnika najmanje petnaest dana prije korištenja godišnjeg odmora obavijesti o trajanju godišnjeg odmora i razdoblju njegova korištenja. Poslodavac raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje vodeći računa o organizaciji rada, ali i mogućnostima za odmor raspoloživim radnicima”, kažu iz Ministarstva rada.

I zaista, članak 228, stavak 15 Zakona o radu propisuje novčanu kaznu od 31.000 do 60.000 kuna kojom će se kazniti poslodavac pravna osoba “ako radniku ne omogući korištenje godišnjeg odmora na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, osim u slučaju prestanka ugovora o radu (članci 77., 78., 83., 84. i članak 85. stavak 2.)”, stoji u Zakonu.

Hrvatski poslodavci koji su svoje manjkove pokrili prisilnim slanjem radnika na godišnji nerijetko nisu postupili u skladu s obvezom o obavještavanju radnika najmanje petnaest dana prije korištenja odmora.

Stanje na obali

Radnici koji su bez odmora nažalost ostali potpisali su odluke o godišnjem odmoru pa vruće ljetne dane provode na svojim radnim mjestima. Za to vrijeme, država se pita gdje su domaći turisti.

Prema posljednjim informacijama, na hrvatskoj obali ljetuje 760 tisuća gostiju, od čega je 126.000 domaćih, izjavio je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić ranije ovog tjedna.

Kamo onda putuju domaći turisti u doba koronavirusa, pitali smo Tomislava Faina, predsjednika Udruge hrvatskih putničkih agencija. On tvrdi da u ovoj situaciji ne putuju nikamo.

“Inače su putovali u Grčku i u daleke azijske zemlje. Pandemija nas je prizemljila”, rekao je.

Shodno tome, zaključujemo kako su domaći turisti još u Hrvatskoj, samo nemaju uvjete da posjete naše prirodne ljepote i plaže koje privlače tisuće gostiju i u doba koronavirusa.

Zanimljivo, i očekivani spas domaćeg turizma, takozvane Cro kartice, jednako su podbacile.

“S danom 24. 7. 2020. izdano je ukupno 1709 Hrvatskih turističkih kartica, što predstavlja broj od prosječno 95 izdanih kartica po danu, počevši od 1. 7. 2020. kada su banke (HPB) bile spremne za početak izdavanja Hrvatskih turističkih kartica”, rekli su nam iz Ministarsva turizma. 

Poražavajuće brojke domaćih turista u skladu su sa sve brojnijim pričama hrvatskih radnika koji su ostali bez godišnjih odmora i prilike za odmorom i u konačnici bez prilike za povećanjem turističke statistike. S druge strane, opet su ostali bez vjere u svog poslodavca, koji je koronavirus preživio preko leđa onih najmanjih – radnika.

PRIČA RODITELJA ČIJI JE SIN U BOLNICI: ‘Spavam u šatoru, a sa sinom razgovaram preko walkie-talkieja, borim se s traumama’

Autor:Dnevno/M.V.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.