Foto: Denis Kapetanovic/PIXSELL

JESU LI LIDERI HRVATA I BOŠNJAKA DOGOVORILI IZBORNI ZAKON? ‘Izetbegović neće odustati od nametanja predstavnika Hrvatima, više je razloga za to’ 

Autor: Ivan Crnjac

“Hrvati su, naravno, ravnopravan i konstitutivan narod. Ja sam govorio o tome da se u zastupničkim domovima događa da je volja manjine ispred volje većine”, kazao je predsjednik SDA Bakir Izetbegović nakon sastanka s čelnikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem u Parlamentu BiH gdje su izaslanstva najjače bošnjačke i hrvatske stranke razgovarala o problematici izmjena Izbornog zakondavstva.

Upravo njegova izjava kako Hrvati jesu konstitutivan narod obilježila je i konferenciju za tisak koja je uslijedila nakon sastanka.

“Dakle, intenziviranjem dogovora koji se odnosi na impelentaciju 14 prioriteta koje je odredila Europska komisija, zajednički tim će raditi intenzivno kako bi se ispunili zahtjevi za dobivanje kandidatskog statusa i kanimo napraviti jedan bitan pomak na svih 14 prioriteta do kraja godine”, rekao je Izetbegović.

Čović je rekao da su dobili poruke ohrabrenja.

“Moramo praviti dogovore oko svega da bi dobili kandidatski status. Prokomentirali smo izbore u Mostaru i bili sretni da smo mogli konačno okončati taj proces. Drugi sporazum koji smo potpisali, kada smo pravili sporazum o Mostaru, je bio o Izbornom zakonodavstvu. Današnji sastanak je poslužio da mi sljedeći tjedan imamo razgovore gdje ćemo biti gospodin Izetbegović i ja. A ubuduće, što se tiče pregovora, sve ispred HDZ-a će predvoditi gospodin Čavara. Kada je upitanju Izborni zakon, sljedeći tjedan ćemo sjest i nastojati usuglasiti stavove oko izbornog zakona i naravno svih tehničkih pitanja. Sve ovo je isključivo razgovor HDZ-a i SDA. Nakon nekog vremena uključit će se sve stranke zainteresirane za ovaj proces”, kazao je Čović.

Čelnik HDZ-a BiH ističe i kako će se federalna pitanja riješiti do kraja četvrtog mjeseca.

Do kraja šestog mjeseca ćemo završiti, to je crvena crta. S pravom tražiti da nam daju kandidatski status jer on sam po sebi puno znači. Da imamo kandidatski status to bi nam olakašalo priču o cjepivu i svemu drugom. To su tri stvari koje smo dogovarali danas. Do kraja trećeg mjeseca federalna pitanja da ostavimo, izborni zakon do kraja četvrtog mjeseca. Poslije toga sljede razgovori na razini Vijeća ministara o 14 prioriteta”, rekao je Čović.




Izjava Izetbegovića je, zapravo, logična. Naime, drugi dio Mostarskog sporazuma potpisanog u lipnju prošle godine se odnosi na izmjene Izbornog zakona koji bi svim konstitutivnim narodima u BiH trebao omogućiti da sami biraju svoje predstavnike. Napose se to odnosi na Hrvate koji, eto, jedini nemaju tu mogućnost zbog fenomena Komšić i sličnih, javnosti manje poznatih fenomena, na nižim razinama vlasti.

Izetbegovićeva izjave tako pokazuje da su stranci u BiH očito odlučili podržati izmjene Izbornog zakona kako bi se i priča o europskom putu te zemlje konačno pomaknuo s mrtve točke.

Takvo nešto smatra i Jurica Gudelj, mostarski politički analitičar i glavni urednik portala Dnevnik.ba, on smatra da je ova Izetbegovićeva izjava “jako važna”.




Pozitivno je što je gospodin Izetbegović korigirao neke svoje ranije stavove i rekao da Hrvati definitivno jesu za njega konstitutivan narod u BiH. Ta izjava je važna jer je u njoj sadržano i rješenje cijelog problema oko izbornog zakonodavstva budući da do sada nije bilo suglasja o temeljnim načelima”, kazao je Gudelj gostujući na javnom televizijskom servisu BiH.

Tvrtko Milović, politički komentaror i novinar s dugogodišnjim stažem u Sarajevu, kaže za Dnevno.hr kako je “jako teško komentirati sam sastanak na osnovu samo izjava dvojice lidera jer su oni sami birali što će reci i koliko će reći, bez obzira na sam tijek razgovora”.

Dodao je i kako je važan povijesni kontekst.

“Ono što nam je potrebno za razumijevanje konteksta ovih razgovora jest povijest Čovićevih sastanaka s bošnjačkim liderima”, kaže nam Milović.

Ni prije deset godina, podsjeća Milović, nije dogovoreno ono o čemu se i danas razgovaralo.

Dakle ovi sastanci traju još od 2011. godine. Kada su Čović i Lagumdžija pokušavali dogovoriti formiranje federalne vlade i izmjena Izbornog zakona u paketu. To se nije dogodilo tada a ni kasnije sa Sulejmanom Tihićem. Kredibilitet Čovićevim političkim zahtjevima dala je i presuda Ljubić koja je jasna u smjeru zaštite suverenosti hrvatskog naroda”, govori.

Izetbegović, dodaje Milović, ne želi biti čovjek kompromisa.

“Ali kao što ni Lagumdžija, ni Tihić nisu bili spremni na bilo kakve ozbiljne razgovore, tako ni Bakir Izetbegović ne želi biti taj koji pristaje na kompromis. Bio je potreban značajan pritisak međunarodne zajednice i potpuna blokada federalne vlasti da Izetbegović uopće pristane na razgovor“, rekao je ovaj politički komentator i dodao: “Moje je mišljenje da on neće pristati ni na kakve izmjene izbornog zakona koje bi Bošnjacima otežale izbor hrvatskih predstavnika u tijela vlasti”.

Naveo je i nekoliko razloga zašto misli da Izetbegović na to neće pristati.

“Prvi razlog za to je strah od reakcije javnosti koja jednakopravnost Hrvata smatra uvredom i ugrožavanjem vlastite slobode. Drugi je razlog objektivna upitnost SDA da izmjene izbornog zakona ‘progura’ u parlamentima. Tim više što bi za taj poduhvat trebali i suglasnost Komšićevog DF-a i barem prešutnu suglasnost SDP-a, NS i SBB-a“, dodaje Milović.

Milović ocjenjuje ovakvu vrstu sastanaka kao kupovinu vremena.

“Sve to nije realno pa mi se i ovi sastanci samo čine kao kupovina vremena i pokušaj Izetbegovića da formira federalnu vladu bez izmjena izbornog zakona. Mislim da Čović jako dobro poznaje Izetbegovića i da će zbog toga propasti i formiranje vlade i izmjene izbornog zakona”, zaključio je.

Autor:Ivan Crnjac
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.