Photo: Dino Stanin/PIXSELL

JEDINA SMO ZEMLJA U EU KOJA NEMA SATELIT: Bugari su postali vodeća svemirska nacija, a naš PERUN je još na zemlji

Autor: 7dnevno/Dražen Katalinić

Kada 17. kolovoza raketa iz Francuske Gvajane u svemir ponese čak dva slovenska satelita (ukupno 53 satelita 13 članica Europske svemirske agencije), Hrvatska će ponijeti lentu jedine članice Europske unije koja u Zemljinoj orbiti nema niti jedan, a kamoli dva satelita. Hrvatska je tu tužnu titulu mogla dobiti još krajem lipnja, ali je, na našu sreću, lansiranje odgođeno zbog lošeg vremena. Satelite u orbiti odavno imaju sveučilišta, instituti, zavodi, tvrtke i udruge, ali ne i hrvatska država.Većina europskih sveučilišta, uključujući i ona iz tranzicijskih zemalja, već godinama uredno lansiraju svoje satelite, a zahvaljujući tehnologiji moguće je razviti male i jeftine satelite, ne skuplje od automobila srednje klase, takozvane CubeSat-ove, veličine cca 20 centimetara kubnih koji se lansiraju kao sekundarni teret uz veće satelite. Hrvatska ni to nije bila u stanju realizirati niti se o tome govorilo u javnosti.

Da stvar bude gora, hrvatskom stručnom timu Adriatic Aerospace Associationa, na čelu s dr. Slobodanom Dankom Bosancem, trebalo je pišljivih 80 tisuća eura za dovršetak projekta prvog hrvatskog satelita, no taj projekt niže rangiranoj dužnosnici Ministarstva znanosti tada jednostavno nije bio zanimljiv i zahtjev hrvatskog tima nije došao ni do ministra, a kamoli do premijera i Vlade. Dužnosnica Ministarstva znanosti zadužena za „vezu“ s timom koji radi na projektu satelita, Andrea Radović, tada im je poručila da ona nije zainteresirana za satelit te da će u ministarstvu „gurati“ samo analizu podataka koji se dobiju od satelita. Hrvatski tim znanstvenika smatra da se time napori Ministarstva znanosti sužavaju isključivo na komercijalno korištenje satelitske tehnologije bez ambicija za aktivno učešće u njenom razvoju.

Na fotografiji: dr. Slobodan Danko Bosanac
Photo: Dino Stanin/PIXSELL

Greška do greške

U Ministarstvu su „fulali“ i s osnivanjem referentne skupinu koja je – umjesto suradnje s Europskom svemirskom agencijom – surađivala s Upravom za svemir Europske komisije koju čine birokrati, a ne fizičari, inženjeri i znanstvenici kao u svemirskoj agenciji. A Europska svemirska agencija je ta koja je spremna financirati projekte poput prvog hrvatskog satelita. Hrvatski je tim referentnoj skupini poslao i prijedlog hrvatskog svemirskog programa da bi im dužnosnica Ministarstva Andrea Radović poslala e-mail u kojem ih optužuje da opstruiraju razvoj svemirskog programa uz poruku da se klone takvih aktivnosti. Vjerovali ili ne. Sve to priča nam dr. Danko Bosanac kojeg smo nakratko uhvatili u Zagrebu, nekoliko dana prije nego je videolinkom održao predavanje studentima Odjela astronautike kineskog sveučilišta u Xianu na temu fizikalnih procesa koje treba riješiti za put u duboki svemir. „Prije sedam godina počeli smo raditi na osnivanju Adriatic Aerospace Associationa gdje okupljamo sve zainteresirane sudionike povezane sa svemirom i aeronautikom, uključujući i hrvatske znanstvenike iz inozemstva. Okupljamo više od 60 ljudi, osmislili smo kompletan prijedlog svemirske strategije Hrvatske. To je vrlo ozbiljan dokument na kojemu je radilo 12 stručnjaka, kao i hrvatski svemirski program“, pojašnjava dr. Bosanac.

Navodi pritom da je Hrvatskoj potrebno Ministarstvo znanosti i tehnologije, i nije mu jasno što obrazovanje i znanost rade u istom ministarstvu. Kako država daje novac u okviru obrazovanja – u što ne spadaju sateliti i istraživanje svemira – znanstvenici su se morali okrenuti tvrtkama, odnosno poslovnom sektoru koji će dati novac za projekte samo ako u tome vidi svoju korist. Ipak, dr. Bosanac uspio je ishoditi donacije iz korporativnog sektora za prvi hrvatski satelit – zemaljsku stanicu vrijednu 75 tisuća eura donirat će tvrtke Interval d.o.o. i Scam-Marine, kameru i komunikacijski modul za satelit donirat će tvrtka Geolux koja će pritom iskoristiti priliku za testiranje satelitskih komunikacija, a strukturu satelita donirat će Scam Marina. Ostaje još pitanje financiranja solarnih ploča. Potrebno ih je pet, a svaka stoji 1.700 eura; zatim tzv. atitude control kojim se zaustavlja nekontrolirana vrtnja satelita u orbiti, što stoji 20 tisuća eura i, naravno, računalo. Ostaje još i cijena lansiranja satelita.

Nestali s radara

Ideja o prvom hrvatskom satelitu, koja se sramežljivo pojavila u javnosti, jedno vrijeme nestala je s radara da bi se ponovo pojavila u listopadu 2019. na znanstvenom skupu Adria Space Conference održanom na Institutu Ruđer Bošković. Konferencija je u Zagrebu okupila znanstvenike i istraživače na području svemirskih tehnologija iz Hrvatske, zemalja regije i Izraela – svjetske velesile u izradi malih satelita. I tako je Hrvatska po tko zna koji put propustila priliku uhvatiti korak sa svemirskim nacijama, uglavnom zbog nezainteresiranosti i inertnosti svih hrvatskih vlada po pitanju hrvatskog svemirskog programa.




Rumunji, primjerice, ne samo da lansiraju satelite u orbito k’o veliki, nego još surađuju i na spuštanju vozila na Mars, a ideje rumunjskog znanstvenog tima ARCA – koji se utrkivao za Googleovu nagradu spuštanja vozila na Mjesec – prepoznala je rumunjska vojska te im omogućila korištenje vojne infrastrukture za potrebe njihova programa. ARCA je 2013. postala partner u programu istraživanja Marsa (ExoMars) Europske svemirske agencije. Ove dvije institucije potpisale su ugovor vrijedan 1,1 milijun dolara prema kojemu je ARCA tijekom 2013. godine izradila dvije atmosferske letjelice DTV (Drop Test Vehicle), podignula ih velikim balonima na visinu od 30 kilometara te ih za potrebe testiranja pustila u slobodni pad. Pri brzini slobodnog pada DTV-a od 900 km/h izbačeni su padobrani koji su namijenjeni ispitivanju dizajna i tehničkih karakteristika padobrana za potrebe programa osvajanja Marsa pri Europskoj svemirskoj agenciji (ESA), a sve u cilju sigurnog slijetanja na tlo crvenog planeta.

Ovaj je ugovor, primjerice, samo još jedna potvrda kako se uz minimalna ulaganja i podršku zajednice, čak i male skupine entuzijasta mogu uključiti u vrhunske astronautičke projekte današnjice. Bugari su svoj prvi geostacionarni satelit u orbitu lansirali krajem lipnja 2017. godine. Satelit BulgariaSat-1, koji omogućava televizijske i komunikacijske usluge u Europi i sjevernoj Africi, lansirala je američka aeronautička tvrtka SpaceX iz NASA-inog svemirskog centra Kennedy na Floridi. Bugarski satelit može se koristiti i u iznimnim situacijama poput potresa, oluja i poplava, kad mreža na tlu ne može funkcionirati. Direktor bugarskog operatera Bulsatcoma, koji je lansirao satelit, Maksim Zajakov, tada je rekao da su Bugari „postali jedna od vodećih svemirskih nacija u Europi otvorivši put razvoja za druge bugarske visokotehnološke sektore i talentirane specijaliste”. Na projektu su radili 10 godina, a stajao je danas vrtoglavih 235 milijuna dolara i u funkciji će biti 20 godina.

Hajdemo se još malo stidjeti. Otprilike u isto vrijeme kad i Bugari, NASA je u orbitu lansirala najmanji satelit na svijetu, a konstruirao ga je 18-godišnji klinac iz Indije, Rifath Sharook iz gradića Pallapatti s tridesetak tisuća stanovnika, u indijskoj saveznoj državi Tamil Nadu. Satelit je nazvan prema znanstveniku i predsjedniku Indije Abdulu Kalamu i prvi je satelit dobiven tehnologijom 3D printanja. Izradu Sharookova satelita financirala je „Space Kidz India”, organizacija koja traga za mladim talentima u znanosti i tehnologiji, promovira ih na međunarodnoj sceni i organizira im susrete s indijskim znanstvenicima. Indija, zemlja osam nobelovaca, u svemir je tada u jednom naletu lansirala 31 satelit, među kojima i satelite europskih zemalja – Litve, Latvije i Slovačke. Informacije radi.




Svi se oglušili

Na lansiranje prvog hrvatskog satelita svojedobno je pozvao, bolje reći zavapio, i tadašnji savjetnik predsjednice Republike za digitalnu transformaciju i STEM, Nenad Bakić, a unatoč funkciji savjetnika nije bilo gotovo nikakvog interesa na Pantovčaku. Bakić je tada pozvao škole da se uključe u projekt lansiranja prvog hrvatskog satelita, i to, kako navodi, „jednog ili više njih”. Bakićev je plan da u suradnji sa školama potakne realizaciju ugovora koji je sredinom veljače Hrvatska potpisala s Europskom svemirskom agencijom (ESA), a koja je slične inicijative u drugim svojim članicama financijski poduprla u realizaciji.

U regiji su tako svoje prve satelite lansirale Rumunjska, Grčka i Mađarska. U Hrvatskoj postoji nekoliko tvrtki koje su spremne izraditi komponente za satelit – Geolux (izrađuje jako kvalitetne kamere) i Amphinicy Technologies (izrada softverskih rješenja prijenosa podataka sa satelita) te niz partnera – Scam Marine, SPAN, OIKON, ATIR, Interval. Za hrvatski satelit zainteresirani su Institut Ruđer Bošković, Visoko Učilište Algebra, Fakultet prometnih znanosti, Prirodoslovno-matematički fakultet, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu, Inovacijski centar Nikola Tesla i Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijske tehnologije Osijek.

Bez obzira na izostanak ambicija odgovornih u Ministarstvu znanosti, hrvatski tim pokrenuo je projekt prvog hrvatskog satelita i nazvali su ga PERUN, prema slavenskom bogu gromova i munja. PERUN su uzeli za naziv jer je simbol boga Peruna sličan logotipu hrvatskog projekta. Glavna misija projekta PERUN fotografirati je površinu Zemlje iz svemira s visine od 550 km. Snimljene fotografije koristit će se u obrazovne svrhe, a podaci će biti dostupni svim ustanovama, sveučilištima i školama kako bi ih naučili koristiti. Također iz ovog projekta želi se pokrenuti prvi hrvatski svemirski program. „Za promatranje Hrvatske iz svemira potrebna je kamera, izvor energije, komunikacijski sustav i najbitnije – kontrola orijentacije kamere. Izgleda jednostavno, ali sve ovo je test hrvatskog znanja u visokim tehnologijama za svemirsko okruženje. Da, i upornost mladih da nauče o onome što im slijedi u životu u svemirskoj eri.

Ovaj će nas projekt učiniti članicom svjetskog svemirskog kluba“, kaže dr. Bosanac. „Proračun Europske svemirske agencije danas je oko 5,7 milijardi eura, i najveći dio tog novca zapravo ide u tvrtke koje rade prema narudžbi Europske svemirske agencije, prema tome, hrvatska će se poduzeća moći javiti na natječaje i punopravno sudjelovati u tim natječajima”, ističe astronom, prof. Ante Radonić.

Projekt PERUN realizirat će veliki broj mladih inženjera i znanstvenika koje će voditi iskusno osoblje na sveučilištima i znanstvenim institucijama kroz projektne recenzije i savjete. Ti inženjeri i znanstvenici ne samo da će naučiti teoriju svemirskog inženjerstva, već će steći mnogo praktičnih iskustava. Studenti koji steknu znanje iz zrakoplovstva često ga koriste u drugim visokim tehnologijama – biomedicini, strojarstvu, programskom inženjerstvu, navode u A3 Spaceu. „Satelitom želimo pokazati da i male države poput Hrvatske mogu lansirati satelit bez obzira na to što je to mali satelit poput Cube satelita i da se neki podaci koje bi on mogao prikupljati mogu koristiti u obrazovnom sustavu”, napominje Luka Korov, student FER-a koji radi na razvoju operacijskih sustava za satelite. PERUN tako daje priliku pokazati vještine i znanja naših znanstvenika, inženjera i studenata. Ovaj projekt spaja obrazovne institucije s privatnim sektorom iz raznih područja industrije te potiče njihov razvoj. „Veliko mi je zadovoljstvo biti dio ovog projekta i jedva čekam vidjeti PERUN među zvijezdama”, kaže Filip Kisić s Visokog Učilišta Algebra.

Premijerova odluka

„Meni, kao inženjeru strojarstva, rad na ovom projektu otvara puteve za budućnost u struci astroinženjerstva. Projekt mi daje ne samo teorijsko, već i praktično znanje u raznim područjima koje se ne može lako skupiti”, navodi Matija Makoter, student na Fakultetu strojarstva i brodogradnje. Hrvatski tim na čelu s dr. Bosancem za provedbu hrvatske svemirske strategije i programa, dokumenata koji čekaju da ih Vlada uzme u obzir i razmotri, predlažu da im Vlada dodijeli status Ureda za svemir, što je niža razina od Vladine agencije, ali im daje Vladino ovlaštenje za pregovaranje jer ured je, napominje dr. Bosanac, skup stručnjaka koji Vladi predlaže ideje. Dođe li projekt hrvatskog satelita na stol premijeru Plenkoviću, ne bi trebalo biti više nikakvih zapreka za lansiranje PERUNA. Ostaje jedino pitanje lokacije lansiranja, za što se traži prostranstvo bez ljudskih naselja da u slučaju kakvog kvara objekt može pasti bez da ugrozi živote ljudi. Dr. Bosanac kaže da na europskom kontinentu postoji samo jedna potencijalna lokacija i to u – Hrvatskoj, točnije kod Konavala! Budući da se rakete lansiraju uvijek prema jugu, pojašnjava dr. Bosanac, u slučaju havarije raketa kod Konavala može slobodno pasti u more ne ugrozivši nikoga. Eto još jedne prilike za pokretaje hrvatskog svemirskog programa. Na potezu je politika.

VESNA ŠKARE OŽBOLT I MATE GRANIĆ: Veže ih mračna afera na koju su svi zaboravili! Kakve planove kuju sada?

Autor:7dnevno/Dražen Katalinić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.