
U Saboru rasprava koja bi mogla užasnuti katolike, Peović grmi: ‘To će se ukinuti, mora se ukinuti’
U Hrvatskom saboru danas je postignut konsenzus oko važnosti donošenja Strateškog plana Hrvatske Zaklade za znanost (HRZZ) za petogodišnje razdoblje te jačanja veza između znanstvene zajednice i poslovnog sektora.
U raspravi o Strateškom planu Zaklade, Urša Raukar (Možemo) upitala je kako vlada namjerava poticati znanost s obzirom na kontinuirano smanjivanje sredstava iz godine u godinu.
Predstavnik Zaklade, Slavko Perica, optimistično nagovješćuje da bi proračun Zaklade mogao biti povećan već pri sljedećem rebalansu državnog proračuna, nadmašujući dosadašnje iznose. Slične smirujuće poruke dolaze i od vladinog predstavnika Ivice Šušaka.
Vlada napominje da su iskazani iznosi samo početni financijski plan za ovu godinu te bi ih u navedenom Planu trebalo korigirati, sukladno rebalansu i proračunskim projekcijama za dvije sljedeće godine, kazao je. Slijedom toga, vlada je prihvatila tri amandmane Vesne Bedeković (HDZ) koja su na tom tragu.
HDZ-ov Rade Šimičević pitao je što kad se suočimo sa znanošću koja “koketira sa Sotonom”, kako se akademska zajednica može oduprijeti izazovima kad se radi u retrogradne svrhe, kad se ne ulaže u razvoj, nego u urušavanje društva. “Moguće je da ima znanstvenika koji rade na opisani način, no uvjeren sam da je znanstvena zajednica progresivna”, odgovorio mu je Perica.
Podsjetimo, ranije smo pisali kako će HDZ-ov saborski zastupnik Rade Šimičević možda postati vlasnikom namjenskog stana u vlasništvu općine Sali na Dugom otoku. Šimičević je još u doba bivše države u Salima radio kao učitelj u osnovnoj školi, te je tada stekao pravo na korištenje ovog stana, koji se davao na korištenje učiteljima koji su dolazili izvan mjesta.
Marko Pavić (HDZ) “jako dobrim” drži da Zaklada ima temeljno financiranje od 20-30 milijuna eura te ističe kako su dodatna financiranja ono što je ranije falilo, a sada dolazi u punom zamahu. Intencija osnivanja Zaklade je da temeljna sredstva idu preko države, ali da budu multiplicirana, bilo ulaganjima iz privatnog sektora ili ulaganjima iz fondova, kakvi su europski, rekao je Pavić.
Marijana Puljak (Centar) zanima se hoće li Zaklada poticati znanstvene institucije da prihvate Europski kodeks znanstvene čestitosti i jesu li poduzete akcije vezane uz etiku u znanosti zbog prethodnih afera s plagiranim doktoratima.
Pupovac se potužio na novi problem: U šoku je zbog onoga što se sprema srpskom grobu
“Nema znanstveno-istraživačkog rada bez etičnosti, anomalije koje spominje se događaju”, kaže predstavnik Zaklade. Navodi i da Zaklada financira stotine projekata u kojima ima i spomenutih problema te da se u zadnje vrijeme oslanja na etička povjerenstva ustanova u kojima se takve stvari događaju.
Zaklada ne bi bila subjekt koji bi arbitrirao, ali bi poticala etičnost, vjeruje da su ustanove gdje se istraživanja provode kompetentnije. Strateškim planom HRZZ-a predviđena su tri temeljna cilja: jačanje znanstvene izvrsnosti i inovativnosti, jačanje kapaciteta i međunarodne prepoznatljivosti Zaklade te jačanje uloge znanosti u gospodarstvu, društvu i među građanima.
U Saboru rasprava koja bi mogla užasnuti katolike, Peović grmi: ‘To će se ukinuti, mora se ukinuti’
Zastupniku prekipjelo, a Jandrokoviću je ovo smiješno: Gledamo tablu ‘Zašto Marija nije pobacila’
Pripuz izlazi iz zatvora: USKOK ispitao sve svjedoke
Drele na vrijeme upozorava, zlo već kuca na vrata: ‘Oni tek očekuju val katastrofalnih mjera’