Foto: Lucija Ocko / CROPIX

Jandroković bi uskoro mogao napustiti HDZ: Šuška se da ide u akciju života

Autor: Iva Međugorac/7dnevno

Trnovit je put premijer Andrej Plenković prošao u proteklih osam godina koliko vlada državom. Osim privođenja stranačkih kolega, afera i vojske ministara koji su ga napuštali pod utegom korupcije, Plenković se morao pozicionirati unutar svojeg HDZ-a, koji je tek u svojem drugom premijerskom mandatu uspio učvrstiti kao stranku desnog centra, što ni mnogima u vladajućim redovima nije bilo po volji.

Nije Plenković nikoga oko sebe pitao što im je po volji, već je strankom i Vladom upravljao samostalno, odbijajući bilo kakav savjet, pa i konstruktivnu kritiku, čime je stekao status nedodirljivog. Taj status donio mu je mnoštvo neprijatelja, ali uglavnom onih prikrivenih, jer su i oni nezadovoljni njegovom politikom bili svjesni premijerove nedodirljivosti, ali i toga da su oni koji su se na unutarstranačkim izborima usudili ući u ring s Plenkovićem završili na političkim marginama.

Status nedodirljivog Plenković je planirao zadržati i nakon ovih parlamentarnih izbora, pa je tako pun samopouzdanja javno poručivao kako kreće u osvajanje trećeg mandata, za što mu neće ni trebati koalicijski partneri. Svoj cilj predsjednik Vlade namjeravao je realizirati s postojećim partnerima, uz potporu svojeg najlojalnijeg saveznika, šefa SDSS-a Milorada Pupovca.

Foto: Goran Mehkek / CROPIX

Tvrd orah

No već pri objavi rezultata parlamentarnih izbora bilo je jasno kako su se Plenkovićeve ambicije rasule kao kula od karata. Nedovoljan broj osvojenih mandata ukazivao je na to da HDZ bez suradnje s Domovinskim pokretom neće moći dosegnuti dovoljan broj ruku za formiranje vladajuće većine. Već je s tom objavom rezultata prvi put u njegova dva mandata poljuljana Plenkovićeva nedodirljivost, a onda je silom prilika predsjednik Vlade morao pristati na pregovore s ekipom iz Domovinskog pokreta.

Taktike koje je u tim pregovorima pokušao primijeniti ne bi li slomio Pokret djelomično su urodile plodom. Stranka njegova bivšeg kolege Ivana Penave od početka je nepokolebljiva pa ni po cijenu raspisivanja novih parlamentarnih izbora nisu željeli pristati na to da se u vlasti koju bi podržali nađe Pupovčev SDSS. Iako je Plenković s Pupovcem uspio postići svojevrsni sporazum i osigurati njegovu potporu unatoč tomu što njegova stranka neće sudjelovati u vlasti, pregovori s Pokretom ispali su mnogo kompleksniji nego što je očekivao.

Plenkovića očekuje ogroman izazov kakav još nije doživio: ‘Hrvati će imati benefite od toga’




Suprotno medijskim napisima, Pokret se pokazao mnogo tvrđim orahom pa su pred premijera postavili i jasne uvjete u pogledu raspodjele ministarstava i državnotajničkih fotelja, što Plenkoviću navodno nije najbolje sjelo. Bez obzira na to što mu takvo što nije prihvatljivo, nedvojbeno je da je nakon parlamentarnih izbora Pokret došao u poziciju da postavlja uvjete, a oni, za razliku od Plenkovića, od novih izbora nisu strahovali jer na njima nisu imali što izgubiti.

Za Plenkovića bi ponavljanje izbora bilo poražavajuće što zbog priprema za europske izbore i preraspodjele briselskih fotelja, a što zbog toga što ankete ukazuju na to da bi na njima osvojili maksimalno 55 mandata. U vladajućim redovima zato su po svaku cijenu takav scenarij nastojali izbjeći pa je i unutar HDZ-a rastao pritisak na Plenkovića koji se nećkao. Dok se on nećkao, iz Pokreta su stizale poruke kako njima nije važno samo maknuti Pupovca nego i postići dogovore o preraspodjeli ministarskih fotelja, kao i o programskim detaljima, o čemu će se, doduše, u idućim danima i tjednima još razgovarati.

Foto: Nera Simic / CROPIX

Nezavidna situacija

Pritisnut vremenskim okvirima, Plenković je na koncu bio prisiljen prihvatiti većinu onoga što je od njega Pokret tražio, a time se smirio i uspaničeni Gordan Jandroković, koji se posljednjih dana ponovno aktivirao na društvenim mrežama na kojima opet objavljuje i fotografije iz privatnog života. Zbog toga su mnogi i u njegovoj stranci pomislili da se on usred pregovora o formiranju vladajuće većine fokusirao na kampanju za predsjedničke izbore, na kojima su mu izgledi porasli zbog debakla koji je i samomu sebi i svojem SDP-u priredio aktualni predsjednik Zoran Milanović uključivši se u kampanju.




Upućeni pak tvrde da je Jandroković trenutno daleko od razmišljanja o Pantovčaku, baš kao i ostali njegovi kolege u HDZ-u koji su se usredotočili na formiranje Vlade i vladajuće većine, ali i na kampanju za europske izbore na kojima Plenković ima ambiciju osvojiti šest mandata. Tek nakon europskih izbora u HDZ-u će se fokusirati i na predsjedničke izbore, a tada bi doista kao kandidat u razmatranje mogao biti uzet i Jandroković koji se u tom kontekstu već dugo spominje i kojega navodno ne zadovoljava formalna pozicija predsjednika Sabora.

Dio HDZ-ovaca sklonih Jandrokoviću smatra da bi za njega kandidatura na predsjedničkim izborima bila idealna, ali napominju kako i to valja uzeti s rezervom jer u konačnici postoji mogućnost da do kraja godine Plenković svoju karijeru ipak odluči nastaviti na nekoj od briselskih funkcija, što će ovdje u Hrvatskoj Jandrokoviću možda otvoriti priliku za preuzimanje čelne pozicije u HDZ-u, ali i u Vladi.


Foto: Goran Mehkek / CROPIX

Za sad može odahnuti

No interes za to ne pokazuje samo Jandroković nego i Oleg Butković te navodno Ivan Anušić pa se pozicija predsjednika čini nešto lagodnijom, a prilika za Jandrokovića jest baš to što se Milanović svojim uključenjem u kampanju degradirao. Uz to, Jandroković je i na ovim parlamentarnim izborima osvojio respektabilan broj preferencijskih glasova, što pokazuje da on zna i može privući šire biračko tijelo, pa i onaj dio birača koji nisu skloni Milanovićevoj napadačkoj retorici bez ikakva pokrića. Sve u svemu, Jandroković zasad može odahnuti jer će se Sabor ipak konstituirati na prvoj sjednici, što nije bilo posve sigurno jer je Pokret kao preduvjet za potporu Jandrokoviću pred Plenkovića postavio cijeli niz zahtjeva, a premijer je danima oklijevao, izazivajući na taj način i nervozu kod Jandrokovića.

Oni bliski Plenkoviću kažu kako se on, unatoč tomu, na koncu ipak smatra pobjednikom parlamentarnih izbora, čijim je rezultatom zadovoljan jer će treći put postati premijer, što i jest bio jedan od njegovih ciljeva. Isto tako, Plenković se smatra i pobjednikom pregovora, jer je DP-u zapravo dao tek jedno postojeće ministarstvo, dok je drugo prepolovio, a treće će se osnovati, te je situaciju sa SDSS-om i Pupovcem relativno bezbolno riješio.

Za Plenkovića bi, smatra jedan od njegovih najbližih suradnika, bilo lakše da su se nakon parlamentarnih izbora drugačije postavili IDS, Matija Posavec i Fokus, ali na koncu ipak može biti zadovoljan jer je uspio potpuno poraziti kako Peđu Grbina tako i predsjednika Milanovića. S njime sada u HDZ-u očekuju još turbulentnije odnose, posebice zbog toga što se prvi krug predsjedničkih izbora održava krajem ove godine, a Milanović je svjestan da su mu oni posljednja prilika za opstanak na političkoj sceni pa će shodno tome, a razjaren rezultatima parlamentarnih izbora, zaoštriti retoriku prema Plenkoviću.

Foto: Goran Mehkek / CROPIX

Turbulentni odnosi

Prije nego što uopće dođu do tih kompleksnih odnosa s Milanovićem, HDZ-ovci će ipak još detaljnije morati definirati svoje kompleksne odnose s Domovinskim pokretom, što dobrom dijelu HDZ-ovaca nije problem, no problematično je to što su pred Plenkovićem po svemu sudeći brojne situacije u kojima će morati lomiti sebe, što mu neće biti jednostavno. Plenković je prvi put u situaciji da nekoga mora slušati, a na koncu ponekad i poslušati. Dosad nije znao vladati na taj način pa je nova većina iz koje će nastati nova, desna vlada najveći test baš za premijera, koji se na početku svojeg prvog premijerskog mandata i unutar svoje stranke nastojao distancirati od utjecaja desnog krila, što se na duge staze ipak pokazalo kao pogrešna odluka.

Zbog te odluke Plenković se danas i našao u situaciji u kojoj je imao malo prostora, on je morao prihvatiti većinuod onoga što se pred njega postavilo jer mu je bilo u interesu da do europskih izbora na konstituirajućoj sjednici Sabora Jandroković bude izabran za njegova predsjednika. Ne ide to na ruku Plenkoviću jer se zbog ovih pregovora potpuno isključio iz kampanje za europske izbore, na kojima mu je cilj osvojiti šest mandata, što neće biti jednostavno bez obzira na sve SDP-ove slabosti i činjenicu da je u toj stranci već počeo proces rušenja stranačkog šefa Grbina. Da se Sabor ne konstituira, kao što je bilo 2015., tada bi se sjednica prekinula, a novom sazivu Sabora ne bi počeo teći mandat. U tom bi slučaju zastupnici imali mogućnost okupljanja i ponovnog glasanja o nekom drugom kandidatu, što i jest bio uzrok Jandrokovićeve nervoze, pa i uzrok pritiska koji se na Plenkovića vršio iz HDZ-a.

Plenković je do posljednjeg daha lobirao za nju: Što je zapravo u pozadini njihove prisnosti?

Plenković je, naime, imao u planu da se tek nakon imenovanja predsjednika Sabora nastave opsežni pregovori o sastavljanju Vlade, ali to nije išlo tako glatko niti je Pokret pristajao na bezuvjetnu potporu Jandrokoviću a da do detalja ne razjasne ono što od Plenkovića mogu dobiti. Upućeni svjedoče kako su Pokretu u interesu bili demografija, energetika, poljoprivreda, pa i kultura, a Plenković je s njima ipak ponešto uspio trgovati, ne samo zbog toga što su neki resori i njemu važni nego i zato što mu je važno da sada, nakon što se odrekao Pupovca, ne bude prisiljen odreći se i nekih od svojih najlojalnijih kadrova. Jedna od takvih je i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, koju predsjednik HDZ-a po svaku cijenu želi u svojoj budućoj vladi, što navodno nije po volji ni mnogim njegovim stranačkim kolegama koji smatraju da ih Plenković zbog takvih trivijalnosti nije trebao dovoditi u vremenski tjesnac.

Foto: Lucija Ocko / CROPIX

Vremenski tjesnac

Nitko u HDZ-u ne misli da je Plenković trebao popustiti pred svim zahtjevima koje su pred njega stavljali kolege iz DP-a, ali u svakom slučaju u HDZ-u misle da je na koncu dobro to što se nije ugrozio izbor Jandrokovića za predsjednika Sabora, ali i to što su pregovori uspjeli a da se nisu morali ponavljati izbori.

Premijer je u svemu tome pokazao da zna i umije pristati na kompromise, a koliko će to potrajati, ostaje da se vidi, jer iako u HDZ-u očekuju da će on nakon svega ostati na hrvatskoj političkoj sceni, Plenković je, postavljajući se na vrh HDZ-ove liste za europske izbore, samom sebi osigurao izlaz u slučaju nužde. Hoće li prema tom izlazu morati krenuti, teško je reći, međutim, ostaje činjenica da Plenkovića očekuje veliki izazov formiranja vlade s desnim ideološkim predznakom, što neće proći bez medijskih prozivki i osude dijela javnosti. Mnogi, naime, u tome vidi ponajprije njegov poraz, jer HDZ smo dosad navikli gledati i u centru i desno, no Plenkovića smo dosad mogli vidjeti samo kao proeuropski orijentiranog političara koji je više u centru negoli desno.

Autor:Iva Međugorac/7dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.