Iz Možemo objavili ono što Plenković ne želi da narod vidi: Skoro u svemu smo najgori

Iz stranke Možemo osvrnuli su se na sedam punih godina vladavine Andreja Plenkovića i njegovog HDZ-a. Upozorili su da, iako se premijer hvalio svojim brojkama, one nisu baš takve kakvima se prikazuju.

Tako su u Saboru na konferenciji za novinare Sandra Bančić i Ivana Kekin izjavile da je “sedam godina vladavine Andreja Plenkovića obilježeno nazadovanjem u ključnim pokazateljima kvalitete života u odnosu na ostatak Europske unije”.

“Andrej Plenković nedavno nas je pozvao da pogledamo brojke ne bismo li se uvjerili u njegove navodne uspjehe u upravljanju Hrvatskom. To smo i napravili. Pogledali smo u brojke, sve iz službenih izvora, koje svjedoče o stvarnoj kvaliteti života u Hrvatskoj od 2016. do sada i pokazuju značajni pad Hrvatske u odnosu na druge zemlje EU, ali i pad u odnosu na period prije prvog mandata Andreja Plenkovića”, uvodno je rekla Benčić.

Statistika je varljiva?

“Stvarne brojke o plaćama u Hrvatskoj govore da smo 2016. bili 7. najgori u EU prema prosječnoj plaći, dok smo 2022. bili 4. najgori. U šest godina pali smo za 3 mjesta – u Hrvatskoj je plaća rasla daleko sporije nego u većini ostalih država članica, kažu podaci Eurostata. Prema udjelu prihoda osoba starijih od 65 u prihodu osoba mlađih od 65, 2016. bili smo 10. najgori, dok smo 2022. po istom parametru bili 6. najgori. U 6 godina pali smo za 4. mjesta.

Pritom imamo i 70% veću inflaciju od prosjeka eurozone u rujnu. Prema podacima DZS-a, čak 43,4% porasle su cijene hrane u Hrvatskoj od 2016. godine do danas, a cijene prijevoza za isti period porasle su za 28,19%. 752 000 hrvatskih građana odnosno svaki peti stanovnik Hrvatske je u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, a pritom pomoć ugroženim građanima nije dovoljno rasla i nije pratila inflacijsku stopu”, rekla je Benčić.

Dalje su opisali kakvo je stanje s inflacijom i posljedicama iste.

“Najveću stopu inflacije bilježi stanovanje – kvadrat stana u RH od 2016. do 2023., odnosno od početka prvog mandata Andreja Plenkovića do kraja lipnja ove godine, poskupio je 69%, pa je prosječna cijena kvadrata stana s 1.314 eura u 2016. narasla na 2.213 eura.vPrema tom smo pokazatelju najgori u Europskoj uniji. Institucije poput HNB-a dodatno su potvrdile da Vladina mjera APN-a samo doprinosi rastu cijena kvadrata stambenog prostora koji se nakon isteka poziva nikad ne vraća na prijašnje razine cijena”, rekla je Benčić.

Ivana Kekin iznijela je statistike o kvaliteti i dostupnosti zdravstvene zaštite.

“Po smrtnosti od malignih bolesti drugi smo najgori u Europskoj uniji”, upozorila je i podsjetila kako u isto vrijeme imamo iznimno visoka ulaganja u liječenje malignih bolesti. Uz to, 239 stanovnika RH na svakih sto tisuća godišnje umire od sprječivih uzroka smrti, dok je u EU prosjek 160 na svakih sto tisuća, čak 49 posto učestalija je smrtnost od sprječivih bolesti u Hrvatskoj nego je prosjek EU.

“A sve to je i u skladu s padom dostupnosti zdravstvene zaštite”, podsjetila je Kekin: od 2016. godine i Plenkovićevog dolaska na vlast, Hrvatsku je napustilo 914 liječnika, a trenutno samo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti nedostaje 457 liječnika – 257 obiteljskih, 110 ginekologa i 90 pedijatara.

Kekin je istaknula i poražavajuće demografske statistike: tvrdi da je 262 tisuće stanovnika iselilo iz Hrvatske od kraja 2016. godine, a 42 tisuće ljudi iselilo je iz RH samo u 2022. godini. Također, čak 6.281 prvašića, odnosno 17,47% djece manje upisano je u prvi razred osnovne škole u Hrvatskoj u školskoj godini 2023.-2024.,u odnosu na školsku godinu 2016.-2017.

Nadrealni prizori iz Sabora, Plenković digao ruke ko’ Mišo Kovač i bacio HDZ-ovce u trans

No, postoje i brojke koje “dobro opisuju i Plenkovićeve kapacitete u upravljanju ljudima: Čak je 28 ministara otišlo iz dvije Plenkovićeve vlade. Od njih je četvero otišlo jer su bili optuženi su za kaznena djela tijekom obnašanja ministarske dužnosti: Lovro Kuščević, Darko Horvat, Tomislav Tolušić, Gabrijela Žalac. Osim njih, Pavo Barišić – ministar znanosti – morao je napustiti Vladu zbog plagiranja znanstvenog rada.

Uz  to, Europski ured javnog tužitelja nedavno je objavio još brojki iz Plenkovićevog mandata: čak 313,6 milijuna eura teške su malverzacije zbog kojih je Europsko tužiteljstvo u 2022. godini u RH otvorilo 23 istražna postupka, zbog zlouporabe sredstava iz EU fondova zbog manipulacija tijekom javne nabave, te korupcije”, tvrdi i zaključuje:

“S tih 313,6 milijuna eura”, usporedila je Kekin, “Hrvatska je mogla pokriti 100.000 kućanstava solarnim panelima i učiniti ih energetski neovisnima”, zaključila je.