Photo: Ivo Cagalj/PIXSELL

ISKRENA ISPOVIJEST ALKARSKOG VOJVODE Ne dijelim političare, svi su dobrodošli na Alci

Autor:

Korona možda može zaustaviti svijet, ali ne i Sinjsku alku! I ove će godine alkarski vojvoda Boško Ramljak predvoditi sinjske alkare na 305. Alci, koja se doduše odvija pod nešto drugačijim okolnostima. Bez obzira na okolnosti, Sinjani od svoje tradicije ne odustaju. Od tradicije ne odustaje ni Ramljak koji Alku živi 365 dana u godini. Ovaj dva puta ranjavani prekaljeni hrvatski ratnik, koji je više puta odlikovan, otvorio je dušu progovarajući strastveno o svojem kraju, suborcima i dugogodišnjoj sinjskoj tradiciji usko vezanoj baš uz nadaleko poznatu Alku.

 * Sinjska alka ove se godine održava u specifičnim uvjetima uzrokovanim pandemijom koronavirusa. Što očekujete?

Mi imamo alkarske svečanosti. To traje tri dana – sedmi, osmi i deveti kolovoza, ove godine tako ispada. Znači, nije prva nedjelja jer moraju Baraž i Čoja biti u osmom mjesecu. Na alkarskom trkalištu pripreme su počele već prije 15-ak dana. Sve pripreme dosta su posjećene, a posjetitelji su se već naviknuli na koronu i sami se pridržavaju svih naputaka i mjera. Očekujemo da će se Baraž, Čoja i Alka bez problema održati prema preporuci Nacionalnog stožera. Već je bila jedna koordinacija u županiji. Došle su kolege iz policije, iz viteškog društva i iz civilnog županijskog stožera, tako da će se, pretpostavljam, smanjiti broj gledatelja i pridržavat će se svih tih naputaka od dezinfekcije ruku, socijalne distance nadalje.

* Što se može očekivati u samom gradu?

Sinj tijekom održavanja Alke prima velik broj gostiju. Mislim da će se ljudi pridržavati mjera i da su se na sve to već naviknuli. Mi ćemo Alku održati prema našim prastarim običajima i to je to.

* Vi se u Sinju za Alku zapravo pripremate tijekom cijele godine. Kako izgleda ta vaša cjelogodišnja priprema?

Dakle, kada završi jedna Alka, odmah ujutro počinje se pripremati sljedeća. To su konji, marketing, muzej… Cijela mašinerija odmah radi organizaciju sljedeće Alke. Nama je to već 305. godinu dosta ustaljeno i nemamo tu nekih velikih problema. Kroz povijest je znalo biti i kuge i ratova i bombardiranja. Prošli su Sinjani to sve, ali je ostala velika ljubav, tradicija, vjera, domoljublje. Sve to ostalo je prenoseći se na nove generacija, pa je neupitno da hoće li se i ove godine održati 305. Sinjska alka.

*  Kako je izgledao Vaš put do alkarskog vojvode?

Mi se u Sinju svi rađamo, živimo i umiremo za Alku. Od malih nogu trčao sam dječju Alku i svaki dan ljeti odlazio na hipodrom čuvati alkarima konje, te ih timariti i hraniti. Zatim sam odlazio na alkarsko trkalište. Tamo sam provodio vrijeme gledajući i upijajući svaki detalj, živio sam od malih nogu za Alku. Imao sam čast da sam bio alkarski momak, da smo iste godine primljeni u Viteško alkarsko društvo Mirko Norac i ja – on kao alkarski vojvoda i ja kao njegov alkarski momak. Iza toga sam nekoliko godina bio momak, osam godina harambaša, bio sam barjaktar, član Upravnog odbora i prije dvije godine izabran sam za alkarskog vojvodu na mandat od četiri godine.

* Što za Vas znači ta funkcija? Što alkarski vojvoda radi na dan kada se održava Alka?

Vojvoda ima centralnu ulogu u Alci. On zapovijeda alkarskim svečanostima, brine se da sve prolazi prema Statutu Viteškog alkarskog društva i po tim prastarim običajima naših pradjedova. Najveća je uloga očuvanje samog ceremonijala Alke, ali i prenošenje vrijednosti te ljubavi prema Alci novim generacijama. Onako kako su nama naši preci ostavili Alku da i mi prepoznamo mlade ljude, zaljubljenike u konje i da prenosimo tu ljubav na mlade generacije.

* Cijeli ste život u alkarstvu. Postoje li ipak neki trenuci koje biste izdvojili kao posebnije od drugih?

Pamtim sve najsitnije detalje, događanja u štali gdje su bili naši konji, na samom alkaškom trkalištu sve konje koje alkari jašu, koji je konj bio poseban, koji je alkar bolje gađao, koji ima neke svoje stilove, vještine. Poseban mi je događaj kada sam izabran za alkarskog vojvodu, time mi je ostvaren dječački san.

* Vi ste i hrvatski branitelj. Kako danas gledate na svoje ratne dane? Što oni znače za Vas?

Bio sam dragovoljac Domovinskog rata. S današnjim odmakom  uvijek kažem da je sve to vrijedilo jer imamo svoju domovinu Hrvatsku. Da je u njoj sve najljepše i najbolje, i nije, ali moramo se svi truditi. Svatko na svome osobnom planu da nam bude što bolje i što ljepše te da novim generacijama osiguramo kvalitetan život u Hrvatskoj. Domovinski rat za mene je temelj stvaranja moderne hrvatske države. On je fundament ujedinjenja hrvatskog naroda i njegovih stoljetnih težnji za osamostaljenjem i za svojom domovinom. Danas imamo svoju domovinu. Moramo je voljeti, poštovati i uvažavati, posebno isticati pijetet prema Domovinskom ratu i svim njegovim sudionicima. Mislim da je toga premalo bez obzira na to što se u javnosti prikazuje da se dosta izdvaja za branitelje. Mislim da na tome planu moramo svi još više poraditi. Oni koji su ugradili svoje živote u temelje moderne hrvatske države su jedan zalog koji buduće generacije moraju poštovati, uvažavati i stavljati uvijek na prvo mjesto.

* Je li to Vaša poruka i svim onim političarima koji će i ove godine sjediti u publici na održavanju Sinjske alke?

Alka je uvijek interesantna političarima. Mi pozivamo sve putnike dobronamjernike da dođu u Sinj i na Alku, bez obzira na to bili oni političari ili ne. Svi su oni dobrodošli, a politika je sastavni dio današnjeg života. Ja, kao alkarski vojvoda, ne dijelim političare, svi su dobrodošli.

* To uključuje i predsjednika Zorana Milanovića?

Predsjednik Milanović je pokrovitelj 305. Sinjske alke.

* Odnedavno ste zaposleni u Brodosplitu. Što radite? Koliko je, prema Vašem mišljenju, brodogradnja važna za Dalmaciju?

Brodogradnja je važna za Dalmaciju, ali i za cijelu Hrvatsku. Ja sam u Brodosplitu zaposlen na poslovima korporativne sigurnosti koja se odvija u jednim specifičnim okolnostima proizvodnje brodova. Većinom se bavimo zaštitom na radu, zaštitom od požara u tim posebnim uvjetima gradnje broda. Bavimo se nadzorom ulaska i izlaska iz Brodosplita jer imamo preko 2000 radnika. Koordiniram sa zaštitarskom tvrtkom koja nam osigurava zaštitarske poslove. Dosta su specifični poslovi sigurnosti unutar Brodosplita.

* Kako ste poslovali tijekom prvog vala pandemije koronavirusa?

Morao sam se baviti s jednim nepoznatim neprijateljem – koronavirusom. U Splitu smo se uspješno branili od virusa. U Italiji smo imali 70 naših radnika, i dok se još u Hrvatskoj nije ni spominjala korona, u Italiji smo vodili bitku na tri mjesta. Uspjeli smo ih vratiti nezaražene kući svojim obiteljima. Preko te borbe došli smo do saznanja kako će se odvijati u Hrvatskoj situacija oko koronavirusa. Na vrijeme smo nabavili sva dezinfekcijska sredstva, maske, educirali ljude, pisali letke, slali mailove, napravili korona stožer Brodosplit. Bili smo povezani s epidemiološkom službom i dan danas pratimo što se događa. Imamo dosta kooperanata. Pratimo kakva je situacija oko korone i u susjednoj Bosni i Hercegovini i Sloveniji, ali i u Ukrajini i u Poljskoj odakle nam dolaze neki kooperanti. Saživjeli smo se s koronavirusom, borimo se s time svaki dan, za sada uspješno. Informiramo se i nadam se da i dalje ta borba neće biti uzaludna, da ćemo i dalje uspjeti očuvati zdravlje naših zaposlenika.

* Kakva su Vaša iskustva s vlasnikom Brodosplita Tomislavom Debeljakom?

Gospodina Debeljaka doživljavam kao jednu jako osjetljivu, socijalnu osoba koja je spremna pomoći svakome. Mislim da on dnevno da ne spava više od pet sati. Stalno je u pogonu te želi učiti i raditi. Želi privređivati, poštuje i uvažava sve svoje djelatnike. S njim je odlično raditi i surađivati.

SINJSKA ALKA: Ivo Zorica pobjednik 305. Bare, u pripetavanju pogodio u sridu

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.