Iskopali prastari spis i nabili ga Hrvatima na nos: ‘Većina govori srpskim jezikom’

Treća interkatedarska srbistička konferencija 19. lipnja ove godine jednoglasno je donijela “Deklaraciju o granicama srpskog jezika“. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), jasno je poručila da je nezadovoljna je njenim sadržajem te je optužila srpske intelektualce da su taj dokument očito sastavili u okviru imperijalističke velikosrpske ideologije.

Beogradski profesor Slavko Petaković nedavno je zaključio da je “Dubrovnik možda najveća riznica građe za proučavanje povijesti srednjovjekovne Srbije”.

HRVATSKA AKADEMIJA ŽESTOKO ODGOVORILA SRBIMA! Krenuli na hrvatski jezik kao nikada prije: ‘Ovo je sastavljeno u okviru velikosrpske politike’

Burna reakcija

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Matica hrvatska zajedničkom su izjavom reagirale na na sve to što se događa i poručile kako se u deklaraciji “naslućuje imperijalistička podloga za širenje stvarnih granica srpske države jednoga dana u budućnosti“.

Ocjenjuju i da se u novoj Deklaraciji “sluti širenje onoga što je novija srpska politika imenovala ‘srpskim svetom’, a što je očito inspirirano ‘ruskim svijetom’ čije širenje proteklih mjeseci nema lingvistički nego ratni predznak“.

Дубровачки календар 1898. Готово сви су говорили српским језиком. pic.twitter.com/wLGKgefSIh

— Arsil (@arsagarson) October 2, 2023

U najnovijim pokušajima da se ispred Dubrovnika stavi ‘srpski predznak na beogradskom portalu B92 osvanuo je tekst pod naslovom: ‘Dubrovački časopis iz 1898. godine: Većina govori srpskim jezikom’.

“Statistički dio u dubrovačkom kalendaru, uz informacije o broju stanovnika u Dubrovniku i pridruženim naseljima, također sadrži podatke o jeziku koji se koristi u kućama.

Srpski jezik

Na pitanje koji jezik govore u kući, 9.713 osoba izjasnilo se da koristi srpski jezik, 716 osoba talijanski jezik, 384 osobe mađarski jezik, 285 osoba njemački jezik, 52 osobe češki jezik, 19 osoba slovenski jezik, šest osoba poljski jezik i dvije osobe ruski jezik. Prema popisu iz 1890. godine, Dubrovnik (s naseljima Gruž-Lapad, Brgat Gornji, Brgat Donji, Grbavac, Martinovići, Makoše, Buići, Petrača, Čelopeci, Čibača, Brašina, Zavrelje, Soline i Plat) imao je 11.177 stanovnika. Od tog broja, najveći broj su bili katolici (10.327), pravoslavaca je bilo 546, evangelista 221, Židova 79, muslimana dva i jedan unijat, te jedan stanovnik bez vjerske pripadnosti.

Srbija izdala suludu ‘deklaraciju’, reagirala Matica hrvatska: ‘Naslućuje se imperijalistička podloga za širenje srpske države’

Ovaj broj Kalendara objavljen je 1897. godine za narednu 1898. godinu. Kalendar je tiskan latinicom i bavio se književnošću, poviješću, kulturom i politikom, a uređivao ga je Antun Fabris (1864-1904), dubrovački Srbin katolik, u razdoblju od 1897. do 1903. godine.

Fabrisovi suradnici uključivali su mnoge ugledne Srbe katolike iz tog područja, kao što su Andro Murat, dum Ivan Stojanović (1829-1900), Marko Car (1859-1953) i Vid Vuletić Vukasović (1853-1933)”, navodi B92.