Isplati li se u Hrvatskoj školovati? Rudarski tehničar zaradi 100.000 kuna više od kirurga

Zbog kredita za studiranje doktor će 20 godina imati nižu plaću od tehničara

Hrvatska je prema mnogim parametrima idealna država za školovanje. Osnovno i srednje školovanje građanima je u potpunosti plaćeno sredstvima iz državnog proračuna, a tako je u većoj mjeri i u visokom školovanju, gdje prednjače državna sveučilišta i uz njih vezani fakulteti. Uz osnovni trošak školovanja, na konto proračunskih sredstava subvencioniraju se učenički i studentski smještaj, prehrana, javni prijevoz, kao i brojne druge komocije osmišljene u cilju stvaranja uvjeta za lakše studiranje. Navedene metode financiranja u skladu su s idealom “društva znanja” koji se pred građane postavlja kao ultimativni cilj i civilizacijski doseg.

Kapitalizacija znanja

No, ipak treba očekivati da obrazovanje jednom građaninu donese i određene kompetencije koje također u određenim uvjetima može i kapitalizirati. Uslijed dugogodišnje krize, rasta nezaposlenosti, kao i sve većeg raskoraka između obrazovanja kako ga vide nacionalni obrazovni stručnjaci i realnih potreba tržišta, pa i očekivanja građana da bi po završetku školovanja automatski trebali dobiti posao “u struci”, s pravom se pitamo – isplati li se u Hrvatskoj školovati?

Na usporednom primjeru jednog građanina srednje stručne spreme i liječnika specijalista vidjet ćemo kako Hrvatska pruža isplativo školovanje, s obzirom na to da se financira direktno iz proračuna, ali stečena znanja i diplome tim građanima isplativo je u potpunosti kapitalizirati tek izvan hrvatskih granica.

Izvorni članak pročitajte OVDJE.