I Rusi i Ukrajinci imaju razloga za dizanje brane u zrak: ‘Ovako nešto već je napravio Staljin protiv Hitlera’

Bujica vode provalila je u utorak kroz rupu u brani Nova Kahovka na rijeci Dnjepar koja razdvaja ruske i ukrajinske snage u južnoj ukrajinskoj regiji Herson, poplavivši dio ratne zone i natjeravši seljane na bijeg.

Ukrajina je optužila Rusiju da je digla branu u zrak iznutra u “namjernom ratnom zločinu”. Ruski dužnosnici dali su proturječne izjave, neki okrivljujući ukrajinsko granatiranje, drugi govoreći da je brana “pukla sama od sebe”.

Inače, brana Nova Kahovka opskrbljuje vodom ukrajinski poluotok Krim i nuklearnu elektranu Zaporižja, oboje pod kontrolom Rusije. Ogromno akumulacijsko jezero iza brane jedno je od glavnih geografskih obilježja južne Ukrajine, dugo 240 kilometara i široko do 23 kilometra. Dio krajolika leži ispod poplavljene ravnice.

Ruski pokušaj uništavanja ukrajinske protuofenzive?!

Uništenje brane dogodilo se baš u trenutku kada Ukrajina pokreće svoju dugoočekivanu protuofenzivu, kojom želi otjerati Ruse sa svog teritorija. No, ovaj događaj koji bi mogao stvoriti novu humanitarnu katastrofu, uvelike bi mogao unazaditi ukrajinske napore.

Rusija je kontrolirala branu od početka rata, iako su ukrajinske snage prošle godine ponovno zauzele sjevernu stranu rijeke. Obje su se strane dugo međusobno optuživale kako planiraju uništiti branu, što je sada, kako se čini, i učinjeno, javlja Reuters.

“Ruski teroristi. Uništenje brane hidroelektrane Kakhovka samo potvrđuje za cijeli svijet da moraju biti protjerani iz svakog kutka ukrajinske zemlje”, napisao je predsjednik Volodimir Zelenski na aplikaciji za razmjenu poruka Telegram. Rusi su “izveli unutarnju detonaciju strukture” brane. Oko 80 naselja je u zoni plavljenja, dodao je.

Proturječne ruske izjave

Ruski postavljeni guverner ukrajinske regije Herson optužio je Kijev da je “projektilima pogodio branu” kako bi odvratio pozornost od, kako je rekao, neuspjeha ukrajinske protuofenzive na istoku. Međutim, drugi ruski dužnosnici rekli su da je brana pukla sama od sebe zbog ranijih oštećenja. Nijedna strana nije odmah ponudila dokaze koji bi dokazali tko je kriv.

Golemi rezervoar iznad brane opskrbljuje svježom vodom goleme dijelove poljoprivrednog zemljišta, uključujući poluotok Krim, za koji Rusija tvrdi da ga je anektirala 2014. Također osigurava rashladnu vodu za najveću europsku nuklearnu elektranu, smještenu na teritoriju koji drži Rusija na južna obala.

UN-ova služba za nuklearni nadzor rekla je na Twitteru da pomno prati situaciju, ali da “ne postoji neposredni nuklearni sigurnosni rizik u elektrani”. Ruska državna korporacija za nuklearnu energiju Rosatom također je rekla da probijanje brane za sada ne predstavlja prijetnju za elektranu i rekla je da se prati situacija.

‘Razina vode u gradu pored brane mogla bi porasti do 12 metara’

“Razina vode u gradu koji se nalazi neposredno uz probijenu branu mogla bi porasti do 12 metara”, rekao je gradonačelnik Vladimir Leontjev, postavljen u Rusiji, u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram. Video je pokazao kako voda izvire kroz ostatke brane – koja je visoka 30 metara i duga 3,2 kilometra

“Otprilike 22 tisuće ljudi koji žive u 14 naselja u južnoj ukrajinskoj regiji Herson u opasnosti su od poplava”, citirala je ruska novinska agencija RIA riječi šefa regije postavljenog u Moskvi. Herson je jedna od pet regija, uključujući Krim, za koje Moskva tvrdi da ih je anektirala.

Guverner Krima Sergej Aksjonov, kojeg podržava Rusija, rekao je da postoji rizik da bi razina vode u Sjevernokrimskom kanalu, koji prenosi svježu vodu iz rijeke Dnjepar na poluotok, mogla pasti. Krim trenutačno ima dovoljne rezerve vode, a razina rizika bit će jasna u narednim danima.

Dužnosnik postavljen od strane Rusije u gradu Nova Kakhovka rekao je da su stanovnici oko 300 kuća evakuirani, izvijestila je državna novinska agencija TASS. Rekao je da će vjerojatno biti nemoguće popraviti branu.

Iznenadili mjestom pokretanja protuofenzive

No, do pucanja brane došlo je baš dok Ukrajina priprema svoju dugo očekivanu protuofenzivu kako bi otjerala ruske snage s teritorija koji su zauzeli tijekom više od 15 mjeseci borbi.

Iznenadivši Ruse, ali i brojne vojne analitičare, neočekivano su s protuofenzivom 4. lipnja krenuli s neobične pozicije – spoja oblasti Donjeck i Zaporižja, oslobodivši mjesta Neskučne, Novodarivka i Novodonecke. Ruski izvori tvrde da su Ukrajinci napali na tom području zato što je tamo ruska obrana najslabija.

Međutim, ovako bi mogli dobiti pristup i mogućnost oslobađanja Volnovahe, čime bi uspjeli ostvariti cilj presijecanja komunikacije između istočnog i južnog, trenutačno okupiranog dijela Ukrajine.

Budući kroz Volnovahu prolaze sve željezničke veze iz Donjecka prema Zaporiškoj i Hersonskoj oblasti te Krimu, čini se kako je ovo bila pomno smišljena strategija ukrajinskog vojnog vrha, budući da sa samo deset novoformiranih jurišnih brigada ukrajinska vojska nije ni mogla napasti na cijeloj dužini bojišta.

Raznijeli branu u strahu od ukrajinskog oslobađanja Krima?

Dio analitičara smatra kako su Rusi ti koji su raznijeli branu u strahu od ukrajinskog desanta na lijevu obalu Dnjepra i tako onemogućili da je ukrajinske snage iskoriste kao most preko Dnjepra, gdje je ruska obrana vrlo slaba. Osim toga, kad bi ukrajinska vojska uspjela prijeći na lijevu obalu Dnjepra, imali bi otvoren put prema Krimu.

Ključnu ulogu tu igra već spomenuto akumulacijsko jezero, u kojemu se nalazi nešto više od 18 kubičnih kilometara vode. Da bi se ispraznilo kroz uništenu branu, trebat će mjeseci, a pražnjenje će i onemogućiti rad kanala koji je dovodio vodu do Krima.

Zbog toga će Rusi do jeseni, kada će se akumulacijsko jezero isprazniti, morati smisliti novi način odvraćanja Ukrajinaca od Krima, budući branu neće moći ponovno raznijeti.

Nije prvi put da je brana na Dnjepru raznesena

No, ovo nije prvi put da je brana na rijeci Dnjepar uništena u jeku rata. Naime, povijest kazuje kako se slično već dogodilo za vrijeme Drugog svjetskog rata. Sličan događaj dogodio se 1941. godine kada su na rijeci Dnjepar, točnije u regiji Zaporižja, pripadnici Crvene armije u zrak digli branu pod imenom “Dnjepar” koja je u tom trenutku napajala najveću hidroelektranu u Europi.

“Brana je snabdijevala velika poljoprivredna i industrijska područja s obje strane Dnjepra i bila je izvanredan simbol sovjetske industrijske civilizacije. Brana je bila jezgra elektrificirane industrijske regije Dnjepra i izvor napajanja energijom za elektranu Dnjeprostroj na zapadnoj obali rijeke”, piše The Guardian.

Uoči samog uništavanja brane javnosti se obratio i glasnogovornik Sovjetskog Saveza koji je rekao kako su vlada, ali i svi sovjetski građani odlučni da vode rat na takav način da njemačka snaga svakodnevno slabi.

“Ovdje Nijemci neće dobiti sirovine, hranu ili mašineriju”, rekao je on.

100 tisuća mrtvih

Nekoliko dana nakon toga, vrhovni zapovjednik vojske i tada prvi čovjek SSSR-a Josef Staljin izdao je u kolovozu naredbu vojnicima i pripadnicima Narodnog komesarijata unutarnjih poslova (NKVD) da s 20 tona TNT-a raznesu branu.

“Digli smo u zrak branu Dnjepar kako ne bismo dozvolili da ovo prvo čedo sovjetskog petogodišnjeg plana padne u ruke Hitlerovih bandita. Poduzete su sve mjere kako se Nijemcima ne bi dozvolilo da iskoriste branu i mašineriju”, poručili su Sovjeti.

Eksplozija na brani tada je poplavila sela duž obala rijeke Dnjepar, a procjenjuje se kako je stradalo 2.000 vojnika i s jedne i s druge strane.

“Većina povjesničara procjenjuje da je broj mrtvih među civilima bio i do 100.000”, navodi se.

Ova odluka tadašnjih sovjetskih vlasti za mnoge je bila opravdana s obzirom na to da su u tom trenutku nacističke trupe neumoljivo napredovale na istočnom frontu.

‘Dokazali da zaista misle spaliti zemlju prije dolaska Hitlera’

“U to vrijeme nije bilo nikoga da brani Zaporoižje. Imali smo vrlo malo vojnika. Gotovo da nije bilo trupa NKVD-a koji bi mogli zaustaviti Nijemce. Zbog toga je dizanje brane u zrak omogućilo nastavak evakuacije”, rekao je ranije Oleksij Baburin, šef nekadašnjeg regionalnog ogranka Komunističke partije Ukrajine.

O rušenju ove brane izvještavali su brojni mediji širom svijeta, a naročito se ističe jedan od izvještaja iz američkih medija.

“Rusi su sada uništavanjem velike brane na Dnjepru dokazali da zaista misle spaliti zemlju prije dolaska Hitlera čak i ako to znači uništavanje njihovih najdragocjenijih posjeda. Dnjeprostroj je bio predmet obožavanja među sovjetskim narodom. Njegovo uništenje pokazuje volju za otporom koja prevazilazi sve što smo mislili. Staljinova naredba da se uništi brana je Rusima značila više emocionalno nego što bi nama značilo da je Roosevelt naredio uništenje Panamskog kanala”, navelo se tada u izvještaju.