Foto: Guliver

Htjeli su biti najveća svjetska sila, ali sada su na rubu kolapsa i mogli bi krahirati

Autor: Tomislav Fumić/7dnevno

Kada se 3000 delegata okupilo u Velikoj dvorani naroda u Pekingu na godišnjem sastanku Nacionalnog narodnog kongresa, najvažnijeg spektakla u kineskom političkom kalendaru, oči svijeta bile su uperene u strogu ikonografiju na pozornici i govornike koji su trebali progovoriti o kineskim izazovima u godini koja za Kinu nije dobro počela. Bila je to po običaju velika predstava za domaću i stranu javnost, uz nekoliko važnih poruka.

Prije svega one premijera Li Qianga, koji nije tajio da postoje problemi. Stekao se dojam, više nego ikada, da Kina želi izgledati otvoreno, ali je u pozadini prevladala čvrsta šaka svemoćnog predsjednika Xi Jinpinga.

Novac otvara put da Kina stvarno postane vodeća globalna sila, bilo je prevladavajuće mišljenje na kongresu, o čijim će se zaključcima govoriti još mjesecima. Premijer Li Qiang tvrdi da će ovogodišnji rast biti 5 posto, uz mnoge ambiciozne ciljeve koji bi trebali potvrditi da ova mnogoljudna zemlja “ide dalje”, nezaustavljivo, iako su neki prognozirali krizu koja će sve urušiti.

Guliver

Kriza svih kriza

Problema ima, neki su i alarmantni, ali kinesko vodstvo spremno je rješavati jedan po jedan, kako bi se izbjegla svaka mogućnost kraha gospodarstva koje i dalje plovi prema najsnažnijem na svijetu. U siječnju i veljači bilo je u Kini alarmantno stanje pa su mnogi vidjeli da je dobro podmazani stroj zapeo u slijepoj ulici i da slijedi kriza svih kriza, koja će se odraziti i u svijetu. To se, međutim, nije dogodilo pa je Vlada poduzela korake za poticanje kupnje dionica.

“Temelji za održivi gospodarski oporavak i rast Kine nisu dovoljno čvrsti, što dokazuje nedostatak efektivne potražnje, prekapacitiranost u nekim industrijama, niska očekivanja javnosti i mnogi dugotrajni rizici i skrivene opasnosti”, otvoreno je priznao Li pred Nacionalnim narodnim kongresom, moćnim tijelom kojim upravlja Komunistička partija koja donosi sve zakone. Čelnici Partije ovih dana pokušavaju vratiti vjeru u ekonomsku moć Kine, dok tisuće električnih automobila putuju prema Europi, naravno, mnogo jeftinijih od onih koje nude drugi proizvođači automobila. A Kinezi dobro znaju što se danas traži pa su se ekspresno okrenuli proizvodnji električnih automobila, kao i projektima čiste energije i onima u kojima će u budućnosti dominirati umjetna inteligencija. Upravo je ta mogućnost brzog i učinkovitog preorijentiranja na ono što se traži u svijetu i formula kineskog uspjeha. Do jučer je to bila proizvodnja jeftinih proizvoda kojima su Kinezi “pokorili” dobar dio svijeta, a sada su okrenuti prema visokoj tehnologiji.

Još jedna novost stiže iz te velike zemlje. Stopa nataliteta u Kini gotovo se prepolovila od 2016., kada su Kinezi ograničavali broj djece. Većina parova imala je dvoje djece, mnogi jedno, a sada kineske vlasti apeliraju na građane da više ne ograničavaju broj djece. U ovom trenutku čak 15 posto stanovnika Kine starije je od 65 godina, a očekivanja su da će taj broj porasti do 2030.

Foto: Guliver

Starenje populacije

Sve su to teme, uz veliku krizu s nekretninama, koje sada prevladavaju i u kineskom vodstvu, ali s mnogo više optimizma nego što ga je bilo krajem prošle i u prva dva mjeseca ove godine. U Velikoj dvorani naroda u Pekingu, na 14. godišnjem sastanku Nacionalnog narodnog kongresa, govorio je i šef države Xi Jinping, a oni koji dugo prate inače zatvorenu Kinu, kada je riječ o istupima visokih dužnosnika, zapazili su sasvim drukčiji ton premijera Lija od uobičajenog koji je dosad vladao u kineskom vrhu. Li je bio mnogo otvoreniji i kritičniji, nije tajio probleme i izazove, ali uz obećanje da će Vlada učiniti sve da se opravdaju očekivanja ljudi. Time je priznao da se i kineski građani boje što će biti dalje jer Kina više nije tako zatvorena zemlja da ne dolaze informacije o reakcijama iz svijeta.




Ove godine obilježava se 75. obljetnica Narodne Republike Kine, a cilj je otvaranje 12 milijuna radnih mjesta u urbanim područjima. Plan je modernizirati industrijski sektor i razvijati nove proizvode, ali i posvetiti se etičkim i vjerskim pitanjima.

Naravno, nije izostao ni angažman vezan uz vojsku te razvoj Hong Konga i Macaa, a pitanje Tajvana uvijek je “tu negdje”. “Moramo se fokusirati na visokokvalitetni razvoj kao glavni prioritet pa su u prvom planu inovacije. Razvoj novih kvalitetnih proizvodnih snaga ne znači zanemarivanje ili napuštanje tradicionalnih industrija. Treba spriječiti bezglavo srljanje u projekte i stvaranje industrijskih mjehura te izbjeći usvajanje samo jednog modela razvoja”, rekao je Xi Jinping, koji je podržao rast privatnog sektora. Upravo je taj dio kineskog gospodarstva bio krajnje zabrinut za budućnost nakon izbora novog kineskog čelništva jer su mnogi smatrali da će predsjednik Xi ograničiti rad privatnika. Možda je to i bio cilj, ali su brojke počele naglo padati pa je kinesko vodstvo vidjelo da i dalje mora funkcionirati model dviju Kina, kapitalističke i komunističke.

Foto: Guliver image

“Nulti covid”

Novost je da kineski dužnosnici prvi put na velikom skupu nisu nosili maske. Rukovali su se, neki se i grlili, spremno pozirali fotoreporterima. Svim sudionicima i gostima dopušteno je da se šetaju glomaznim prostorima, nakon četiri godine napokon više nije prevladao strah od strašnog virusa.




Kina je zaboravila na covid, bez obzira na to što je pandemija ostavila traga na njezinu gospodarstvu zbog politika “nultog covida”. Silno se htjelo poslati poruku da je zemlja otvorenija prema svijetu više nego ikada, uređenija, a da je vodstvo Xi Jinpinga ostvarilo izvanredne rezultate. Međutim, bilo je i drukčijih poruka, poput one da je ukinuta konferencija za novinare kineskog premijera, što je bila jedna od posebnih prilika da strani novinari komuniciraju s čovjekom broj 2 i postavljaju pitanja bez obavezne cenzure. Ionako je malo zapadnih novinara koji su od Kine dobili stalne akreditacije, više je onih kojima se dopušta da izvještavaju neko određeno vrijeme, s privremenim vizama. Očito se sumnja da su mnogi novinarsku profesiju koristili i za druge svrhe, prije svega špijuniranje, pa je pooštren odnos prema zapadnim novinarima.

Nešto loše se događa u Ukrajini: ‘Ovaj rat mora završiti i neće nam se svidjeti rezultat’

Jedni su zaključili da Kinezi tako žele poručiti Zapadu da se ne miješa u unutarnje poslove u zemlji, usprkos spremnosti Kine da bude otvorena prema svijetu. To što se sve prelomilo preko novinara nije čudno jer posao izvjestitelja iz Kine nikada nije bio lak. Rijetko su imali prilike kontaktirati s visokim dužnosnicima, pogotovo s premijerom, da se o šefu države i KP-a Kine i ne govori. Najčešće su Kinezi tražili da im novinari sva pitanja na koja očekuju odgovore dostave pismeno, a burno su protestirali kada su strani novinari postavljali neugodna pitanja.
Donedavno su sve veće medijske kuće imale svoje dopisnike, od kojih su neki znali i kineski, ali sada je to podvrgnuto strogoj kontroli.

Foto: Guliver Image / Piemags/ milflic

Stroga kontrola

“Bez obzira na to koliko je sve bilo inscenirano, bio je to prozor da se vidi kako službena Kina funkcionira i kako se službena Kina objašnjava kineskom narodu i širem svijetu”, rekao je Charles Hutzler iz Glasa Amerike o prilikama da se strani novinari nakon kongresa susretnu s premijerom. On je imao tu priliku dvadesetak puta, a sada su Kinezi zaključili da više toga nema. Prisjetio se i nezaboravnog susreta s kineskim premijerom u odlasku Zhao Ziyangom u studenome 1987., kada je dobro raspoložen odgovarao na pitanja “ima li kod vas slobode” i “gdje su vam šivali ovo elegantno odijelo”.

Sada je to nezamislivo. Nije se dobro proveo ni Zhao, koji je otpušten nakon krvavog gušenja pobune na Trgu Tiananmen dvije godine poslije, pa je umro u kućnom pritvoru. Bilo je još epizoda s premijerima u glavnoj ulozi, a ta konferencija za novinare mnogima je služila kao barometar političkih prilika. “Mogući razlog za otkazivanje jest to što se Kina suočava s najozbiljnijim gospodarskim izazovima u desetljećima. No zemlja je i prije prolazila kroz teška razdoblja, uključujući azijsku financijsku krizu kasnih 1990-ih i globalnu financijsku krizu 2008. Premijeri tada nisu imali problema s predstavljanjem politike zemlje javnosti i svijetu”, komentirali su zapadni analitičari koji dobro poznaju kineske prilike. I tako je cenzura medija i društvenih mreža najteža u posljednjih nekoliko desetljeća pa izgleda apsurdno da se kineski vrh trudi dokazati Zapadu da su sada mnogo otvoreniji prema svijetu nego prije.

A i sadašnji premijer Li ponaša se drukčije od svojih prethodnika. Mnogo je oprezniji jer uspon zahvaljuje prije svega Xi Jinpingu, čiji je bio šef osoblja u istočnoj provinciji Zhejiang. Leti čarter letovima iako ima pravo koristiti luksuzni zrakoplov, mnogo manje sastanči te održava sastanke kineskog kabineta jedanput mjesečno umjesto jedanput tjedno.

Foto: Guliver Images

Ambiciozni planovi

Nema njegovih portreta na mrežnoj stranici Vlade i trudi se ne postati zvijezda u medijima. “Vjerojatno je otkazao konferenciju za novinare da ne zasjeni Xi Jinpinga”, komentiraju zapadni novinari. “Nada se da će zauvijek ostati njegova sjena.”

Različiti su i komentari o tome što je zaključeno na kongresu. Dok neki smatraju da su zaključci novi pogonski materijal za daljnje reforme, prevladava stav da se ništa revolucionarno nije čulo u Pekingu. “Iako su ciljali visoko, ponudili su malo. Dužnosnici su signalizirali da nisu spremni za bilo kakve zapanjujuće poteze za oživljavanje gospodarstva pogođenog imovinskom krizom, gubitkom povjerenja potrošača i financijskim pritiscima zaduženih lokalnih vlasti. “Unatoč nevoljkosti trošenja, kineski najviši čelnici rekli su da će gospodarstvo ove godine rasti oko 5 posto”, zaključuju američki mediji.

Ali na papiru ipak ciljevi zvuče ambiciozno. Nitko više ne sanja o gospodarskom rastu koji je viši od desetak posto. To su prošla vremena i sada se sve kreće od 5 do 6 posto. I to je ambiciozno.
Kriza za vrijeme covida i problemi s nekretninama doveli su do manjih brojki, a neki sumnjaju da će kineski rast ove godine biti i 5 posto. “To je iznenađujuće nerealan skup ciljeva”, rekao je Logan Wright, direktor istraživanja kineskog tržišta u tvrtki Rhodium Group, specijaliziranoj za istraživanje Kine. Odnosi s Amerikom nisu dobri, a što će biti ako na predsjedničkim izborima pobijedi Donald Trump, nitko ne zna. Prognoze su različite, prije svega zato što analitičari procjenjuju da će Trump pokušati poboljšati odnose s Rusijom na štetu Pekinga. Sve što sada govori ide u tom smjeru pa potencijalni novi stanar u Bijeloj kući može bitno narušiti odnose u svijetu.

Foto: Guliver Image/ AP Photo/Manuel Balce Ceneta

Neizvjesna budućnost

Kinezi, naravno, vrlo pozorno prate sve što se događa i imaju spremne razne scenarije kojima je prije svega cilj da održe s Putinom koliko-toliko dobre odnose i da ne dopuste Amerikancima da ponovno zavladaju svijetom. Mnogo ovisi i o kretanju gospodarskih aktivnosti u samoj Kini jer ekonomski oslabljena zemlja neće imati manevarskog prostora za suprotstavljanje Trumpovoj Americi.

Novo vrijeme – novi izazovi. Kina želi dokazati da je spremna za sve moguće utakmice sa Zapadom, a odlučnost kineskog vodstva na kongresu u Pekingu dokazuje da su svjesni da se bitka vodi na terenu visoke tehnologije. Jeftini upaljači, kopije modnih maraka, lažni satovi više nisu prioritet za Kinu, sada planiraju mnogo odvažnije projekte o kojima ovisi kineska budućnost. Ili će uspjeti i zadržati ekonomski rast između 5 i 6 posto ili slijede teška vremena koja nitko ne želi. Ni u Kini, ali ni u svijetu.

Kalinić ogorčen na vladajuće zbog vojnog roka: ‘Ne očekujete valjda da će mladi ginuti za to?’

Vojska ne mora strahovati

Ako neki sektori i ostanu bez novca, vojska se neće moći žaliti. Kinesko vodstvo usvojilo je planove za povećanje vojne potrošnje za 7,2 posto, dosegnuvši 231 milijardu dolara. Kineska potrošnja na ratne brodove, lovce i drugo oružje uglavnom se odnosi na projiciranje moći u Aziji, uključujući učvršćivanje vlasti nad spornim Južnim kineskim morem i prijetnju Tajvanu, samoupravnoj otočnoj demokraciji za koju Peking kaže da je njezin teritorij, zaključuju Amerikanci, pa je i Li govorio da Peking treba biti čvrst u promicanju cilja ponovnog ujedinjenja Kine.

“Neodređeni komentari gospodina Lija ukazuju na to da kineski čelnici čekaju da novoizabrani predsjednik Tajvana, Lai Ching-te, preuzme dužnost u svibnju prije nego što razmotre bilo kakve velike poteze koji bi mogli uključivati više vojnih operacija oko otoka”, rekao je Ou Si-fu, istraživač na Institutu za nacionalnu obranu i sigurnosna istraživanja, think-tanku u Taipeiju pri tajvanskom ministarstvu obrane.

No kontinuirano veliko trošenje Kine na vojsku pokazalo je da će se Xi Jinping, najviši čelnik zemlje, nastaviti zalagati za potencijalni sukob, samo kako bi pokazao Washingtonu da je ozbiljan u nastojanju da zastupa svoje interese, smatra The New York Times.

Foto: Guliver

Zaostaju u razvoju umjetne inteligencije

Kineska želja da zavlada na polju umjetne inteligencije ovisi o američkoj tehnologiji pa će to odrediti budućnost kineskih tvrtki koje usavršavaju i primjenjuju sve novosti vezane uz umjetnu inteligenciju. Kina zasad zaostaje za Amerikancima najmanje godinu dana, a možda i više, pa se vodi tihi tehnološki rat.

“Kineske tvrtke pod ogromnim su pritiskom da budu ukorak s američkim inovacijama”, smatra Chris Nicholson, investitor tvrtke Page One Ventures, koja se fokusira na AI tehnologiju. “Jenny Xiao, partnerica u Leonis Capitalu, investicijskoj tvrtki koja se fokusira na tvrtke koje pokreću umjetnu inteligenciju, rekla je da modeli umjetne inteligencije koje kineske tvrtke izrađuju od nule ‘nisu baš dobri’, što dovodi do toga da mnoge kineske tvrtke često koriste ‘fino podešene verzije zapadnih modela’.

Procijenila je da je Kina dvije do tri godine iza Sjedinjenih Država u generativnom razvoju umjetne inteligencije”, pišu američki mediji ovih dana. A upravo na tom polju vodit će se snažna bitka za prevlast u svijetu i o rezultatima te bitke ovisi hoće li se realizirati sve ono što je zacrtano na kongresu u Pekingu. “Borba za primat u razvoju umjetne inteligencije ima ogromne implikacije. Proboji u generativnoj umjetnoj inteligenciji mogli bi utjecati na globalnu tehnološku ravnotežu snaga, povećavajući produktivnost ljudi, pomažući industrijama i dovodeći do budućih inovacija, čak i dok se nacije bore s rizicima tehnologije. Dok ih kineske tvrtke nastoje sustići okrećući se modelima AI-ja otvorenog koda iz Sjedinjenih Država, Washington je u teškom položaju. Iako su Sjedinjene Države pokušale zakočiti Kinu ograničavanjem prodaje mikročipova i suzbijanjem ulaganja, rezultati nisu bajni. Za Kinu je novootkriveno oslanjanje na sustave umjetne inteligencije iz Sjedinjenih Država – ponajprije Meta’s LLaMA – potaknulo dublja pitanja o modelu inovacija u zemlji, koji je u posljednjim desetljećima iznenadio mnoge izbacivši svjetske tvrtke kao što su Alibaba i ByteDance unatoč autoritarnim kontrolama Pekinga”, zaključuju američki analitičari.

Autor:Tomislav Fumić/7dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.