Bivša šefica Ustavnog suda progovorila o Milanoviću: ‘Ako ovako nastavi, ja bih poništila izbore’
Hrvatskoj je nužna vlada nacionalnog jedinstva! Plenković pokazao političku zrelost pozivajući lidere oporbe za isti stol!
Remen ni iz one prve krize nismo do kraja otpustili, a slijedi nam nova, još teža kriza uzrokovana koronom. Stoga se svi faktori društva pozivaju na jedinstvo i solidarnost kao kariku za opstanak. Solidarnost je mantra koju narodu servira simpatični ministar Beroš, ali i mantra na koju poziva premijer Andrej Plenković. U okolnostima u kojima smo se našli taj je poziv posve razumljiv, no on daje naslutiti i političku solidarnost bez koje će se u ovim kriznim vremenima rješenja teško iznaći. Nije nemoguće da kriza izazvana koronom bude izgovor za formiranje nove vlade nacionalnog jedinstva u kojoj bi se trebale naći sve mudre glave i iz vlasti i iz oporbenih stranaka – tu se ponajprije misli na SDP.
Da se u tom smislu želi solidarizirati, premijer Plenković pokazao je pozivajući na jedan od prvih kriznih sastanaka sve lidere oporbe, a na tom su tragu i šuškanja u HDZ-u u kojem ne odbacuju mogućnost otkazivanja rujanskih izbora ako kriza koja nas je snašla potraje. Otkazujući izbore, Plenković bi svojim opozicijskim partnerima mogao ponuditi suradnju, baš kao što je to u kriznim ratnim vremenima učinio prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman. Svjesni okolnosti u kojima bi se Hrvatska mogla naći, i u SDP-u, ali i u drugim, manjim parlamentarnim opcijama teško da će moći i pomisliti na to da Plenkovićev prijedlog odbiju, jer izlazak na izbore, osim što bi u trenucima nove recesije to bio novi trošak, njima ne bi išao na ruku s obzirom na to da se premijer u krizi solidno snalazi te osvaja simpatije građana.
Realna opcija
Dakle, opcija jedinstva i političkog ujedinjenja nije nerealna, dapače, ona se čini kao spasonosno rješenje s obzirom na razmjere krize koja nam neminovno stiže. Svjestan je toga Plenković i više nego što se na prvu čini pa je diskretno pustio priču o formiranju ekonomskog stožera u kojem bi se trebali naći neovisni stručnjaci, bivši ministri, ali i eksperti iz oporbenih stranaka. Ta je ideja prvi nagovještaj ujedinjenja i formiranja vlade nacionalnog jedinstva po uzoru na onu Tuđmanuovu. Zdravstvene, ekonomske, i socijalne posljedice pandemije tek se trebaju pokazati, no već je sada vidljivo da će biti ogromne. Svijet je pod pritiskom kakav se ne pamti, a taj pritisak obilježit će i godine koje nam slijede. Mijenjat će se stil života, mijenjat će se naše navike, a mijenjat će se i politika. Pozicija u kojoj se trenutno nalazimo suradnju HDZ-a i SDP-a čini realnijom nego ikada, u tom smjeru vode ih izvanredne okolnosti u kojima se Hrvatska našla, okolnosti u kojima narod strahuje za svoju budućnost i egzistenciju od političara iziskuju odgovornost. Nikoga više ne zanima čiji je djed ustaša, a čiji partizan, jeftini populizam ne prolazi i narod je taj koji očekuje da se političari prestanu svađati, a stranačko jedinstvo servira nam se i preko medija, i to nije nimalo slučajno. Naime, Plenković se prije desetak dana sastao s urednicima najvećih medija u zemlji pa nije čudno što nas i na javnoj televiziji hrane pričom o stranačkom jedinstvu, naravno, s distance jer se to jedinstvo stavlja u kalup pa mu se dodaje opaska “dok ovo ne prođe”. Ali kao što smo rekli, nitko ne zna kad će “ovo proći” ni kako će završiti.
Znaju zato anketari da, sve i da do izbora dođe u redovnim rokovima, HDZ i SDP nemaju s kime sastaviti vladu, HDZ-u se kao koalicijski partner nameće Škoro, no dođe li do krize, lako će Plenković odmahnuti rukom i reći kako nije vrijeme za eksperimente. Ne bi mu bio prvi put, i eto vam velike koalicije, odnosno nove vlade nacionalnog jedinstva. Koliko je taj scenarij realan, upitali smo profesora Slavena Leticu, koji je, razumljivo, s prognozama ipak oprezan.
Čekati rasplet
“Sad bi bilo preuranjeno o tome govoriti, mogla je Vlada napraviti neke korake u tom smislu da je trebala u krizni stožer, u znanstveno vrijeće za borbu protiv koronavirusa i u buduće gospodarsko vijeće uzeti ljude koji nisu iz HDZ-a, to bi bio nekakav zgodan početak prema takvom razmišljanju. Mislim da sada, dok se ne zna kakav će biti rasplet, nema smisla ići prema velikoj koaliciji“, kaže Letica, koji ne negira činjenično stanje. Država je u gospodarskom smislu stala, financijski ne stojimo dobro, a kraj agonije se ne nazire.
“Ja mislim da se sad oporbi čisto ne isplati ući u veliku koaliciju, njima se isplati vidjeti kakav će biti rasplet i onda će se pregovarati, ali prije svega treba vidjeti koliko će trajati ova epidemija, hoće li se nešto uspjeti artikulirati oko obnove Zagreba, hoće li nešto konkretno početi u tom razdoblju, i onda poslije ljeta – živi bili pa vidjeli”, ističe naš sugovornik, koji se osvrnuo i na stabilan rejting HDZ-a koji je rezultat ponajprije popularnosti ministra Beroša.
“Prethodni čimbenik je običan ljudski strah – naprosto, ljudi se boje i sad vide da taj stožer upravlja situacijom na neki način pa je logično da rejting poraste prije svega stožeru, što se ne testira, ali i HDZ-u. Mi ne znamo u kojem će se pravcu razvijati dalje epidemija, trenutno se čini da je pod kontrolom, ali treba tek vidjeti kakvi će biti rezultati u tjednima koji dolaze”, kaže Letica, kojemu je za oko zapeo i zagrebački gradonačelnik Bandić koji se u krizi sa zagrebačkim potresom nije najbolje snašao, a baš je on trenutno jedan od najvažnijih kotačića Plenkovićeve vlade.
“Osnovni je problem to što je on imao stožer za izvanredna stanja koji u zadnjih dvadeset godina nije napravio praktički ništa suštinski, mogao je napraviti seizmološke ekspertize, razmišljati o mogućnostima suštinske pripreme, a ne pripreme za evakuacije, da se vidi što u slučaju požara, potresa, koje bi zgrade bile ugrožene”, zaključuje Letica.
A da ne bi došlo do propusta i ugroza građana koje su nastale nakon zagrebačkog potresa, iz Plenkovićevih redova daju naslutiti da nisu daleko od razmišljanja o vladi nacionalnog jedinstva, koju je svojedobno nudio i Most. Vlada nacionalnog jedinstva u pravilu se formira u izvanrednim situacijama kao što su rat i velika ekonomska kriza, što je, čini se, neminovan epilog korona-krize. Cilj takve vlade je postizanje nacionalnog pomirenja, a u Hrvatskoj je samo jedanput došlo do osnivanja takve vlade, i to ratne 1991. Kasnije je ona nazvana ratnom vladom, što nije čudno jer je osnovana početkom burnog kolovoza 1991. godine, u vrijeme barikada, kontinuiranih provokacija JNA i srpske paravojske, neodlučnosti međunarodne zajednice da prizna Hrvatsku te u očekivanju rata. Tada vladajući HDZ i predsjednik Tuđman dolaze u bezizlaznu situaciju te uviđaju da im je nužna općenarodna potpora, koju su realizirali osnivanjem prve i jedine vlade toga tipa, koja je opstala oko deset mjeseci. Odradila je početak rata, ali i međunarodno priznanje, i sve to pod palicom Franje Gregurića, dok je potpredsjednik te nacionalne vlade bio Mate Granić, kojega je, kakve li slučajnosti, nedavno u HDZ vratio upravo Plenković, predstavljajući ga kao predstavnika umjerenog HDZ-a, a umjereni HDZ ne libi se suradnje koja se nazire u ovoj krizi što se svojim razornim djelovanjem uistinu može usporediti s ratom.
Inače, tu Tuđmanovu vladu nacionalnog jedinstva, osim HDZ-ovaca, činili su i predstavnici svih parlamentarnih stranaka, kao i nestranački stručnjaci. Glavna zadaća bila im je osigurati obranu, zaštititi stanovništvo na ugroženim područjima, voditi brigu o prognanicima te se izboriti za međunarodno priznanje Hrvatske, što je i učinjeno. Sada bi pak glavna zadaća nove nacionalne vlade mogla biti ta da očuvaju financijsku stabilnost, radna mjesta, da od propasti spase one tvrtke koje se spasiti mogu, da osiguraju stabilnost u poljuljanom zdravstvenom sustavu, a uza sve to, da se oslanjaju na novac iz MMF-a, ali i na sredstva iz europskih fondova.
Ratna vlada
“Zagovornik sam velike koalicije i ne razumijem tu tvrdoglavost da nitko ne želi ni s kim sjesti i razgovarati, mnogi tvrde da je to nemoguća misija, a ja i dalje mislim da bi velika koalicija bila korisna za Hrvatsku i nitko me ne može razuvjeriti”, otkrio je u jednom od svojih posljednjih medijskih istupa Franjo Gregurić, koji se godinama svakog prvog utorka u mjesecu sastaje s bivših i sadašnjim hrvatskim političarima, menadžerima, ali i premijerima te šefovima moćnih kompanija i bankarima s kojima razmjenjuje misli o svemu, pa i o politici i velikoj koaliciji.
“Pozivom predsjednika Franje Tuđmana ulazim u Vladu na mjesto potpredsjednika za gospodarstvo u ljeto 1990. godine, a predsjednikom postajem godinu dana poslije. Došao sam u politiku iz gospodarstva i smatrao sam da Vladu treba organizirati i voditi operativno kao u tvrtki. Financijski direktor je ministar financija, tehnički direktor ministar gospodarstva, komercijalni je okrenut vanjskim poslovima, kadrovski je ministarstvo uprave i pravna služba je ministarstvo pravosuđa. Uveli smo jutarnje kolegije užeg kabineta koji se sastajao svaki dan u sedam sati ujutro. Uži kabinet su sačinjavali, uz predsjednika Vlade, četiri potpredsjednika i tajnik Vlade. Na kratkom jutarnjem kolegiju razmotrili smo bitne događaje proteklog dana, kao i program za tekući dan u skladu s programom rada Vlade. Ističem da je Vlada djelovala u vrijeme rata i događaji su se smjenjivali velikom brzinom, mnogi nepredviđeno, a rješavali smo ih promptno. Također smo zbog ratnih događanja i problema vezanih uz obranu zemlje, opskrbu stanovništva i prihvat tisuća i tisuća novih izbjeglica i prognanika iz Hrvatske i BiH održavali sjednice Vlade svaki drugi dan. Svakako da se ne treba i ne smije preslikavati model rada Vlade u ratnim uvjetima i rada današnjih vlada”, objašnjavao je svojedobno za Gregurić, priznajući da je njegova vlada nastala prije svega zbog ratne opasnosti koja se nadvila nad Hrvatskom.
“Sve parlamentarne stranke, njih sedam, potpisale su sporazum kojim se u devet točaka zahtijeva rad na očuvanju cjelovitosti i neovisnosti Republike Hrvatske. Pregovori o sastavu Vlade i ovom sporazumu vođeni su i dovršeni u nekoliko dana jer okolnosti nisu dopuštale više vremena. Sporazum su potpisale tada i danas dvije najjače stranke, HDZ i SDP. U dvije godine i mjesec dana uspjeli smo doći do međunarodnog priznanja Hrvatske, a u ljeto iste godine primljeni smo u Ujedinjene narode”, rekao je bivši premijer koji je i prije ove krize zagovarao veliku koaliciju, za što je nudio prilično realne argumente.
Izraelski primjer
“Današnje vlade imaju jednako teške probleme kao i ratna, imaju probleme ekonomskog razvoja i organizacije te osiguranja boljeg života, i taj proces traje i danas, još nije završen. Često se i sam pitam zašto smo nezadovoljni stanjem u društvu, zašto razvoj ekonomije nije išao brže. To čujem i od građana s kojima sam bio i ostao u kontaktu kroz humanitarne organizacije u kojima djelujem. Uvijek se sjetim rata i svega što smo izgubili u Domovinskom ratu – razoreni infrastrukturni objekti, crkve i kulturna blaga, uništeni domovi prognanih građana, uništeni gospodarski objekti – i shvatim da smo ponekad nepravedno nezadovoljni onim što je učinjeno jer rat je ostavio teške posljedice koje osjećamo i danas“, upozoravao je i prije korona-krize čovjek koji je s funkcioniranjem u kriznim razdobljima dobro upoznat. Zanimljivo, prije nego što je postala predsjednica države, o vladi nacionalnog jedinstva govorila je i Kolinda Grabar-Kitarović, objašnjavajući da je baš to opcija koja može pomoći napretku hrvatskoga gospodarstva.
Da se političke okolnosti mijenjaju i izvan naše male političke bare, pokazao je u u krizi izazvanoj koronavirusom izraelski premijer Benjamin Netanyahu koji je pozvao svojeg glavnog protivnika Bennyja Gantza da formiraju vladu nacionalnog jedinstva kako bi se zajedno borili protiv koronavirusa.
“Prilagođavamo našu dnevnu rutinu vanjskoj prijetnji, prijetnji virusa”, poručio je prije nekoliko dana izraelski premijer, objašnjavajući da će to biti izvanredna vlada, na ograničen period, a cilj joj je borba za očuvanje života desetaka tisuća građana. Hrvatska već sada vodi bitku za očuvanje života, intenzivnu, opsežnu i kompleksnu te nadasve neizvjesnu bitku, koja bi uistinu mogla dovesti i do toga da svi oni koji su se do jučer u saborskim klupama svađali sjednu za isti stol i ponude zajedništvo, rješenje problema i ideje koje će biti korisne i konstruktivne. Vlada nacionalnog jedinstva nam je pred vratima i dobro da jest jer i bez najmanje namjere širenja panike nakon ovoga što nas je snašlo – naši životi više nikada neće biti isti, pa time ni politika neće i ne može biti ista.
PRESEDAN USRED KRIZE! PLENKOVIĆU IDE SVE BOLJE: U čemu je tajna?
ZADNJE VIJESTI
Milanović bi mogao biti i smijenjen: Otkrivamo kako može napustiti Pantovčak prije vremena
Grbin o o crnom scenariju za SDP: ‘To bi bio državni udar, ali ne s pištoljem na vodu’
Policija u Zagrebu traži dva muškarca: Sumnja se da znaju više o napadu usred grada