Wikipedia

ZVONO ZA UZBUNU! EUROPA ZA OVO MORA ZNATI: Izbori za Europski parlament već su lažirani

Autor:

Uoči svakih izbora, u Hrvatskoj se načme pitanje o broju glasača te o potencijalnom namještanju rezultata, a čini se kako je ta tema atraktivna i u posljednjem tjednu kampanje za europske izbore. Tu zanimljivu temu otvorio je politolog Darko Petričić gostujući u Novom danu, gdje se među ostalim otvorilo pitanje broja birača, koji se mijenja po čudnom principu te sada imamo brojku od 3,7 milijuna birača.

”To su podaci od 27. travnja koje je objavilo Ministarstvo uprave. Mi smo nakon objave tog podatka tražili od ministarstva da nam po općinama i županijama dostave podatke, međutim, oni su odgoovorili da oni ne raspolažu takvim podacima. Kako su onda došli do broja od 3 milijuna i 700 tisuća? Odgovor je samo jedan, ti podaci su iz rukava, jer ne postoji nijedna zakonitost koja bi potvrđivala njihove rezultate i broj birača. Od devedesetih godina je evidentirano čak preko 700.000 birača više, a sad taj broj iznosi alarmantnih 250.000 ljudi više nego što je u Hrvatskoj punoljetnih građana”, objasnio je Petričić, a potom je pokušao odgovoriti i na pitanje kako je to moguće.

”Pretpostavljamo da je to zbog toga što vladajuća struktura, odnosno ljudi koji upravljaju izborima, DIP i Ministarstvo uprave imaju u rezervi višak broja birača, koje mogu ubaciti strankama koje će dobiti izbore”, kaže Petričić dodajući da ne postoji apsolutno nikakva kontrola izbora, od kontrole izbora imamo tvrdi samo GONG koji ne raspolaže dovoljnim brojem članova, ali ni resursima kroz koje bi kontrolirao izbore. ”Izbore treba kontrolirati od prebrojavanja glasova u izbornoj jedinici, obrade podataka u Apisu i konačne objave DIP-a. Mi nemamo takve resurse”, navodi nadalje Petričić. Svojedobno je bivši ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić pokušao provjeriti broj birača, ali to nije dalo pretjeranih rezultata.

”On je pokrenuo dvije inicijative za svog kratkog mandata, jedno je bilo sređivanje biračkih popisa, a drugo obračun s kriminalom i korupcijom u pravosuđu. Nijedan nije dovršio, ali za vrijeme njegovog mandata policija je izlazila na teren i provjeravala žive li građani na toj adresi. U Republici Hrvatskoj postoje dva apsurda, to što imamo više birača nego punoljetnih građana, a drugi je što postoji 14 gradova koji imaju preko 3000 stanovnika, gdje postoji više birača nego što je ukupno stanovnika u tim gradovima i to traje već deset godina. Podaci se uredno objavljuju, a nitko da reagira i pokrene akciju da se utvrdi o čemu se radi”, upozorio je publicist, a zabrinjava i to što zapravo Hrvatska ne raspolaže podacima o tome koliko ljudi živi u našooj zenmlji.

”Čini mi se da je devedsete bilo između 4,5 i 4,7 milijuna ljudi. Danas se ta brojka približila službeno 4 milijuna i 70.000. Taj broj treba smanjiti za približno za 300.000 ili 500.000 ljudi koji su napustili Hrvatsku. Bez obzira što su napustili, oni se i dalje vode kao glasači i stanovnici. Drugo, tim ljudima nije omogućeno glasanje u inozemstvu, putem interneta ili putem pošte. Mi upotrebljavamo i dalje principe i modele glasanja iz kamenog doba, a ni to nije najtransparentnije, jer nitko se ne potpisuje za vrijeme glasanja i tko garantira da neće netko zaokružiti 100 ili 200 ljudi i dati glas nekoj stranci”, objasnio je Petričić, a potom odgovorio i na pitanje kako su se mijenjali birački popisi.


”Mi nemamo resurse da utvrdimo zašto je do toga došlo i na temelju kojih parametara je došlo do skoka broja birača. Odlučili smo internacionalizirati taj problem i uputiti Europu o kakvim se problemima ovdje radi”, upozorio je, a onda se dotakao i teme refereunduma i broja potpisa nužnih za njegovo raspisivanje.

”Inicijativa Narod odlučuje je trebala skupiti preko 380 tisuća potpisa, oni su to skupili i vladajući su rekli da to nije dovoljno. Ova vlada i ova vlast na sve načine pokušavaju onemogućiti i spriječiti sudjelovanje građana u neposrednom odlučivanju i neposrednom utjecanju na politiku. Nigdje u Europi nisam sreo nijednu državu gdje treba skupiti tako puno potpisa u tako kratkom vremenu. Bojim se da su to podaci iz rukava koje vladajući potenciraju i onemogućuju inicijative da prikupe dovoljan broj potpisa”, ističe Petričić. Kada je riječ o pokradanjima na izborima, svoj glas na tu temu digao je bivši šef HDZ-a Tomislav Karamarko prozivajući Apis.

”Na prošlim parlamentarnim izborima pokrenuli smo inicijativu da dođemo do Apisa da vidimo kako se tamo prikupljaju i obrađuju podaci. Aktivisti nisu mogli proći dalje od porte, bez obzira na odluku DIP-a, koji su rekli da možemo slobodno ući, ali su se interno dogovorili da se to zabrani. Mi ne znamo što se u Apisu događa, ne znaju vladajući i ne zna Gong, koji bi trebao znati na koji se način obrađuju rezultati. Ja više ne znam, osim da se žalimo institucijama Europske unije, što da radimo s ovim izborima”, objasnio je Petričić način na koji funkcionira brojanje glasova u Apisu. Jedan od promlema europskih izbora jest i smanjena izlaznost, ali ovaj publicist i za to nudi argumente.

”Postoji realna opasnost da na ovim izborima izlaznost bude manja od 30 posto. Ja ocjenjujem da će biti između 20 i 30 posto. Ako bude manja od 30, to je zvono za uzbunu i pokazatelj da treba nešto promijeniti u hrvatskim izborima, modelima, preračunavanjima. S ovakvim šarolikim objavama podataka, gdje nema konsenzusa u elementarnim stvarima, kao što je broj birača, dovodi se u pitanje hrvatska vlast, politika i legitimitet izbora”, rastumačio je. No, doda li se ovim vrlo snažnim porukama i argumentima broj birača dijaspore koji je u porastu tada doista ima razloga za zabrinutost. Naime, broj birača dijaspore koji u nedjelju imaju pravo izaći na birališta i odlučiti o hrvatskim predstavnicima u Ep-u povećao se za 42 puta, odnosno za 4244 posto u odnosu na prošle europske izbore. Na popisu birača iz te 2014.godine našlo se 3637 birača iz dijaspore, dok danas ta brojka iznosi 154.358 birača. Do ovako drastičnog povećanja došli smo zahvaljujući Zakonu o registru birača koji je donesen u eri SDP-ove Vlade, a kojim svi punoljetni državljani s važećom osobnom iskaznicom s prebivalištem u inozemstvu automatski ulaze na popis birača. U skladu s time u Beogradu je za ove izbore aktivno registrirano 14.770 birača, u susjednoj BiH više je od pola automatski registriranih birača, a radi se njih 84.382, dok su do 2014.godine na euroizborima hrvatski državljani u toj zemlji mogli glasati na samo deset biračkih mjesta, sada pravo na glasovanje ostvaruju na 41 mjestu. Zanimljiv je i slučaj sa Irskom. Naime, od 2013.godine pa do prvog travnja ove godine tamo je identifikacijski broj zatražilo preko 22 tisuće hrvatskih državljana, ali nedjeljnim izborima može pristupiti njih svega 279 što znači da svega dvjestotinjak hrvatskih građana u toj zemlji ima prijavljeno i novo prebivalište na važećoj osobnoj karti. Kada se govori o konkretnim brojkama koje se odnose na europske izbore potrebno je reći kako je na prvim izborima koji su se održali 2013.godine birača s prebivalištem izvan zemlje bilo 2243, već na izborima 2014.godine zabilježena je brojka od 3637 birača, dok danas govorimo o brojki od 154.359 birača s prebivalištem izvan zemlje.

Autor:
loading...
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.