Zašto se ne bi trebali veseliti ostavci predsjednika Uprave RBA?

Autor: Dnevno

Nakon što su u javnost procurile informacije kako Raiffeisen Banka traži PR agenciju kako bi vršila pritisak na Ustavni sud, došlo je do ostavke predsjednika Uprave te Banke.

Kako se navodi u priopćenju koje je objavila ova banka, Michael Müller na vlastiti je zahtjev podnio neopozivu ostavku na mjesto predsjednika Uprave Raiffeisen banke, ”vezano uz negativnu percepciju javnosti oko pozivnog natječaja za odabir PR agencije.”

“Svjestan sam snažnog negativnog dojma koji je nastao oko Raiffeisen banke i njezinog menadžmenta te naglašavam kako predmetni dokument ni na koji način ne odražava namjeru menadžmenta Banke. Kao profesionalni menadžer, odlučio sam odstupiti sa svoje pozicije kako bih spriječio daljnju reputacijsku štetu banci“, zaključio je Müller.

„Prihvatio sam ostavku Michaela Müllera kao znak njegovog odgovornog stava, te mu se zahvaljujem na dugogodišnjem radu i doprinosu Raiffeisen banci i RBI grupaciji. Naglasio bih kako se RBI i Raiffeisen banka zalažu za zakonitost, visoke etičke standarde i povjerenje“, izjavio je Andreas Gschwenter, predsjednik Nadzornog odbora Raiffeisenbank Austria d.d. i član Uprave matične banke Raiffeisen Bank International (RBI).

Stoga se postavlja pitanje, je li Müller za objavu ovakvog natječaja morao tražiti dozvolu središnjice ili je istu mogao donijeti sam, te je li od središnjice zatraženo da RBA u Hrvatskoj vrši pritisak na Ustavni sud, te za tu svrhu pronađe adekvatnu agenciju.

S obzirom da je riječ o izrazito velikoj pravnoj osobi, teško da je Müller mogao sam donijeti ovakvu odluku te sam zatražiti pronalazak agencije.

Zanimljivo je ipak i za spomenuti to kako je Michael Müller naslijedio upravo Zdenka Adrovića koji je do tada sedamnaest godina bio je predsjednik Uprave Raiffeisenbank Austria.

Zdenko Adrović je direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) od studenog 2015. godine.

U HUB-u su tada ocijenili da je Adrovićevim imenovanjem pozicija Udruge znatno kadrovski ojačana te su najavili da će mandat novog vodstva biti usredotočen na efikasniji rad u, kako se ocjenilo u HUB-ovu priopćenju, “iznimno osjetljivom razdoblju kada se bankovni sektor, među ostalim, suočava s velikim regulatornim izazovima, a istovremeno osigurava financijsku stabilnost zemlje i jamči sigurnost računa i štednih uloga hrvatskih građana”.

Odluku o imenovanju Muellera na mjesto predsjednika Uprave RBA donijela je Uprave Raiffeisen Bank International AG-a (RBI), nakon čega je uslijedio postupak dobivanja suglasnosti Hrvatske narodne banke koji je u cijelosti uspješno završen, izvijestili su iz RBA.

Mueller je do tada u sklopu Raiffeisena bio zaposlen u Raiffeisen Zentralbank Östereich AG-u (RZB) u Beču, potom predstavništvu RZB-a u Milanu i Parizu te u RBA kao član Uprave.

14 godina prije dolaska u Zagreb, proveo je u Raiffeisen Bank d.d. Bosna i Hercegovina, od čega sedam godina kao predsjednik Uprave, a od listopada 2001. do lipnja 2005. godine obnašao je i funkciju predsjednika Nadzornog odbora Raiffeisen Osiguranja d.d. Sarajevo te je bio član, a kasnije i predsjednik Upravnog odbora Udruženja banaka BiH, navode iz RBA.

Njegovom prethodniku, Zdenku Adroviću mandat na čelu RBA istekao je 30. lipnja 2014., a prema službenom objašnjenju Adrović je obavijestio Nadzorni odbor i Upravi Raiffeisen Bank Internationala da ne želi produljenje menadžerskog ugovora nakon što mu mandat istekne krajem lipnja. Još godinu dana proveo je na mjestu savjetnika u toj banci, čiji je član Uprave  bio od 1996., a funkciju predsjednika Uprave obnašao je od 1997. godine.

Nakon njegovog imenovanja na čelno mjesto HUB-a između ostalog je naglašeno da će se HUB u nadolazećem razdoblju usredotočiti na borbu za pravnu sigurnost poslovanja, jasnu regulaciju i poštivanje kriterija stručnosti.

“HUB će djelovati s krajnjim ciljem podupiranja rješenja koja osiguravaju ekonomski rast, otvaranje novih radnih mjesta, inovacije i izvrsnost, kako bi Hrvatska konačno krenula putem rasta i razvoja. Zajednički je to interes svih građana, HUB-a i njegovih članica, a naravno i sljedeće hrvatske vlade”, prenešene su u priopćenju Adrovićeve riječi.

Zanimljivo je kazati i kako je Adrović bio član Upravnog odbora HGK, s čije je funkcije isto dao ostavku 2013. godine i to u sjeni smjene tadašnjeg predsjednika HGK Nadana Vidoševića zbog afere “Remerker”. Adrović je tada bio prvi od 11 članova Upravnog odbora Komore koji je svojevoljno podnio ostavku.

Zdenko Adrović blagonaklono i s oduševljenjem komentira pokrenuti ogledni postupak na Vrhovnom sudu i kaže: “Mi mislimo da je Zakon o konverziji koji je donesen 2015. godine imao za cilj i svrhu, kao što i sam zakon kaže, donošenje konačnog rješenja za dužnike u CHF i izjednačavanje položaja svih dužnika, i to je taj zakon i napravio, preko 50.000 ugovora je konvertirano, i mi mislimo da zakon koji je donio Hrvatski sabor, i koji je prošao i ustavnu provjeru odnosno koji je bio ustavan, tko će na kraju reći da su ugovori koji su proizašli iz tog zakona ništetni. Dakle, mi mislimo da je pitanje ispravno postavljeno, i da će Vrhovni sud, pretpostavljamo, na njega odgovoriti.

Još se jedna neobična ostavka ‘iz osobnih razloga” dogodila ovih dana, a to je predsjednika Uprave Zagrebačke banke.

Zagrebačka banka (Zaba) izvijestila je u utorak da je Miljenko Živaljić u ponedjeljak podnio ostavku na mjesto predsjednika Uprave.

U burzovnoj obavijesti iz Zabe navode i da je Živaljić ostavku podnio zbog osobnih razloga.

Još nije poznato ima li Živaljić novi poslovni angažman, ali je neobičan trenutak njegove ostavke na samom početku mandata u jeku bankarske afere koja potresa Hrvatsku.

Čistke na domaćem bankarskom tržištu kojima i sad svjedočimo događale su se i 2014. Tada je krajem siječnja objavljeno je da nakon 22 godine s čela Zagrebačke banke odlazi Franjo Luković, potom da iz Erstea odlazi član Uprave Tomislav Vuić, a onda iz Hypoa šef Markus Ferstl. Nakon što je od listopada 2014 regulator zaoštrio izdvajanje rezervacija za loše kredite, bruto dobit svih banaka potonula je 70 posto na 1,02 milijarde kuna. Dobit prije oporezivanja RBA 2014. je iznosila je 326,8 milijuna kuna, četvrtinu manje nego godinu prije.

Može li se ostavkom predsjednika Uprave, RBA ograditi od odgovornosti objave pozivnog natječaja za odabir PR agencije, a potpunu odgovornost svaliti da predsjednika Uprave, koji je potom podnio ostavku? Čini se kako ostavkom predsjednika Uprave banka pokušava upravo to – izbjeći odgovornost.

Autor:Dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.