Photo: Igor Kralj/PIXSELL

VUJČIĆ VIŠE NEMA PODRŠKU PREMIJERA? Osim afere s dionicama, opet se priča o njegovu tajnom privatnom životu na visokoj nozi!

Autor: Iva Međugorac

Najnovija afera guvernera Borisa Vujčića, ali i najveća afera unutar bankarskog sustava koja je potresla HNB, odnosno vodeću hrvatsku financijsku instituciju koja se tereti za serijal nedopuštenih trgovanja što su se odvijala u posljednja dva desetljeća ozbiljno je potresla Vladu, ali i vladajuću stranku po kojoj su već počele kružiti glasine da se premijer Plenković u svojim izjavama ogradio od Vujčića, što bi mogao biti signal za početak njegova kraja.

Istovremeno, kraj mandata u Podravci očekuje Martina Dalić koja je i ranijih godina spominjana kao moguća guvernerka. Slijedom toga, u vladajućim redovima ne otpisuju scenarij prema kojem bi nakon Vujčićeve afere HNB preuzela Dalić koja u Podravci ne uživa potporu mirovinskih fondova, a koja ujedno ni sama nije pretjerano oduševljena radom u koprivničkom divu jer to od nje zahtijeva cjelodnevni angažman.

Nije nepoznanica da Dalić uživa veliko povjerenje, dok je Vujčić svojom aferom, ali i navodnim premijerskim ambicijama, izgubio povjerenje predsjednika Vlade. Naime, prema medijskim napisima, više od 40 djelatnika središnje banke trgovalo je vrijednosnim papirima banaka, za čiji je nadzor bio zadužen upravo HNB, a zabilježeno je više od 400 transakcija vrijednih više od deset milijuna kuna.

Uvid u dokumentaciju povijesnih transakcija Središnjeg klirinškog depozitarnog društva otkrio je kako se na popisu onih koji su u posljednja dva desetljeća trgovali nalaze guverner Vujčić, ali i njegova zamjenica Sandra Švaljek te bivši viceguverneri i aktualni i bivši direktori unutar HNB-a, kao i ostali zaposlenici u sustavu. Po kuloarima se već naveliko spekulira kako je riječ o kaznenom djelu zloporabe povlaštenih informacija, zbog čega bi mogle uslijediti žestoke reakcije Europske središnje banke koja takva postupanja strogo zabranjuje. Guverner Vujčić sve je brže-bolje 11. siječnja demantirao, no unatoč tome i nakon kontakta s njim Plenković je zatražio službeno obrazloženje, jasno naglašavajući da ova afera nema nikakve veze s Vladom.

Najveća afera

Poznato je da je HNB član Europske središnje banke pa bi ovo lako moglo prerasti u međunarodni skandal, a poznato je i da ni po Zakonu o HNB-u guvernerima, viceguvernerima i izvršnim direktorima nije dopušteno trgovanje dionicama banaka, premda ih zakon ne priječi u trgovanju obveznicama tih istih banaka. U svemu tome postavlja se pitanje što je za to vrijeme radila Hanfa koja je zadužena za nadzor banaka, a još je zanimljivije to što je u Savjetu Hanfe donedavno sjedio Damir Vađelić, bivši ravnatelj Fonda za obnovu, koji je nedavno otišao s te pozicije, nedugo nakon što se počelo spekulirati kako kreće u politički pohod koji bi mogao rezultirati rušenjem predsjednika Vlade. Ionako ozbiljnu situaciju dodatno zaoštravaju reakcije oporbe koja zahtijeva odlazak Vujčića s čela HNB-a te najavljuje da će slučaj predati ECB-u i europskom tužitelju.

Jasno je da su i Švaljek i Vujčić, s obzirom na pozicije na kojima se nalaze, trebali znati kako i Kazneni zakon i Zakon o tržištu kapitala određuju zabranu trgovanja povlaštenim informacijama te zabranjuju bilo kakve radnje u kojima povlaštene informacije služe za osobni probitak.

“Ako netko upravlja bankarskim sustavom, ima sve povlaštene informacije. Na takvim pozicijama treba se voditi isključivo javnim interesom. Ovo je zaista jedna od najvećih afera ikad. Ona donosi pitanja i njihova postupanja u aferi Franak i u slučaju Agrokor”, izjavila je Urša Raukar.




Kada se već spominje slučaj Agrokor, treba podsjetiti da se Vujčić ozbiljno kompromitirao mailovima koje je razmjenjivao s predstavnicima fonda Knighthead u vrijeme pisanja “lex Agrokora”. Riječ je o službenoj Vujčićevoj komunikaciji s analitičarom navedenog fonda koji je pogurao roll up koji se u to doba smatrao iznimno važnim za “lex Agrokor” koji je pisala tajna Vladina skupina Borg, da bi na koncu Knighthead i postao jedan od vlasnika koncerna kojim je vladao Ivica Todorić. Time je postalo jasno da je, uz Plenkovića i Dalić, vrlo bitnu ulogu u tom slučaju imao upravo Vujčić.

Atraktivna ponuda

Suprotno njegovim prvotnim tvrdnjama da je on predstavnike fonda samo preusmjeravao, mailovi koji su procurili u medije otkrili su kako je on pristao na sastanak na kojem se polemiziralo kako će ponuda Knightheada biti što atraktivnija Agrokorovoj izvanrednoj upravi. Je li Vujčić i u tom slučaju djelovao izvan svojih ovlasti distribuirajući povlaštene informacije, do danas se nije otkrilo, no po kuloarima se priča da će i ovo što se sada događa ići u prilog Todoriću koji je pravnim putem već krenuo u osvetnički pohod usmjeren na predsjednika Vlade, ali i na sve one koji su mu radili o glavi kreirajući sporni zakon.

Ova novonastala situacija problematična je i utoliko što su najviši dužnosnici hrvatske središnje banke kršili ne samo hrvatske zakone nego i propise EU-a, što, čini se, svako malo među Plenkovićevim suradnicima postaje predmet spora, posebice otkako je uhićena bivša ministrica Žalac. Dok oporba traži odlazak Vujčića i Švaljek, iz HNB-a objašnjavaju kako njih dvoje nisu prekršili ni jednu zakonsku odredbu.




Prema njihovim tvrdnjama, za članove Savjeta HNB-a, izvršne direktore i savjetnike guvernera Zakonom o HNB-u postoji zabrana vlasništva nad dionicama i udjelima u pravnim osobama kojima izdaju odobrenje za rad ili čije poslove nadziru. Naime, kako objašnjavaju pozivajući se na propise, članovi Savjeta, izvršni direktori i savjetnici guvernera dostavljaju HNB-u uglavnom jedanput godišnje izjavu kojom daju podatke vezane uz vlasništvo nad dionicama i udjelima u nadziranima, s njima povezanim pravnim osobama i revizorskim društvima. Ako bi sadržaj zaprimljene izjave ukazivao na to da je neki zaposlenik imatelj dionica ili poslovnih udjela u navedenim pravnim osobama, HNB bi u komunikaciji s njima jasno iznio svoje očekivanje da se takav zaposlenik mora bez odgađanja uskladiti s pozitivnim pravnim popisima.

Također, u HNB-u tumače kako se zakonske odredbe ne odnose na njihove ostale zaposlenike, nego se od njih očekuje da se suzdrže od trgovanja dionicama i vlasničkim udjelima banaka koje nadzire HNB. Prema njihovim riječima, treba razlikovati dionice i vlasničke udjele od korporativnih obveznica banaka.

“Nije protivno zakonu da bilo koji zaposlenik posjeduje korporativne obveznice banaka, pa ni guverner, član Savjeta, odnosno izvršni direktor. No to se pravilo promijenilo pa u skladu s novom odlukom o posebnim ograničenjima za upućene osobe i druge zaposlenike HNB-a, dio zaposlenika HNB-a od 1. ožujka 2022. neće smjeti trgovati korporativnim obveznicama banaka koje su osnovane u Europskoj uniji ili u njoj imaju podružnicu”, istaknuli su iz HNB-a.

Sporne dionice

Kada je riječ o konkretnim navodima portala Index koji se odnose na članove Savjeta, guvernera Borisa Vujčića i zamjenicu guvernera Sandru Švaljek, iz središnje banke navode da je Vujčić dionice Riječke banke i Zagrebačke banke kupio tijekom 90-godina prošlog stoljeća, kada još nije bio zamjenik guvernera ili član Savjeta HNB-a, ali i u vremenu kada Zakon o HNB-u nije zabranjivao ni guverneru HNB-a ni članovima Savjeta da imaju u svom posjedu dionice banaka koje HNB nadzire. Uz ostalo tvrde i kako je Vujčić sporne dionice Erstea i Zabe predao mjesec dana prije nego što su na snagu stupile odredbe Zakona o HNB-u.

Švaljek, koja je od 2000. do 2013. bila vanjska članica Savjeta HNB-a, u studenome 2012. godine kupila je korporativne obveznice Erste&Steiermärkische banke i držala ih do dospijeća 2017., odnosno do isplate obveznice. Kako je objašnjeno, Švaljek je obveznice kupila sredstvima naslijeđenima nakon očeve smrti, a u svojoj imovinskoj kartici kao način stjecanja navela je nasljedstvo.

Iako se po Vladi naveliko spekulira da bi na ovim šturim tezama priča mogla stati, u HDZ-u podsjećaju da je Plenković s Vujčićem dugo u prijateljskom odnosu te da ih je zbližila upravo Dalić. Povjerenje Vujčiću Plenković je navodno potvrdio time što mu je mandat povjerio u godinama u kojima se Hrvatska priprema kunu zamijeniti eurom, no s druge strane, možda baš to i jest jedan od razloga zašto šef HDZ-a želi Dalić kao ženu od svojeg najvećeg povjerenja na čelu HNB-a.

Oni koji Vujčića poznaju opisuju ga kao ambicioznog tipa kojega politika ne zanima jer od nje ne može financirati svoj iznimno luksuzan životni stil. Vujčić nikada u javnom prostoru nije politički istupao, a uz to što je dobar s Plenkovićem, u dobrim je odnosima i s predsjednikom Milanovićem koji ga je preko prijatelja Tedeschija svojedobno zvao u svoju Vladu, međutim, on na to nije pristao jer prihodima iz politike ne bi zadovoljio svoj luksuzni stil života.

Osim što se brine o svojem fizičkom izgledu te vodi bogat društveni život u intimnim društvima, Vujčić pomno pazi i na svoje javne nastupe, vodeći računa čak i o odijelima u kojima se pojavljuje. Prvi čovjek HNB-a kao da ima dva lica: kao guverner slovi kao veliki profesionalac, a već dugo se govori o njegovu tajnom privatnom životu na visokoj nozi, koji nikako nije primjeren funkciji koju obnaša.

Ono o čemu se i prije šuškalo po bankarskim kuloarima jesu njegove atraktivne prijateljice i brojna putovanja na koja godišnje spiska nešto manje od pola milijuna kuna. Prema imovinskoj kartici, Vujčić mjesečno zarađuje 43.l57 kuna, a u Medakima u Istri posjeduje građevinsko zemljište, drugih nekretnina nema.

Suodgovornost ministra

Sandra Švaljek je, pak, široj javnosti poznata kao nesuđena zagrebačka gradonačelnica i bliska suradnica pokojnog Milana Bandića, koja na poziciji u HNB-u zarađuje nešto manje od 40.000 kuna. Diplomirana ekonomistica koja je u Sanaderovoj eri ravnala Ekonomskim institutom, u političkim vodama okušala se 2013. godine, kao kandidatkinja na Bandićevoj listi, to ju je dovelo do pozicije Bandićeve zamjenice, a kada je on boravio u Remetincu, upravo je Švaljek preuzela poziciju gradonačelnice, što je narušilo njihov odnos.

Dugo je Bandić po kuloarima govorio kako mu je Švaljek okrenula leđa, a kako na izborima na kojima mu je bila protukandidatkinja nije poentirala, Švaljek je napustila gradsku politiku i zaposlila se u HNB-u. Od tada se javno rijetko kada oglašavala, no zato glasovi iz oporbe sada ne idu u prilog ni njoj ni Vujčiću ni Plenkoviću, ali ni ministru financija Zdravku Mariću, na čiju suodgovornost podsjećaju u Mostu. Zna i sam Plenković da mu situacija s Vujčićem ne ide u prilog pa nije nemoguće da je riješi razrješenjem guvernera.

Autor:Iva Međugorac
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.