Vlasnici tvrtki u stečaju – vlasnici novih tvrtki s istim nekretninama, ali bez dugova!? | Dnevno.hr
Patrik Macek/PIXSELL

Vlasnici tvrtki u stečaju – vlasnici novih tvrtki s istim nekretninama, ali bez dugova!?

Autor: 7dnevno.hr/ Ivana Novak

Pažljivom analizom tvrtki, sudionika predstečajnih nagodbi, vrlo lako se mogu pronaći upravo one koje su bile dužnici ugaslih fondova i agencija i čije su nekretnine ‘otišle u stečaj’. Nekim čudom, vlasnici društava u  današnjim predstečajnim nagodbama,  isti  su oni čija sada već ugašena društva nisu bila u mogućnosti vratiti sredstva primljena od Fonda za razvoj i zapošljavanje, a koja su im isplaćivana uz vrlo nisku kamatu

Kreativnost mafije koja je duboko ukorijenjena u Hrvatskoj, može se uspoređivati s najnagrađivanijim hollywoodskim  filmovima. Ni pljačke iz prošlosti nisu još razriješene, a oni su već smislili plan i strategiju kako ostvariti nove. A pljačku takvih razmjera  nije moguće provesti bez koordinacije sudova, FINE, policije,  sudskih vještaka, stečajnih upravitelja, DORH-a i Vlade RH, koja na sve to šuti i mirno gleda.

Uporedo s nesmiljenom pljačkom putem nelegalnih kreditora koja je Hrvatskom harala proteklih godina, na snagu je 1. listopada 2012. godine  stupio i Zakon o predstečajnoj nagodbi.  Točno 82.435.251.981,39 kuna  potraživanja riješeno je u predstečajnim nagodbama, od čega je sklopljenih nagodbi pred sudom u iznosu od  45.049.774.639,05 kuna. Pažljivom analizom tvrtki, sudionika predstečajnih nagodbi, vrlo lako se mogu pronaći upravo one koje su bile dužnici ugaslih fondova i agencija, o kojima je načinila izvješće Državna revizija, i čije su nekretnine „otišle u stečaj“. Nekim čudom, vlasnici društava u  današnjim predstečajnim nagodbama,  isti  su oni čija sada već ugašena društva nisu bila u mogućnosti vratiti sredstva primljena od Fonda za razvoj i zapošljavanje, a koja su im isplaćivana uz vrlo nisku kamatu. Drugim riječima, svih ovih godina pokazali su da ne znaju zarađivati, ali zato – znaju samo trošiti.

Jednome daju, drugome uzimaju…

Najveću ulogu u cijelom  poslu posljednjih 20 godina imaju suci, stečajni upravitelji i likvidatori, osobe koje po nalogu suda preuzimaju vlast nad imovinom tvrtki u stečaju ili u likvidaciji  i dijele ju po svojem nahođenju, šakom i kapom kome žele, sve to bez ikakvog nadzora i provjere.  Po istom sistemu i oduzimaju, jer ravnoteža ne smije biti narušena. Da bi jednom dali, drugom moraju oduzeti…

Onaj tko je upoznat s gospodarstvenom slikom Hrvatske, zna da su većina vlasnika istih onih tvrtki u stečaju, danas vlasnici novoosnovanih tvrtki koje su u vlasništvu istih tih nekretnina, ali bez dugova.

Proteklih godina, prema podacima Sudskog registra, u Hrvatskoj je brisano 167.298 tvrtki. Od toga je 60.967 brisanih po čl. 70  Zakona o sudskom registru, jer tri godine za redom nisu predavale financijska izvješća.  Iza 2207 brisanih društava provodi se likvidacija nad imovinom.
Zakon o sudskom registru propisuje da se iz Sudskog registra brišu neaktivne tvrtke bez imovine. OIB je trebao biti osnovni pokazatelj preko kojih bi Sudski registar mogao provjeriti, ima li neko društvo imovinu. Tvrtke s imovinom nisu smjele biti ni brisane, obzirom da trgovačka društva bez pravne osobnosti nemaju mogućnost upravljati imovinom koju posjeduju.  Međutim, očigledno je da OIB nema svoju funkciju. To je dokazivo, ne samo kroz postupanje Sudskog registra, već i kroz blokade u FINI, koja tijekom provedbe ovršnog postupka ne primjećuje da je ovrhovoditelj prestao postojati, ili je promijenjen, pa ovrhu provode i u korist nepostojećih pravnih osoba.

Ukoliko se pokaže nakon brisanja, da neka tvrtka ima imovinu, nad imovinom se provodi likvidacija. Prema Zakonu o sudskom registru, odredbama čl. 70 i  čl. 84f, likvidaciju uglavnom provode članovi/osnivači društva koje sudovi imenuju za likvidatore, osim u slučajevima kada se brisano društvo nije u propisanom roku uskladilo s propisom s kojim se trebao uskladiti – u tom slučaju sud rješenjem imenuje likvidatora (ma što to značilo). Potpuno jasan je i Zakon o trgovačkim društvima koji propisuje da u određenim situacijama, iz važnih razloga, likvidatora može imenovati i sud, međutim po čl. 111-114. Zakona o trgovačkim društvima likvidator uvijek donosi odluke u dogovoru sa članom društva.

Brisanje društava

Registarski sud postupak likvidacije pokreće rješenjem koje objavljuje u „Narodnim novinama“, odnosno u novije vrijeme – na službenoj stranici suda.  Rješenjem bi sud morao pozvati likvidacijske dužnike da u roku od tri dana od dana objave rješenja, obavijeste registarski sud ima li brisano društvo imovine i da navedu tu imovinu. Istim rješenjem pozivaju se i vjerovnici brisanih društava, da u istom roku prijave tražbine prema brisanom društvu i osnovu po kojem su nastale.  U puno slučajeva, sudovi po tom propisu nisu  postupili, niti su javno objavili rješenje o pokretanju postupka likvidacije.

Člankom 84.e propisano da članovi društva mogu u roku od tri mjeseca od dana objave rješenja, zatražiti da im sud, u omjeru njihovih uplaćenih udjela, prenese ostatak likvidacijske mase (imovine brisanog društva).  Ostaci likvidacijske mase koji se ne prenesu članovima/osnivačima društva, prihod su državnog proračuna, piše u zakonu.

Autor:7dnevno.hr/ Ivana Novak
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.