Screenshot/Facebook

(VIDEO) Škorina sestra ‘oprala’ vladajuće: ‘Na začelju Europe smo zbog kriminala i klijentelizma!’

Autor: Zlatko Govedić

Saborska zastupnica Vesna Vučemilović u ime Kluba zastupnika Domovinskog pokreta komentirala je izvještaj o izvršenju Državnog proračuna RH za prvo polugodište ove godine.

Vučemilović je uočila kako su u odnosu na isto razdoblje prošle godine ukupni prihodi manji za cca 5 milijardi kuna, a rashodi su veći za cca 10 milijardi kuna, što je minus od gotovo 17 milijardi kuna nastao zbog manje PDV-a, trošarina i doprinosa.

“Posve logično. Kada zatvorite ljude u kuće i ograničite kretanje, pad potrošnje je posve očekivan. U proljeće je bilo važno pred izbore uplašiti građane, a sad više nije poželjno širiti strah i paniku pa nam premijer poručuje kako panike nema i kako je sve u redu. A nije, kako u proljeće nije bilo primjereno širiti paniku i zabraniti rad brojnim tvrtkama tako ni sada nije primjereno stavljati ružičaste naočale i govoriti sve će biti sjajno”, vjeruje Vučemilović.

Hrvatska računa na famozne milijarde iz Europe

Vučemilović se zapitala: “Što radimo kad dobijemo otkaz i značajno nam padnu prihodi? Smanjujemo rashode”. To je jedino logično ponašanje osim kada imate velikog brata koji šalje iz inozemstva doznake, tvrdi zastupnica Domovinskog pokreta.

“E tako se Hrvatska ponaša i računa na te famozne milijarde koje će nam Europa poslati. Postali smo ono što je Kosovo bilo u bivšoj Jugoslaviji. Hrvatska je na začelju Europe, ali ne zbog toga što su naši ljudi nesposobni, lijeni i neuki. Na začelju Europe se nalazimo zbog kriminala i klijentelizma vladajućih struktura zadnjih dvadeset godina. Afere se smjenjuju kao na tekućoj traci. Zastupnici gube imunitet po tri u jednom danu. Nečuveno!”, ukazala je Vučemilović.

Zastupnica Domovinskog pokreta je uvjerena kako na naplatu dolaze godine nečinjenja te da sada država ovisi o pomoći koju šalje EU. Kako kaže, u prvih šest mjeseci je preko 10 milijardi stiglo iz EU što je 50 posto prikupljenog PDV-a u istom razdoblju, a duplo više od prikupljenog poreza na dobit.




“U tih 10 milijardi, sedam je iz fondova, a 3 milijarde iz pomoći EU. Ako znamo kako se novac iz EU fondova uglavnom ulaže u javni sektor i ta praksa se i dalje nastavlja, u svijetlu uhićenja i afere od prošlog tjedna ostaje upitno koliko tog novca završi u privatnim džepovima lokalnih moćnika. Kad bi USKOK detaljno promotrio brojne lokalne šerife, naišao bi vjerojatno na još podobnih poduzeća koje krasi prvenstvo pri odabiru dobavljača. Ali, neka institucije rade svoj posao”, rekla je Vučemilović.

Političko kadroviranje bira podobne po stranačkom ključu, a ne sposobne pa je i rezultat sukladan tome

“Prihodi od državne imovine i javnih poduzeća iznose mizernih 800 milijuna kuna. Ovaj iznos svjedoči o odnosu prema upravljanju državnom imovinom i negativnoj selekciji kod odabira menadžmenta. Ne čudi stoga, što su afere u javnim poduzećima postale dio svakodnevice. Političko kadroviranje po stranačkom ključu bira podobne, a ne sposobne pa je i rezultat sukladan tome”, istaknula je zastupnica Domovinskog pokreta te dodala kako su rashodi 77 milijardi kuna te da su za 15 posto veći u odnosu ne prethodnu godinu, rashodi za usluge su za oko 3 milijarde veći što je 3 posto u odnosu na prošlu godinu, a na usluge promidžbe potrošeno je čak 90 milijuna kuna.




“Što se država toliko oglašava i na što se troše ti silni milijuni? Na zakupnine i najamnine je potrošeno 428 milijuna, 13% više nego prošle godine. Očigledno, prostora nikada dovoljno. Zanimljiva je i stavka za premije osiguranja od 30 milijuna kuna. Daleko manje od sredstava utrošenih na promidžbu, a o zakupu prostora da i ne govorimo. Država bi trebala imati osiguranu imovinu. Iz ovog iznosa vidimo kako je imovina države podosigurana pa se javlja pitanje vezano za osiguranje imovine koja je nastradala u potresu nedavno. Ukoliko nije bila osigurana postavlja se i pitanje odgovornosti mjerodavnih. Troškovi reprezentacije su smanjeni u odnosu na prošlu godinu za 10 milijuna kuna. Sad vidimo da ta stavka može biti značajno manja. Ostaje pitanje na što se prošle godine potrošilo tih deset milijuna i da li je bilo nužno. Naravno da nije, ali ima se može se”, primijetila je Vučemilović.

Nalazimo se u dužničkom ropstvu

Vučemilović se osvrnula na financijske rashode koji su dva posto veći u odnosu na prošlu godinu, a trošak kamata nam je šest puta veći od iznosa koji se isplaćuje za dječji doplatak.

“Izdaci za sudove su narasli 4,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. 906 milijuna kuna za sudove, a procesi u Hrvatskoj traju, pa traju. Do prvostupanjske odluke u prosjeku prođe 400 dana. Optuženi i preminu prije donošenja presude. A što sa onima koji su bili na medijskom stupu srama, njihova nekoć uspješna tvrtka danas više ne postoji, optuženik u međuvremenu biva oslobođen poput Srđana Mladinića i njegove tvrtke SMS. I to je rezultat našeg notornog pravosuđa zbog kojeg smo, između ostalog, među državama koje nisu globalno konkurentne” istaknula je Vučemilović.

Vučemilović je komentirala i subvencije koje su narasle i iznose preko 9 milijardi kuna. Tvrdi da je dio uvjetovan Covid-19 mjerama te je se osvrnula i na poduzetnike.

“Ne morate nam ništa davati, ali prestanite uzimati. Nije ta poruka beznačajna jer uplaćuju u proračun svi, a kad država dijeli vidjeli smo na primjeru Josipe Rimac kako se podobnima i odabranima isplaćuju subvencije, potpore i pozamašna sredstva. U državi koja je prva po percepciji korupcije u EU ovakva praksa je opasna i nosi u sebi niz potencijalnih problema i afera”, komentirala je te dodala kako se u poljoprivredu ulaže sve više, a rezultati su sve gori.

“Ministrica nam govori svaki put o rastu broja goveda, krmača i ostale stoke. No, Hrvatska i dalje uvozi hranu, a samo proizvodnja mlijeka na farmama je u prošlom mandatu Vlade Andreja Plenkovića pala za 11%. Rekli bi neki nešto je trulo u sektoru poljoprivrede”, rekla je Vučemilović.

Opskrba vodom je porasla za čak 229 milijuna, a kvaliteta vode je upitna, tvrdi Vučemilović te prokomentirala i 98,6 milijuna kuna koje država izdvaja za razvoj športa u vrijeme kada je zabranjeno treniranje zbog epidemije.

Kako se financira sve navedeno?

“Obveznice, zaduživanje i dug nam je premašio 300 milijardi kuna. U prvom polugodištu nam je BDP pao 7,8 posto uz rekordan pad u drugom kvartalu od 15,1 posto. Jedino što je u tom razdoblju raslo je državna potrošnja i to 2,7 posto”, tvrdi Vučemilović.

Vučemilović smatra da je obrazloženje izvršenja financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost primjer lijenosti administracije koja nije u stanju napisati suvislo obrazloženje prihoda i rashoda za instituciju koja od građana i poduzetnika godišnje uzme približno milijardu kuna: “Jedna i pol stranica je vrhunac bahatosti ovog fonda”.

Vučemilović se nada da će prilikom izrade proračuna za iduću godinu, nadležna ministarstva voditi računa o činjenici kako je neizvjesnost i dalje glavna značajka narednog razdoblja te da će pri izradi proračuna kod rashodovne strane ponajprije voditi računa o tome.

“Ostaje nam čekati reforme koje se najavljuju, ali se ne provode, a bez reformi ćemo i dalje premetati brojke lijevo i desno, dizati kredite i zaduživati se te ostati na začelju EU”, zaključila je Vučemilović.

Autor:Zlatko Govedić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.