foto: Davor Kovacevic pogled

Vesna Pusić počela kampanju? Napala Culeja i Glasnovića, prozvala Hrvate u BiH

Autor:

Otkako je napustila rukovodeću poziciju u HNS-u bivša šefica te stranke Vesna Pusić u javnosti se nije pretjerano intenzivno pojavljivala, premda u Saboru djeluje kao zastupnica Glasa. No, u posljednje vrijeme, otkako je realizirana suradnja sa strankama koje tvore Amsterdamsku koaliciju, i Pusić je postala prisutnija u javnom prostoru. Uzrok tog naglog buđenja mogao bi ležati i u tome što uskoro kreće kampanja za europske izbore, na kojima bi Pusić trebala braniti boje koalicije u kojoj njena stranka sudjeluje, jer računa se da je ona jedna od onih koji bi preferencijalnim glasovima Amsterdamskoj koaliciji mogla osigurati mandat u Europskom parlamentu.

S druge strane, nije nemoguće da i ona osobno nema ništa protiv te ideje jer bivša ministrica vanjskih poslova svoje vanjskopolitičke ambicije nikada nije niti krila. Uostalom, i posljednjih dana otkako se medijski aktivirala i angažirala ponajviše se bavi baš vanjskopolitičkim temama, a poseban naglasak je i na njenim stajalištima o pravima hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. U intervjuu za Nacional u svojem prepoznatljivom stilu bivša šefica diplomacije prokomentirala je Plenkovićevu vladu.

Samog premijera proglasila je neodlučnim. ”Misli da hvata ravnotežu sa svojom ekstremnom desnicom unutar HDZ-a, ali i unutar vlastitog biračkog tijela, kojeg se s pravom boji. HDZ ima Culeja, Glavaša i Glasnovića, a i druge ne manje radikalne koje treba. Bez njih Plenkoviću pada Vlada”, poručila je među ostalim Pusić uvjerena da desna struja HDZ-a premijera mrzi više nego nju. Paralelno s ovim javnim obraćanjem bivše ministrice u javnosti se zakuhala rasprava o pismu trojice bivših visokih predstavnika za BiH koje su poslali visokoj predstavnici EU za vanjsku politiku Federici Mogherini, te ministrima vanjskih poslova zemalja članica EU.

”Neka se Hrvatska ostavi Bosne i Hercegovine” bio bi rezime spomenutog pisma. Zanimljivo, stajališta Carla Bildta, Paddyja Ashdowna i Christiana Schwaru-Schillinga na tragu su onoga što misli i sama Pusić, jer zasmetale su im izjave hrvatskih političara kojima je doveden u pitanje legitimitet izbora Željka Komšića u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. A upravo je Pusić ta koja je Komšiću među prvima uputila čestitku i dala potporu. Ignoriraju pritom ovi stručnjaci činjenicu da su Hrvati u BiH žrtve nakaradnog izbornog sustava, te da su nelojalni građani u svojoj državi. Problem među ostalim leži i u ravnodušnosti aktualnih hrvatskih predstavnika institucija.

O spornom pismu progovorila je tek ministrica Pejčinović- Burić za Hinu. ”Nitko nije spominjao to pismo. Ja sam se na njega referirala, odbacujući ga i smatrajući ga zaista neprimjerenim i prema Hrvatskoj, ali i prema institucijama EU-a jer se na neki način miješa u njihov rad. Pismo je instruktivno, daje instrukcije što bi Vijeće za vanjske poslove trebalo raspravljati i odlučivati, a miješa se i u neke odluke Komisije. Očigledno nije imalo efekta koji se želio postići”, poručila je ministrica odbacujući optužbe za koje ih se proziva. Ministarstvo je ova stajališta ponovilčo i u priopćenju referirajući se na položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini.

”Hrvati ponovo nemaju svog legitimnog predstavnika u Predsjedništvu BiH, premda je jedan kandidat dobio preko 80% njihovih glasova, već je za njihovog predstavnika izabran kandidat koji je dobio veću potporu, ali u krajevima gdje je broj hrvatskih birača zanemariv”,stav je Ministarsta vanjskih poslova. O ovoj kopleksnoj priči stav je za Deutsche Welle iznio europarlamentarac Tonino Picula koji se podsjetimo osobno zauzimao za promjenu Izbornog zakona u susjednoj BiH, čime je izazvao lavinu negativnih reakcija u svojim redovima, jer kolege su ga prozivale da podilazi HDZ-u.

”Pismo trojice bivših visokih predstavnika baca poprilično jasno svjetlo na kronični i kontinuirani proces erozije Dejtonskih institucija u BiH. Prije svega, tri visoka predstavnika ne bi ni bili to što su bili da Dejtonski sporazum nije povezao na istoj platformi cijeli niz posebno formiranih nadzornih institucija međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini s državama potpisnicama sporazuma. Dakle, nije moguće u prvi plan isticati ulogu OHR-a, a ignorirati obveze država, među kojima i Hrvatsku, taksativno navedenih kao jamaca samog mirovnog plana”, izjavio je Picula za N1 televiziju, a ocjene bivših visokih predstavnika u BIH naziva apstrahiranom od realnog stanja stvari.

Za razliku od Picule koji je jedno vrijeme bio ministar vanjskih poslova, njegova kolegica Pusić na Hrvate u BiH gleda iz posve drugačije perspektive. Tako je primjerice svojedobno tvrdila kako je duboko uvjerena da je HDZ vodio rat u BiH te da Zagred ne bi trebao uređivati državu. Isti stav ima i danas pa tako također za N1 poručuje da bi se Hrvatski sabor trebao suzdržati od donošenja Deklaracije o položaju Hrvata u BiH.

“To je na više razina neprihvatljivo. Što se tiče instrukcija da se Hrvatska treba miješati u unutrašnje stvari BiH, to je neprihvatljivo, i na to su reagirala tri bivša visoka povjerenika”, kazala je Pusić uspoređujući odgovor Ministarstva vanjskih poslova, s odgovorom Milorada Dodika. Deklaracija će po njoj uništiti hrvatski ugled u Europi gdje bi se Zagreb trebao zauzeti za eurointegraciju prvog susjeda.

”Hrvatska bez ugleda, a to čini ovom deklaracijom, ne može pomoći ni samoj sebi”, rekla je Pusić.

I prije nekoliko tjedana Pusić je nakon čestitke Željku Komšiću komentirala izbore u BiH diveći se Komšićevoj političkoj karijeri.

“Ako je nešto očito iz rezultata izbora u BiH, onda je to da dvije trećine Hrvata s pravom glasa nije htjelo glasovati za Dragana Čovića i da je vrlo vjerojatno, zbog toga izabran Željko Komšić”, izjavila je Pusić raspravljajući o premijerovom izvješću o sastancima Europskog vijeća i sastanku država članica europodručja održanima u lipnju i studenom, “U trenutku u kojem je Komšić izabran za člana Predsjedništva, onda je valjda u interesu Hrvatske i svih Hrvata u BiH da taj posao obavi što kvalitetnije i promovirajući interese Hrvata u BiH”, poručila je Pusić koja je ujedno stava da je temeljni interes Hrvata u Bosni i Hercegovini taj da ta zemlja uspije na putu prema članstvu u EU, a dotakla se i tada činjenice da bi Sabor uskoro trebao raspravljati o deklaraciji o položaju Hrvata u BiH.

“Zamislite da Srbija, Slovenija ili Mađarska u parlamentu donose deklaraciju u kojoj traže promjene hrvatskog Ustava i izbornog zakona, svi ovdje tko jedan bi se postavili na zadnje noge i smatrali to nedopustivim”, rekla je bivša ministrica vanjskih poslova. Od Vesne Pusić ništa novo, rekli bi oni koji dugi niz godina promatraju njeno političko djelovanje, koje baš i nije impresivno, jer s jedne strane govorimo o dami koja je uvijek uspjela uspeti se do zavidnih pozicija, dok s druge stranke nikada ni jedne izbore nije dobila. Ujedno, Pusić je jedna od onih predstavnica hrvatske politike, za koju se u javnom prostoru nerijetko progovaralo kao o predstavnici britanske, prosrpske, antihrvatske politike, osobito u eri kada je obnašala dužnost šefice hrvatske diplomacije.

U više navrata, kritike toga tipa na njenu je adresu upućivao ugledni profesor Zdravko Tomac, koji je na ulogu bivše ministrice upozoravao i onda kada se kandidirala za glavnu tajnicu UN-a, putujući svijetom i lobirajući za svoju poziciju, što u konačnici nije uspjela izmoći. Lošim rezultatima na izborima usprkos Pusić posljednjih 15-ak godina uspijeva ugurati se u neku od značajnih fotelja, a pritom se ignorirala njena politička rola i brojne za mnoge Hrvate sporne izjave i potezi. Dok se na hrvatskom tlu vodio rat Pusić izlazi na scenu uspostavljajući komunikaciju srpsko-hrvatskih intelektualaca organizirajući sastanak.

Od tada do danas ostaje vjerna istoj politici i retorici kojom širi krivotvorine o Domovinskom ratu svodeći ga pod građanski sukob s podijeljenom odgovornošću, upozoravao je Tomac prozivajući je za optužbe koje je sipala na račun pokojnog Tuđmana. Prozivao ju je ugledni profesor i zbog njene retorike o hrvatskim generalima, ali i zbog prisnog odnosa kojega je njegovala sa zloglasnom Carlom del Ponte. Ujedno, ona je potpisnikom pisma kojim se tražila Tuđmanova smjena uoči Oluje. Mnogi i danas pamte njeno proglašenje Hrvatske agresorom na BiH, ali i negiranje deklaracije o Domovinskom ratu.

Podsjetimo, i saborski zastupnik Boži Ljubić progovorio je o pravima hrvatskog naroda u Bosni i Hercegoini, trdeći da je narušena ustavna obaveza Hrvatske da brine o Hrvatima koji žive u toj zemlji. Ljubić je u Saboru istaknuo kako je rasprava o Deklaraciji o položaju Hrvata u BiH, koju je predložio Odbor za Hrvate izvan Hrvatske na čijem je čelu, samo potvrda u kakvoj se poziciji nalaze Hrvati. Prozvao je Bošnjake da zastupaju politiku unitarizma i da su unitarističke ideje eio agende bošnjačkih stranaka, u kije spadaju kako one nacionalne, tako i one lijevo orjentirane. Probošnjačke strukture, po njemu zalažu se za princpipe jedan čojek, jedan glas i građansku državu s ciljem dominace jednog naroda, dok se hrvatski narod u toj zemlji zalaže za federalizam.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.