Uz tišinu i molitvu dočekuje se Kristovo uskrsnuće

Kardinal Josip Bozanić predvodit će večeras Vazmeno bdjenje, koje u 21 sat počinje u zagrebačkoj katedrali.

Kršćani danas slave Veliku subotu, koja zajedno s Velikim četvrtkom, Velikim petkom i Uskrsom čini Vazmeno trodnevlje.

Velika subota dan je tišine i molitve. Posjećuje se posebno uređeni Božji grob u crkvi i ne slavi se euharistijsko misno slavlje, već se navečer slavi Vazmeno bdjenje, koje pripada u obrede Uskrsa.

Kardinal Josip Bozanić predvodit će večeras Vazmeno bdjenje, koje u 21 sat počinje u zagrebačkoj katedrali.

Time završava Vazmeno trodnevlje i Crkva se priprema za blagdan Kristova uskrsnuća, najsvečanijeg događaja u liturgijskoj godini.

Sutra u 10 sati slavi se svečano euharistijsko slavlje koje će također u katedrali predvoditi Bozanić.

Savršeni trenutak krštenja

Uskrs je najveći blagdan kršćanstva, to je dan uskrsnuća Isusa Krista. Uskrs je pomičan blagdan zasnivan na lunarnom kalendaru sličnom ali ne identičnom hebrejskom kalendaru – u zapadnom kršćanstvu Uskrs uvijek dolazi na nedjelju između 22. ožujka i 25. travnja, a u istočnom kršćanstvu između 4. travnja i 8. svibnja.

U zapadnom kršćanstvu priprema za Uskrs jest korizma. Nakon završetka korizme dolazi Cvjetnica, Veliki tjedan koji uključuje Vazmeno trodnevlje – Veliki petak, Veliku subotu i Uskrs. Nakon Uskrsa slijedi Uskrsni ponedjeljak. Tradicionalna priprema započinje Velikom subotom kad se odlazi na bdijenje. Na misi se pali uskrsna vatra na žutoj ili bijeloj uskrsnoj svijeći. Nekoć je Uskrs bio smatran savršenim trenutkom krštenja stoga se na toj misi novi članovi pridružuju Crkvi, a stari članovi obnavljaju zavjete. Sutradan se na samu nedjelju pjevaju veselije i svečanije pjesme te slavi samo uskrsnuće.

Uz slavlje Uskrsa najčešće se vežu brojni simboli i običaji koji variraju od zemlje do zemlje. No većini je zajedničko ukrašavanje pisanica. Česti simboli jesu zečevi i pilići, a također i brojne slastice.