Zoran Stupar

Ususret novim problemima i novim projektima

Autor: Bruna Esih, Bože Vukušić

Neposredno nakon komemoracije u svibnju 2007. i blagoslova novosagrađene bleibuške kapele, jedna skupina unutar vodstva PBV-a pokušala je izvršiti puč na Šestom, izbornom Saboru PBV-a u Klagenfurtu. Oni su pokušali uvjeriti sabornike PBV-a da aktualno vodstvo ne radi dobro te da ga stoga treba smijeniti, pa čak i lišiti članstva neke od najaktivnijih članova, ujedno i najzaslužnije za uspješan rad u nekoliko proteklih godina, kao i inicijatore i nositelje svih projekata u istom razdoblju (opisane u prethodnim nastavcima ovoga feljtona).

Aktivnosti Počasnog bleiburškog voda, rad na izgradnji cjelovitog Spomen središta žrtvama Bleiburške tragedije na Bleiburškom polju te općenito na istraživanju uzroka, tijeka i posljedica Bleiburške tragedije, potakle su i one pojedince u hrvatskim redovima koji su, sada pozitivne i vidljive, rezultate tog rada htjeli pripisati sebi i na temelju njih steći određene koristi, uglavnom dnevno-političke naravi, dakle, kako bi nadoknadili vlastite neuspjehe u stranačkom i političkom životu u Hrvatskoj. Uz njih, na djelu su i dalje bili i otvoreni protivnici i neprijatelji rada na očuvanju uspomene na žrtve Bleiburške tragedije, oni u Hrvatskoj i u svijetu, koji su na neposredan i posredan način bili povezani s tim najvećim zločinom nad hrvatskim narodom u njegovoj cjelokupnoj povijesti.

Pokušaj puča u PBV-u

Neposredno nakon komemoracije u svibnju 2007. i blagoslova novosagrađene bleibuške kapele, jedna skupina unutar vodstva PBV-a pokušala je izvršiti puč na Šestom, izbornom Saboru PBV-a u Klagenfurtu. Oni su pokušali uvjeriti sabornike PBV-a da aktualno vodstvo ne radi dobro te da ga stoga treba smijeniti, pa čak i lišiti članstva neke od najaktivnijih članova, ujedno i najzaslužnije za uspješan rad u nekoliko proteklih godina, kao i inicijatore i nositelje svih projekata u istom razdoblju (opisane u prethodnim nastavcima ovoga feljtona).

Međutim, sabornici PBV-a nisu bili naivni – izvrsno su poznavali zasluge napadnutih, ali i napadača. Ovi su potonji bili u samom vrhu državne vlasti od 1992. do 2000. U tom ih razdoblju praktički uopće nije zanimao rad Počasnog bleiburškog voda, niti su pokrenuli bilo kakvu akciju u pravcu dostojanstvenijeg komemoriranja Bleiburških žrtava i izgradnje spomen središta njenim žrtvama na Bleiburškom polju. Stoga njihov iznenadni interes za rad PBV-a u trenutku kada su se našli na marginama političkih zbivanja, utjecaja i moći u Hrvatskoj, nije bio uvjerljiv. S druge strane, ključni podupiratelji rada PBV-a, posebice u financijskom smislu, u RH, BiH i hrvatskom iseljeništvu, bezrezervno su izrazili povjerenje u vodstvo PBV-a.

Novo vodstvo PBV-a

Kad su "pučisti" uvidjeli da su bez argumenta i u manjini, optužili su vodstvo PBV-a za financijske malverzacije. Ta strašna optužba bila je razlogom što je samo vodstvo PBV-a istog trenutka predložilo angažiranje ovlaštenog sudskog financijskog stručnjaka za reviziju cjelokupnog poslovanja PBV-a. Nakon provedene revizije koja nije utvrdila apsolutno nikakve nepravilnosti, a što je potvrdilo i Općinsko državno odvjetništvo u Klagenfurtu, na Sedmom izbornom saboru PBV-a 3. listopada 2007. izabrano je djelomično novo vodstvo PBV-a: Ilija Abramović (Klagenfurt), predsjednik, Omer Vrabac (Villach), dopredsjednik, Bože Vukušić (Zagreb), tajnik-glasnogovornik, Zlatko Grošanić (Innsbruck), rizničar, Zlatko Hasanbegović (Zagreb), predsjednik Nadzornog odbora, i Marijan Luburić (Salzburg), predsjednik Časnog suda.

Nakon Sedmog sabora PBV-a i izbora novog vodstva, nezadovoljnici su podnijeli niz kaznenih prijava protiv članova vodstva PBV-a, posebice novoga predsjednika Ilije Abramovića i novog-starog tajnika-glasnogovornika Bože Vukušića, ali i uprave PBV-a u cjelini. Obrazloženje tih prijava bilo je neargumentirano, pa čak i besmisleno, te su na kraju sve odbijene. Njihovi podnositelji pretrpjeli su velike financijske gubitke, jer su morali nadoknaditi sve troškove parničenja. Međutim, usprkos tome, navedene su stvari nanijele veliku štetu PBV-u i planiranim projektima na izgradnji cjelovitog Spomen središta Bleiburškim žrtvama na Bleiburškom polju u Austriji, u prvom redu zbog činjenice da je do okončanja tih sudskih postupaka bila narušena suradnja s mjerodavnim austrijskim vlastima.

"Bleiburg – tragedija i nada"

Ipak, vodstvo PBV-a je već početkom 2008. godine krenulo u realizaciju treće faze izgradnje spomen središta na Bleiburškom polju – Hrvatskog vojnog groblja. U međuvremenu su, od viška prikupljenih sredstava u RH za izgradnju bleiburške kapele, namjenskih donacija Vlade RH i hrvatskih iseljenika iz Sjeverne Amerike, kupljene dodatne parcele veličine preko 8.000 m2 zemljišta na Bleiburškom polju. Tako je PBV od 2004. do 2008. kupio dodatnih oko 28.000 m2 zemljišta, pa je zajedno s 2.000 m2 kupljenih još davne 1965./66., postao vlasnikom sveukupno nešto manje od 30.000 m2 zemljišta na Bleiburškom polju. Pored toga, dio novokupljenog zemljišta uređen je (dreniran) za prihvat većeg broja hodočasnika prilikom središnje komemoracije, a sukladno potrebama i austrijskim zakonima preuređeni su pristupna cesta i poljski putovi. Već uređeni dio zemljišta na Bleiburškom polju bio je rezerviran za sjedeća mjesta, za starije osobe, invalide, članove crkvenog zbora, goste i slično.

Također, PBV je početkom 2009. inicirao tiskanje još jedne luksuzne trojezične monografije (hrvatski, engleski, njemački), upravo o projektu izgradnje Spomen središta žrtvama Bleiburške tragedije na Bleiburškom polju u Austriji, s naglaskom na izgradnji bleiburške spomen kapele. Inicijativu je prihvatio tadašnji ravnatelj Ureda za hrvatsku inozemnu pastvu vlč. Ante Kutleša te je dogovorio da glavni nakladnik monografije bude Glas koncila, a suizdavači Počasni bleiburški vod i Tekstilno tehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Promocija monografije održana je u Bleiburgu, večer uoči središnje komemoracije 17. svibnja 2008. Te je godine prilikom komemoracije Svetu misu predvodio hvarski biskup mons. Slobodan Štambuk, dok je u ime predsjedništva Hrvatskog sabora nazočne pozdravio potpredsjednik Hrvatskog sabora Josip Friščić, ujedno i predsjednik Hrvatske seljačke stranke. U ime PBV-a govorio je umirovljeni bojnik HV-a Andrija Popović, scenarist poznatog dokumentarnog video filma "Bruno Bušić – život, djelo i mučko ubojstvo" (1992.). Iste godine komemoraciji je bio nazočan i predsjednik slovenske Nove zaveze Anton Drobnič, održavši i prigodni pozdravni govor.

Hrvatsko vojno groblje

Neposredno nakon komemoracije dobivene su načelne suglasnosti za izgradnju Hrvatskog vojnog groblja prema idejnom projektu te su započeti građevinski radovi na njegovoj izgradnji. Prema tom projektu, izgradnja groblja je bila planirana s druge strane borova pored kojih se nalazio bleiburški spomenik. Na groblje su, za početak, trebali biti preneseni posmrtni ostaci ubijenih Hrvata koji su se nalazili na obližnjem mjesnom groblju u Unter-Loibachu, zatim u Eisenkappeli i na austrijskom vojnom groblju u Völkermarktu, a s njima i nadgrobni spomenici koji su se nalazili na tim grobljima. Također, plan je bio da se na Hrvatsko vojno groblje na Bleiburškom polju prenesu posmrtni ostaci ubijenih Hrvata 1945. u Južnoj Austriji, koji su se nalazili na mnogobrojnim okolnim mjesnim grobljima. Do kraja 2008. završeni su svi važniji građevinski radovi i podnesen je zahtjev za ekshumacijom posmrtnih ostataka Hrvata na spomenutim grobljima i njihov prijenos na Bleiburško polje. U tu svrhu PBV je neposredno prije središnje komemoracije u svibnju 2009. godine podnio zahtjev Vladi RH za odobrenjem potrebnih financijskih sredstava za dovršetak izgradenje vojnog groblja na Bleiburškom polju.

U svibnju 2009. svetu misu na Bleiburškom polju predvodio je mostarski biskup dr. Ratko Perić. U ime Hrvatskog sabora nazočne je pozdravio prof.dr.sc. Andrija Hebrang, a uime hrvatskog naroda u BiH Ilija Filipović, predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Vladu RH predstavljao je ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko. U ime PBV-a nazočne je pozdravio Ivo Pomper, član Nadzornog odbora PBV-a, inače školski kolega biskupa Ratka Perića i posljednji tajnik vlč. Vilima Cecelje.

Mesić protiv PBV-a

Neposredno nakon središnje komemoracije na Bleiburškom polju, PBV je na izložbenom prostoru na Autobusnom kolodvoru u Zagrebu organizirao izložbu umjetničkih radova, publicističkih djela i dokumenata o Bleiburškoj tragediji. Izložbu pod nazivom "Bleiburg – tragedija i nada" postavila je kustosica Hrvatskog povijesnog muzeja Matea Brstilo-Rešetar, a otvorio ju je 21. svibnja 2009. prof. dr. sc. Andrija Hebrang kao izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Luke Bebića. Nazočne su pozdravili i Pavle Kalinić u ime gradonačlenika Grada Zagreba Milana Bandića, tadašnji direktor Autobusnog kolodvora Franjo Žulj, kao i Bože Vukušić u ime PBV-a. Izložba je bila otvorena do početka mjeseca srpnja 2009., a izložbenim prostorom je prošlo preko milijun ljudi.

Krajem 2009. godine Vlada RH odobrila je PBV-u jedan milijun (1.000.000,oo) kuna za dovršetak izgradnje Hrvatskog vojnog groblja na Bleiburškom polju. Veliku zaslugu za tu odluku koju je potpisala tadašnja predsjednica Vlade RH gđa Jadranka Kosor, imali su ministri unutarnjih poslova i financija Tomislav Karamarko i Ivan Šuker, inače dugogodišnji podupiratelji rada PBV-a, kojih su očevi preživjeli Bleiburšku tragediju i prošli Hrvatski križni put u svibnju 1945.

Međutim, realizacija ovog projekta je zastala nakon višestrukih intervencija bivšeg predsjednika RH Stipe Mesića kod mjerodavnih austrijskih državnih i političkih instanci protiv same komemoracija na Bleiburškom polju te uopće rada i planova PBV-a, pa specifično i protiv tajnika-glasnogovornika PBV-a Bože Vukušića. Uskoro će se pokazati da je njegova rabota bila svojevrsni nastavak potkopavanja rada PBV-a kojega su započeli "pučisti", a kontinuitet istih će održati i novi predsjednik RH Ivo Josipović te vodstvo Kukuriku koalicije.

(U sljedećem nastavku: Vodstvo PBV-a ostaje ustrajno kao i za vrijeme komunističke Jugoslavije)

Autor:Bruna Esih, Bože Vukušić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.