Čini se da je Plenković iskopirao Vučića: ‘Za jedne su veliki Srbi, za druge veliki Hrvati’
Umro akademik Adolf Dragičević
Adolf Dragičević bio je plodan, originalan i angažirani znanstvenik koji je pisao o problemima marksističke političke ekonomije, građanske ekonomske teorije, socijalizma, povijesti socijalističke misli, modernih ekonomskih doktrina.
Jedan od najistaknutijih ekonomista akademika Adolf Dragičević danas je umro u 86. godini, izvijestila je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti čiji je bio redoviti član.
Adolf Dragičević (Zaostrog, 7. kolovoza 1924.) osnovnu je školu pohađao u rodnome mjestu, a gimnaziju u Beogradu. Početkom 1942. odlaskom u partizane prekida školovanje, koje nastavlja u Zagrebu, gdje je diplomirao i doktorirao. Tijekom 1957. i 1958. bio je na specijalizaciji na Oxfordu, a 1970. izabran je za redovitog profesora na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Bio je nastavnik političke ekonomije i ekonomskih doktrina na Filozofskom fakultetu i Fakultetu političkih nauka u Zagrebu, a predavao je i na poslijediplomskim studijima u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku. Umirovljen je 1994.
Uz znanstveno-nastavni rad, isticao se u društveno-političkom životu. Bio je zastupnik u Saboru (1963.-1967.) i poslanik u Saveznoj skupštini (1968.-1974.).
Godine 1986. izabran je za izvanrednog člana Hrvatske akademije, a 1991. za njezina redovitog člana.
Za znanstveni rad dobio je Nagradu grada Zagreba 1977. te dva puta Republičku nagradu ‘Božidar Adžija’. Za znanstveni i nastavni rad dodijeljen mu je 1966. Orden rada sa zlatnim vijencem.
Adolf Dragičević bio je plodan, originalan i angažirani znanstvenik koji je pisao o problemima marksističke političke ekonomije, građanske ekonomske teorije, socijalizma, povijesti socijalističke misli, modernih ekonomskih doktrina.
Pola stoljeća plodnog rada
Obrađivao je teme o razvoju i perspektivi socijalizma te o birokratizmu i tehnokratizmu, suvremenim svjetskim kretanjima i tendencijama budućeg razvoja s gledišta znanstvenog predviđanja i uvažavanja započetoga mikroelektroničkog i biotehnološkog revolucioniranja. U njegovim posljednjim radovima dominirala su znanstvena predviđanja posljedica koje će na svjetska kretanja imati započeta treća tehnološka revolucija.
Objavio je više od 300 znanstvenih rasprava – knjiga, monografija, studija, članaka i priloga u zbornicima radova te veći broj recenzija i prikaza, feljtona i eseja, intervjua i komentara u povremenim publikacijama, revijama, tjednicima i dnevnim listovima. Njegov ‘Leksikon političke ekonomije’ doživio je dva izdanja. Bio je član vijeća mnogih listova i časopisa te pokretač, urednik i suurednik biblioteka.
Znanstveni rezultati koje je postigao svojim radom uvrstili su akademika Adolfa Dragičevića, kako ističe HAZU, u red najistaknutijih ekonomista našeg područja.
ZADNJE VIJESTI
Parlamentarni izbori 2024: Izborne jedinice, kako glasati i kad su konačni rezultati
Lukavi Hrvat nasamario Milanovića i SDP, a sada ima novu vijest: ‘Tko je jamio, jamio je’
Vruć saharski zrak i dalje stiže u Hrvatsku: Evo kakvo nas vrijeme očekuje za vikend