Foto: Unsplash, Ilsutracija

UHLJEBLJENI, INCIDENTNI, USPJEŠNI, OBRAZOVANI! Ovo su nasljednici hrvatskih političara: Znate li čime se bave?

Autor: Iva Međugorac

Uhljebljivanje, odnosno zapošljavanje sinova, kćeri i raznih drugih članova obitelji utjecajnih domaćih političara pojava je koja se nerijetko propisuje HDZ-ovcima, no da nisu samo članovi vladajuće stranke podložni klientelizmu i zapošljavanjima po stranačkoj liniji ovih dana dokazalo se na primjeru Ante Jakova Milanovića kojemu je bivši ministar branitelja Predrag Matić Fred omogućio stažiranje u Bruxellesu gdje bi sin predsjednika Zorana Milanovića trebao zarađivati oko 1400 eura, zajedno sa sinom bivšeg SDP-ova ministra unutarnjih poslova Ranka Ostojića. Nije tajna da je predsjednik Milanović bio premijer u Vladi u kojoj su kao ministri sjedili i Matić, i Ostojić.

Izgleda međutim da ni SDP ni Matić ne vide ništa problematično u ovom činu koji je u krajnjoj liniji moralno upitan. Premda pravila za odabir stažista kod europarlamentaraca nisu rigorozna, nepisano je pravilo u uređenim zemljama da se na te pozicije dovode uspješni mladi ljudi koji pokazuju interes za politiku i koji na tim pozicijama uče kako funkcioniraju europske institucije. U Hrvatskoj takvo što po svemu sudeći nije praksa, a kako to kod nas funkcionira ne samo u slučaju stažista već i načelno djelomice je objasnio upravo Matić tvrdeći da trećinu stažista bira tako što mu ih predlože prijatelji i poznanici, trećinu bira iz SDP-a, a trećinu čine mladi ljudi koji su se javili na natječaj. Do sada je Matić imao 15 stažista, a u ovom času formula mu baš i ne funkcionira pošto su njegovi stažisti sinovi njegovih nekadašnjih kolega iz Vlade, odnosno njegovih prijatelja. Nije Matić doduše jedini na ovaj način Biljana Borzan zbrinula je Igora Dragovana, bivšeg tajnika SDP-a i supruga Milanovićeve savjetnica Melite Mulić, a tu je i zadarski SDP-ovac Nikola Turčinov koji je usput budi rečeno svojevremeno podnio ostavku u školskom odboru Srednje škole za primijenjenu umjetnost u Zadru radi toga što mu je smetao nepotizam pri zapošljavanju na poziciju profesora povijesti.

I HDZ-ovci imaju svoje europarlamentarce

Nepotizam ili ne, u Bruxellesu svoju karijeru kao europarlamentarac HDZ-a gradi i mladi Karlo Ressler, posinak Vladimira Šeksa, koji se jedno vrijeme spominjao i kao potencijalni nasljednik premijera Andreja Plenkovića.  Nedavno se posao u Bruxellesu pronašao i za premijerovu donedavnu suradnicu, mladu Tenu Mišetić kćerku utjecajnog Ivana Mišetića, koja je karijeru počela stažirajući u europskom uredu Andreja Plenkovića u vrijeme dok je ovaj bio europarlamentarac. Svojedobno je u briselskom uredu zaboravljene Ivane Maletić stažirala i kćerka Milijana Brkića koji je nekoć bio jedan od vodećih ljudi vladajuće stranke. Bivši predsjednik HDZ-ove mladeži Ivan Vidiš sin hrvatskog diplomata stručni je suradnik u Ministarstvu rada. Taj posao dobio je na natječaju na kojega je stigla 131 prijava, a i on je da priča bude zanimljiva ranije radio kao pripravnik u briselskom uredu premijera Plenkovića.

Sposobna kćer poznatog oca Dujića 

Kada je o djeci političara riječ, treba napomenuti da su ove europske pozicije tek jedna od postaja njihova zbrinjavanja. Tako se nedavno saznalo da je mlada Ana Dujić zaposlenica šibenske Elektre, ali i da joj je školovanje na dvogodišnjem privatnom studiju u Dubrovniku platila bivša tvrtka Gradski parking Šibenik. Kako plaćom u GP-u nije bila zadovoljna mlada Ana zaposlila se na bolje plaćenoj poziciji u Elektri. Sve to ne bi bilo neobično da joj otac nije jedan od vodećih ljudi šibensko-kninskog HDZ-a Nediljko Dujić koji odnedavno sjedi na poziciji predsjednika Uprave Hrvatskih šuma.

”Moja kći pakira kofere i odlazi u Irsku. Ovo je država za kriminalce. Neka se piše što se piše. Moje dijete može biti sretno samo ako kupi jednosmjernu avionsku kartu za Irsku. Odlazi jer ne želi biti talac probisvijeta koji sisaju ovu državu”, izjavio je Dujić za Šibenski.hr kada su ga pitali o zapošljavanju njegove kćerke, a u Gradskom parkingu objasnili su pak kako u tom slučaju nema ništa sporno.




Da je možda u ovakvim potezima nešto ipak sporno dao je još u ožujku u svojem otvorenom pismu naslutiti bivši HDZ-ovac Roko Antić nekadašnji šef kistanjskog HDZ-a koji je Dujića javno optužio za nepotizam i klijentelizam precizirajući da je zaposlio dvojicu nećaka iz skradinskog kraja u kistanjskom Vodovodu problematizirajući usput i to što je Dujićeva supruga zaposlena u Cestama Šibenik gdje je on bio član Nadzornog odbora. Te navode Dujić je nazvao dezinformacijama.

Koliko nas koštaju uhljebi i koliko ih ima?

Što god da se događalo oko zapošljavanja članova Dujićeva obitelji možda i nije toliko bitno koliko je značajno napomenuti da samo jedan uhljeb s prosječnom neto plaćom od oko 6500 kuna sa svim pripadajućim porezima i doprinosima hrvatske građane košta oko 11.054 kune, na godišnjoj razini govorimo dakle o značajnih 134.480 kuna. Deset uhljeba godišnje nas stoji 1,28 milijuna kuna. Brojke kažu da se prilikom svake promjene vlasti promjeni minimalno 20.000 ljudi, s tim da u Hrvatskoj postoji oko tisuću poduzeća u državnom vlasništvu, tome valja pridodati ministarstva, 550 jedinica lokalne i područne, regionalne samouprave, fondove, razne agencije i zavode u kojima posluje vojska ljudi. Svaki četvrti zaposlenik u zemlji zarađuje za život u javnoj službi ili državnom poduzeću.




Izdatci za njih na godišnje plaće i ostala davanja iznose oko 7,5 milijardi kuna, odnosno oko milijardu eura. Jednako tako se prilikom svakih izbora politički raspodijeli oko milijardu eura, a riječ je o uglavnom o politički postavljenim kadrovima. Postoji u Hrvatskoj i nepotrebna zaposlenost, slažu se stručnjaci koji ističu primjer HZZO-a u kojem je oko 300 zaposlenih, dok s druge strane u Hrvatskoj nedostaju liječnici, medicinske sestre, odgajatelj. Stranka koja najduže drži ključeve Banskih dvora HDZ prvi je uveo, a onda i detaljno razradio model zapošljavanja vlastitih kadrova pa se stoga danas kadrovira na sve strane od najviših do najnižih razina.

Da je stranačka iskaznica HDZ-a, ili pak veza s nekim iz političkog vrha korisna kod zapošljavanja vidljivo je i u aktualnoj Plenkovićevoj vladi koja je premašila sve prethodne Vlade po broju uhljebljenih u državnim tvrtkama, raznim poduzećima, agencijama i zavodima pri čemu je profesionalni kriterij ostao po strani dok se javni natječaji svode na mrtvo slovo na papiru. Tako je u 51 tvrtki od strateškog, ili posebnog interesa za državu, čak trećina imenovanih sa stranačkom iskaznicom – riječ je o 364 osobe koje skupštinama, društvima ili nadzornim odborima predlaže Vlada.

Vodeće pozicije za sinove i kćeri političara

Posla ima za djecu sadašnjih i bivših ministara, župana, saborskih zastupnika i raznih drugih članova stranke tako se primjerice svojedobno pisalo o Dini Bošnjakoviću, sinu nekadašnjeg ministra pravosuđa Dražena Bošnjakovića koji je sa svega 25 godina postao predsjednik NO komunalnog poduzeća u Ivanić Gradu. Sin bivšeg HDZ-ova Sisačko-moslavačkog župana Ive Žinića mladi Andrej Žinić medijske stupce punio je kao zaposlenik Kaznionice u Glini, dok se na drugom kraju zemlje pisalo o sinovima HDZ-ova Splitsko-dalmatinskog župana Blaženka Bobana koji su zaposleni što u Županiji što u državnom poduzeću.

U Dalmaciji je pažnju plijenio i županov zet Frano Radeljić, suprug njegove kćeri koji je u Bobanovom mandatu postavljen na poziciju voditelja županijskog pododsjeka za pomorsko dobro. Po zakonu i bez javnog natječaja županov sin Tomislav Boban zaposlio se u državnoj tvrtki Plovput dok drugi županov sin Matko radi u Ljekarnama Splitsko-dalmatinske županije. Na taj posao primljen je na javnom natječaju. Ivan Sanader sin potpredsjednika Sabora i političko tajnika HDZ-a Ante Sanadera zaposlen je u Vatrogasnoj zajednici Splitsko-dalmatinske županije kojom predsjeda Ante Sanader dok je sin Božidara Kalmete Ante u medijima spominjan zbog posla u NO tvrtke Liburnija, zadarskog gradskog poduzeća s oko 300-tinjak zaposlenih i sa višemilijunskim prihodima. Prije toga Kalmeta mlađi radio je u zadarskoj zračnoj luci. Sin ministra branitelja Tome Medveda Ivan Medved zaposlen je u državnoj zaštitarskoj tvrtki AKD u kojoj je doduše radio kao vozač, u vrijeme kada se problematizirao taj njegov posao.

Problematični sinovi

Istini za volju nisu sva djeca hrvatskih političara uhljebi, no neki od njih problematizirali su se zbog neuobičajenih poslova, tako se u medijima svojedobno propitkivala imovina sinova saborskog zastupnika Josipa Đakića, no njih dvojica medijske stupce punili su i zbog sudskih procesa, ali i radi neprimjerenog ponašanja, u medijima se zbog problematičnog ponašanja spominjalo i sina bivšeg HDZ-ova zastupnika Steve Culeja. Rikard Fucs sin ministra znanosti i obrazovanja Radovana Fuchsa na naslovnicama se pojavljivao kao jedan od aktera afere Pandora papers. On je kako se govorilo još 2017.godine na Sejšelima osnovao tvrtku See Project LTD čija je svrha bila posjedovanje udjela u hrvatskoj tvrtki koja će kupiti nekretninu u Hrvatskoj, no Fuchs je novinarima kazao kako svrha tvrtke nije bila vezana za Hrvatsku već da se radilo o projektu koji se trebao realizirati s jednim američkim fondom u Nizozemskoj. Projekt na koncu nije realiziran, a tvrtka je prestala postojati 2020.godine Inače je Fuchsov sin i prije ovog slučaja prozivan zbog sklonosti ka off shore poslovanju, a njegovo ime i u Hrvatskoj se povezivalo sa čak 24 tvrtke, od kojih brojne daas više niti ne postoje.

Nisu svi isti

Za razliku od Fuchsova sina o kojem se podosta toga znade kćerka ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana Marta drži se podalje od javnosti poznato je tek da je završila pravo i da je zaposlena u jednom odvjetničkom društvu u Osijeku. Ministar zdravstva Vili Beroš otac je dvoje djece, a poznato je da njegova kćerka Laura studira pravo. Ostali članovi Plenkovićeve vlade uglavnom imaju djecu školskog uzrasta, a i sami premijer nedavno je po treći puta postao otac. Otac jedne djevojke je i bivši predsjednik Ivo Josipović, njegova kćerka Lana Josipović predaje na ETH Zurich federalnom institutu za tehnologiju, radi se o Sveučilištu za tehnologiju, znanost i menadžment. I kćerka bivšeg predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka Lana Karamarko nakon diplome na Zagrebačkoj školi ekonomije i managmenta svoje školovanje nastavila je na privatnom sveučilištu Regant’s u Londonu gdje je upisala magistarski studij, dok je kćerka predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića zaposlena u jednom odvjetničkom uredu u Zagrebu.

Najstarija kćerka bračnog para Puljak Ema magistrirala je na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva, a zatim se preselila i Ženevu kao stipendistica Europskog centra za nuklearna istraživanja u kojem je i zaposlena. Sin Toma student je FER-a koji uz studij radi i na vlastitoj karijeri u kompaniji koja s bavi razvojima softvera. Uspješnu karijeru ima i Katarina Kitarović vrhunska sportašica i studentica na koju je njena majka, bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović iznimno ponosna. No, čini se međutim da je Katarina gene potegnula na oca Jakova pa se još u srednjoškolskim danima otkrilo kako je talentirana za matematiku i fiziku, uz to je Katarina društveno osjetljiva pa je svojim vršnjacima pomagala kada su imali suicidalne misli i o tome je napisala knjigu. Kao što je poznato Katarina je kao destinaciju za školovanje odabrala Sjedinjene Američke Države, točnije prestižni Harvard.

Nakon karijere u PR biznisu i kratkog staža u Saboru sin bivšeg premijera Ivice Račana Ivan Račan aktivirao se u SDP-u u kojem ga nazivaju njihovim operativcem iz sjene. Sin bivše premijerke Jadranke Kosor Lovro Škopljanac doktorirao je prije tridesete godine života te radi na Katedri za komparativnu povijest hrvatske književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a cijenjen je i kao vrhunski simultani prevoditelj koji je ujedno objavio i vlastitu knjigu. Bruna Sanader, mlađa kćer bivšeg premijera Ive Sanadera odnedavno je zaposlena u Kraljevskoj bolnici za integriranu medicinu u Londonu, koja je dio NHS Foundation Trust University Collegea London Hospita gdje radi kao psihijatrica, dok Petra Sanader i danas razvija glumačku karijeru u New Yorku.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.