Ilustracija Foto: Profimedia

UGLEDNI ZNANSTVENIK PROZVAO KOLEGE: Ne bih o imenima, ali..

Autor:

Što nas očekuje u narednim tjednica i mjesecima, kada ćemo se vratiti starom stilu života te u čemu griješe Stožer i znanstvenici, pitanja su to na koja je u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju odgovorio profesor Zlatko Trobnjača, imulogog s Katedre za fiziologiju, imunologiju i patofiziologiju riječkog Medicinskog fakulteta. Profesor Trobnjača osvrnuo se uz ostaslo i na stavove građana o tome da deset znanstvenika iznosi deset različitih korona mišljenja.

“Dio znanstvenika govori promišljeno, sukladno trenutačnim znanstvenim spoznajama. A ima i onih koji ne iznose mišljenje struke temeljeno na znanosti, nego svoje osobne stavove koji u ovom trenutku nisu korisni. Međutim, u znanosti nema osobnih stavova jer znanstvenik nije političar. Dakle, stručnjaci moraju imati znanstveno uporište u onome što govore.

Primjerice, imamo znanstvenike koji tvrde da COVID-19 nije opasna bolest jer je navodno smrtnost koju uzrokuje virus SARS-CoV-2 mala u usporedbi s drugim bolestima. Kao argumenti da nema mjesta panici iznose se i podaci o padu opće smrtnosti u odnosu na prošlu godinu. Navode se i tvrdnje da će virus SARS-CoV-2 kao RNK virus temeljem tzv. Eigenova paradoksa nestati. No, to nisu poruke ozbiljnih znanstvenika, a u krajnjem slučaju to nije ni točno jer ovaj virus zahvaljujući složenoj mašineriji za vjerno kopiranje genoma izuzetno sporo mutira i teško da će skoro nestati”,  izjavio je te potom odgovorio na pitanje misli li na akademika Miroslava Radmana.

“Ne bih o imenima govorio, iako postoje i znanstvenici, liječnici, političari i novinari koji tako ili slično nastupaju”, kazao je Trobnjača pa objasnio u čemu griješe.

– Pa ako je jedini parametar procjene opasnosti ove bolesti smrtnost, onda to nije dobar parametar. Jer je cijeli zdravstveni sustav upregnut da se smrtnost smanji. Zamislite da se svi ti zaraženi ljudi ne liječe, pa smrtnost bi bila znatno veća. A već sada imamo prenapregnut zdravstveni sustav, liječnici u medijima govore da su premoreni, mnogi su bolesni ili u samoizolaciji, nema medicinskih sestara… Stoga, zamislimo što bi tek bilo ako bi se broj zaraženih drastično povećao, kao što je to, primjerice, u Češkoj, a što već sada pomalo i osjećamo- kaže profesor koji je na koncu iznio vlastite procjene obzirom na aktualnu situaciju.

– Vratimo se samo u proljeće: u Italiji je zdravstveni sustav zbog velikog broja bolesnih zdravstvenih djelatnika postao nedostatan pa je i smrtnost bila kudikamo veća nego u mjestima gdje je bolnička skrb bila dobra. A Milano je u Lombardiji, koja je jedna od najbogatijih europskih regija, s vrhunskom zdravstvenom skrbi. Što onda mi možemo očekivati ako nam zdravstveni sustav kolabira. Dakle, da se virus pusti i da napravi svoje, a da nemamo adekvatnu liječničku pomoć, nastale bi teške posljedice.

Mislim da nam talijanski scenarij ne treba i da ga moramo izbjeći. Stoga apeliram na kolege da razmisle prije nego daju izjave u medijima, jer takvim načinom samo zbunjuju javnost. S jedne strane imamo znanstvenike i liječnike koji opravdano i argumentiramo govore da se čuvamo, a s druge one koji nas na neki način pozivaju da se opustimo, aludirajući da virus i nije tako opasan. Moja glavna poruka je: Slušajte struku, preporuke Stožera i Ministarstva, čuvajte se i obuzdajmo ovaj porast oboljelih dok još možemo.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.