Hrvatski list

Udbine podvale protiv Počasnog bleiburškog voda

Autor: Bože Vukušić

Slovenska Udba deset je godina nakon likvidacije Nikice Martinovića pokušala iskoristiti neučinkovitost austrijske policije u otkrivanju ubojice da bi proširila dezinformacije o članovima vodstva 'Počasnoga bleiburškog voda', međusobno ih posvađala i narušila njihov ugled u hrvatskoj emigraciji. Akcija kranjske Udbe imala je tri točke: optužiti tadašnje vođe PBV-a Peru Miloša i Mirka Karačića da su pronevjerili novac za izgradnju spomenika; raširiti glasine da austrijska policija vodi istragu nad njima te da je Karačić likvidirao Martinovića.

Deset godina i nekoliko mjeseci poslije ubojstva Nikice Martinovića, slovenska je Udba pokušala iskoristiti neučinkovitost austrijske policije u otkrivanju ubojice da bi proširila dezinformacije o članovima vodstva ‘Počasnoga bleiburškog voda’ (PBV), međusobno ih posvađala i općenito narušila njihov ugled u hrvatskoj emigraciji. Šef Udbine ispostave u Kranju Vladimir Vukovič je 23. listopada 1985. uputio je II. odjelu republičke Udbe u Ljubljani ‘Predlog akcije poglobitev sporov v ‘Pliberškem vodu’. U uvodu toga prijedloga Vukovič je napisao: ‘V zadnjem času ugotovljavamo vse pogosteješe spore in medsebojne obtožbe med emigranti u Celovcu, na osnovi teh sporov in obtoževanj predlagamo izvedbo akcije, s katero bi omenjene spore poglobili oz. jih poiskušali razširiti na širši prostor‘.

OPERATIVNA AKCIJA ‘VRTNAR’

Ta akcija kranjske Udbe imala je tri točke: 1.) optužiti tadašnje vođe PBV-a Peru Miloša i Mirka Karačića da su pronevjerili novac za izgradnju spomenika; 2.) raširiti glasine da austrijska policija vodi istragu nad njima; i 3.) da je Karačić likvidirao Martinovića. Objašnjenje te akcije je glasilo: ‘Naš predlog gradimo na združitvi vseh teh ugotovitev s ciljem obtužbe Miloša in Karačiča ter posredno celotne emigracije, da iskorišča ‘patriotska čuvstva Hrvatov’ za doseganje lastnih ciljev. Predlagamo, da se na vodilne emigrantske časopise in predstavnike emigrantskih organizacij pošlje članak, v katerem se obtuži Karačiča in Miloša poneverbe denarja, kot dokaz se navede dobro materialno stanje obeh in ukrepi avstrijske finance, ki raziskuje izvor Karačičevega premoženja. V članku se omeni tudi pismo, ki Karačiča obtožoje za uboj Martinoviča s tezo, da Martinovič kot pošten Hrvat nikoli ne bi dovolil poneverbe denarja. Članek bi plasirali 14 dana po 1. novembru, podpisali pa Hrvata iz ZRN, ki je do podatkov prišel v razgovoru s prijatelji na Dan mrtvih v Libčuh. Pismo bi napisali na papir, kupljen u ZRN, s pisalnim strojem nemške izdelave (brez šumnikov in sičnikov), pismo pa mora sestaviti oseba hrvaške narodnosti. Pismo bi oddali na pošto nekje v ZRN (München, Stuttgart). Po naši oceni bi objava omenjenega pisma v emigrantskih časopisih povzročila nasprotij med člani ‘Pliberškega voda’ v Celovcu, v emigraciji v ostalih državah pa bi povzročila razmišljanja o tem, da posamezniki izkoriščajo sredstva, ki jih Hrvatje prostovoljno zbirajo za emigrantske akcije‘.
Dvadesetak dana kasnije, 14. studenoga 1985., šef slovenske Udbe Ivan Eržen proslijedio je taj zahtjev na odobrenje saveznoj centrali u Beograd, uz napomenu: ‘Navedena akcija, v kolikor bo od vas odobrena, bo vodena pod šifro ‘Vrtnar‘. U prilogu Erženova dopisa nalazio se prijedlog dezinformacijskoga pisma sa zahtjevom da ga savezna Udba prevede ‘na čisti hrvatski jezik ter sam tekst tudi korigirate, v kolikor je to potrebno.’ Šef II. uprave savezne Udbe Ivan Lasić izdao je 9. prosinca 1985. suglasnost za zavođenje te akcije i napomenuo: ‘Saglasni smo sa vašim predlogom za izvođenje akcije ‘Vrtnar’. U materijalu koji ste nam predložili, saglasno vašem predlogu, izvršili smo određene dopune, za koje smatramo da će pojačati efekte kombinacije i obuhvatiti nešto širi krug lica’. U dopisu koji je doradila savezna Udba, vjerojatno inspektor II. uprave – famozni Božidar Spasić, među ostalim je pisalo: ‘Prije 10 godina u Celovcu je umoren Nikica Martinović, koga smo svi dobro poznavali i smatrali ga za poštena i dobra Hrvata. Zbog njegovog nesebičnog državotvornog rada bili smo ubjedjeni da je umorstvo Nikice djelo zločinačke Udbe. Nakon 10 godina, razvoj događaja ukazuje na to da je smrt Nikice uzrokovana pohlepnošću pojedinaca u koje smo do sada imali povjerenje i vjerovali im da su iskreni borci za oslobođenje hrvatskog naroda. Posle smrti Nikice su Pero Miloš i Mirko Karačić iz Celovca nevjerojatno brzo stekli veoma dobar financijski položaj…’.
No da se Udba bila preračunala usprkos poslovičnoj hrvatskoj naivnosti, vidi se iz ‘Predloga za zaključitev – OA Vrtnar’ koji su 18. studenoga 1986. zajednički potpisali šef kranjske Udbe Vladimir Vukovič i šef II. odjela republičke Udbe u Ljubljani Nikola Prokšelj. U obrazloženju opozivanja akcije među ostalim piše: ‘Akcija je stekla 15.1.1986., ko je sodelavka ‘Mojca’ oddala pisma v Münchenu. Pisma su bila poslana na petnajst naslovov in sicer v ZRN, Avstrijo, Švedsko, Veliko Britanijo in Avstralijo. V zvezi OA ‘Vrtnar’ do meseca oktobra nismo beležili reakcij med emigranti… Ocenjujemo, da OA ‘Vrtnar’ ni dosegla pričakovanega učinka, prav tako ni bilo zaznati reakcije med emigrantskih krogi. Na podlogi zgorej navedenih ugotivitev predlagamo, da se OA ‘Vrtnar’ zaključi in izregistrira’.

POVIJEST SE PONOVILA

Dvadesetak godina kasnije, dakle petnaestak godina nakon raspada Jugoslavije i Udbe, zbili su se vrlo slični podmetačko dezinformacijski događaji protiv PBV-a i pojedinih članova njegova vodstva. Naime, u srpnju 2006., dvije godine nakon obnoviteljskoga sabora PBV-a te godinu i dva mjeseca od svečanoga otkrivanja i blagoslova obnovljenoga i dograđenoga spomenika na Bleiburškome polju, čije je postavljanje Udbi 1985. godine bilo povod za ‘OA ‘Vrtnar”, pokrenuta je dezinformacijska kampanja protiv tadašnjega rizničara PBV-a Ilije Abramovića i autora ovoga feljtona kao tajnika PBV-a. Abramović je optužen za novčane manipulacije, a Vukušić da je samovoljno izmijenio tekst na spomeniku žrtvama Bleiburške tragedije. Kampanju u inozemstvu predvodio je Blago Perić, bivši emigrant u Australiji. Iz dosjea Milana Doriča (Dosje SDV: 0051377-00000), suradnika slovenske Udbe kojega se sumnjiči da je sudjelovao u ubojstvu Nikice Martinovića, vidi se da je Perić odavno bio u kontaktu s Doričem. Neposredno nakon komemoracije u svibnju 2007. i blagoslova novosagrađene bleibuške kapele, jedna skupina unutar vodstva PBV-a, pokušala je izvršiti puč na Šestom, izbornom Saboru PBV-a u Klagenfurtu. Oni su pokušali uvjeriti sabornike PBV-a da aktualno vodstvo ne radi dobro te da ga stoga treba smijeniti, pa čak i lišiti članstva neke od najaktivnijih članova, ujedno i najzaslužnije za uspješan rad u nekoliko proteklih godina, kao i inicijatore i nositelje svih projekata u istom razdoblju. Kad su ‘pučisti’ uvidjeli da su bez argumenata i u manjini, optužili su vodstvo PBV-a za financijske malverzacije. Ta strašna optužba bila je razlogom što je samo vodstvo PBV-a istoga trenutka predložilo angažiranje ovlaštenoga sudskog financijskog stručnjaka za reviziju cjelokupnog poslovanja PBV-a. Nakon provedene revizije koja nije utvrdila apsolutno nikakve nepravilnosti, a što je potvrdilo i Općinsko državno odvjetništvo u Klagenfurtu, na Sedmome izbornom saboru PBV-a 3. listopada 2007. izabrano je djelomično novo vodstvo PBV-a: Ilija Abramović (Klagenfurt), predsjednik, Omer Vrabac (Villach), dopredsjednik, Bože Vukušić (Zagreb), tajnik-glasnogovornik, Zlatko Grošanić (Innsbruck), rizničar, Zlatko Hasanbegović (Zagreb), predsjednik Nadzornoga odbora, i Marijan Luburić (Salzburg), predsjednik Časnoga suda.
Nakon Sedmoga sabora PBV-a i izbora novoga vodstva, nezadovoljnici predvođeni bivšim predsjednikom Nadzornoga odbora PBV-a Miljenkom Čuljkom, podnijeli su niz kaznenih prijava protiv članova vodstva PBV-a, posebice novoga predsjednika Ilije Abramovića i novoga starog tajnika glasnogovornika Bože Vukušića, ali i uprave PBV-a u cjelini. Sve njihove prijave bile su odbijene, a njihovi podnositelji pretrpjeli su velike financijske gubitke jer su morali nadoknaditi sve troškove parničenja. Međutim, usprkos tome, nanijeli su veliku štetu PBV-u i planiranim projektima na izgradnji cjelovitoga Spomen središta bleiburškim žrtvama na Bleiburškome polju u Austriji, u prvome redu zbog činjenice da je do okončanja tih sudskih postupaka bila narušena suradnja s mjerodavnim austrijskim vlastima. Za razliku od Blage Perića, koji najvjerojatnije nije bio Udbin suradnik nego od njih manipuliran, dokumenti iz arhive slovenske Udbe otkrivaju da je Miljenko Čuljak bio njihov suradnik (Dosije SDV: 0014360-00057) i odaju pozadinu njegova provokatorskoga djelovanja.

SUBVERZIVNO PROPAGANDNI OBRAZAC

Analitički proučavajući sva ta potkopavanja projekta izgradnje cjelovitoga Spomen središta žrtava bleiburške tragedije na Bleiburškome polju u Austriji, odavno se moglo zaključiti da tu akciju karakterizira školski primjer subverzivnoga obavještajno propagandnog djelovanja. Naime, kada neprijatelj ne može napasti neki projekt u cjelini, kao što je projekt izgradnje cjelovitoga Spomen središta žrtava Bleiburške tragedije na Bleiburškom polju u Austriji, jer za to ne bi dobio odgovarajuće razumijevanje i podršku u protivničkim redovima, konkretno u hrvatskome narodu, tada nastoji pronaći pojedinost u tom projektu koji sam po sebi može biti sporan ili se takvim može prikazati. Tada se ta pojedinost nastoji ‘napuhati’ i nadrediti cijelome projektu te preko njega ozloglasiti njegove glavne nositelje kao i njihove namjere – i na kraju cijeli projekt proglasiti spornim. Otpočetka je bilo jasno da važnu ulogu u toj akciji podjednako igraju agenti Udbe, kao i tzv. korisne budale, Hrvati ograničenih sposobnosti, kojima manipuliraju ovi prvi, kojih je odjednom 2006./’07. bilo više nego 1985. Osobno sam uvjeren da još uvijek nisu otkriveni svi oni iz prve skupine, ali je prilično izgledno da će se to ubrzo dogoditi. Uostalom, izgubili su jednoga važnog mentora – Josipa Perkovića.

(U sljedećem nastavku: Mladen Pleše – agent među novinarima)

Autor:Bože Vukušić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.