Foto: Damjan Tadic / CROPIX

U SJENI VLADINIH SKANDALA! Hrvatskoj stiže mega promjena koju nitko ne spominje

Autor:

Hrvatska javnost, ovih se dana prilično intenzivno bavi problemima, ali i aferama koje nagrizaju vladu premijera Andreja Plenkovića, u maniri one stare daj narodu igara, kad već nemaju kruha, za to se vrijeme u priličnoj diskreciji odvija proces o kojem bi javnost trebala biti barem za nijansu više informirana.

Naime, Europska središnja banka i Europska komisija iznijele su očekivanja da će se u narednih godinu dana donijeti cjelovita ocjena reformskih poteza na koje je Hrvatska pristala u Pismu namjere o ulasku u Europski stečajni mehanizam, riječ je o priopćenju koje je objavljeno i na stranicama Hrvatske narodne banke, i to nakon što su se sastali ministri financija eurozone i Danske te predsjednik ESB-a i guverner središnje danske banke, ali i predstavnik EK te hrvatski ministar financija Zdravko Marić, ali i guverner Boris Vujčić.

Iz priopćenja se zapravo naslućuje da bi Hrvatska 2023.godine mogla prijeći na euro, a prije toga u 2020.godini trebali bi ući u ERM 2, a priopćenje je pak popraćeno i Pismom namjere kojega je hrvatska strana uputila ESB-u i Komisiji, a u kojem se između ostaloga navodi i paleta reformi na koje smo spremni pristati, a uz to popisane su i institucije koje će sudjelovati u toj provedbi.

Daljnje jačanje supervizije bankarskog sustava uspostavom bliske suradnje između HNB-a i Europske središnje banke, jačanje okvira za provedbu makroprudencijalne politike uvođenjem eksplicitnog mandata za mjere usmjerene na zajmoprimce, jačanje okvira za sprječavanje pranja novca, unapređenje sustava prikupljanja te obrade i objave statističkih podataka, poboljšanje rukovođenja u javnom sektoru, smanjenje administrativnog i financijskog opterećenja za gospodarstvo, obaveze su na koje Hrvatska pristaje u šest područja.

Do konca svibnja naredne godine Sabor bi proizlazi to iz pisma trebao prihvatiti izmjene Zakona o kreditnim institucijama i HNB-u koje će predložiti naša centralna banka i ministarstvo financija. Tu je među ostalim i prijedlog zakona o ratifikaciji međuvladine suradnje, a osim toga potrebno je uskaditi propise HNB-a s eurozonom, po pitanju omjera kredita i kolaterala koje banka izdaje.


Do konca ove godine na snagu bi trebao stupiti Pravilnik o Registru stvarnih vlasnika, ali i Pravilnik o objedinjenju registriranih računa, Vlada će morati donijeti i novu regulativu interne organizacijske sheme, a trebali bi se u narednom periodu pozabaviti i Zakonom o službenoj statistici te donijeti Politiku revizije statistike nacionalnih računa, te Memorandum o razumijevanju DZS-a, Ministarstva financija i HNB-a. također, Centar za restrukturiranje i privatizaciju do travnja naredne godine pristao je raspisati natječaju za prodaju vlasništva u 90 tvrtki koje u kojima imaju do 25 posto vlasništva, a uz to u planu je i nova faza liberalizacije tržišta te cijela paleta zakonskih i predzakonskih akata.

Autor:
loading...
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.