fbpx
Screenshot/N1

TRGOVCI NE ŽELE TUŽITI DRŽAVU IAKO SU IZGUBILI MILIJARDU KUNA ZBOG ISTE: Rekli su nam što pak žele!

Autor: Dnevno

Uz deset glasova za i tri glasa protiv, Ustavni je sud utvrdio da “mjera zabrane rada nedjeljom u utvrđenom razdoblju, iako je težila ostvarenju legitimnog cilja zaštite života i zdravlja građana nije ispunjavala zahtjeve razmjernosti”, iznijeli su u priopćenju.

Kako nam je jučer rekao profesor prava na osječkom sveučilištu, Mato Palić, u slučaju neustavnosti neke mjere, oštećenici mogu tražiti naknadu štete. Hoće li i kako će svoja prava ostvariti trgovci sada kada je zabrana rada nedjeljom zaista proglašena neustavnom rekao nam je Denis Čupić, direktor zagrebačkog trgovačkog centra Westgate i predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).

“U ovom aspektu, mi kao koordinacija neprehrambenih trgovačkih centara angažirali smo jedan pravni tim koji nam je napravio Analizu svih pravnih elemenata vezanih za rad trgovina nedjeljom i tad, najbitniji element vezan za bilo koje ograničenje rada samo trgovina nedjeljom je upravo identificirana razmjernost. Upravo ta razmjernost koju je ustavni sud spomenuo. Mi još čekamo na kraju tu odluku kad će ona biti u svom obrazloženju napisana, ali vjerujemo da je upravo taj element korišten”, rekao je za Dnevno.

Dva su elementa pravnici identificirali. Jedno je razmjernost, a drugo je stečevina.

“Mi imamo stečena prava koja su zakonski dana u Republici Hrvatskoj, a to je sloboda rada i u tome naravno i sloboda rada nedjeljom i ono što smo mi upozoravali cijelo vrijeme je to da kod regulacije rada mi trebamo raditi o regulaciji rada, a ne o regulaciji rada objekata. To ograničavanje nije značilo da vama radnici ne rade nedjeljom, to nije bila epidemiološka mjera. Čak i u tom trenutku ako se sjećate da su epidemiolozi tada sami potvrdili da može biti bilo koji drugi dan. Tada je bilo jasno da je odluka donesena politički kroz neko političko tijelo kako je i premijer rekao, stožer je političko tijelo i ja se s tim slažem. Stožer je političko tijelo i od toga ne treba bježati. Ja to ne shvaćam nimalo negativno, štoviše. Kada postoji političko tijelo ono može donijeti odluke koje imaju autoritet Vlade i iza kojih je Vlada nakon toga spremna i stat”, dodaje.

“To je zapravo bio jedan eksperiment kako loše bi djelovala zabrana rada nedjeljom”, tvrdi pa objašnjava kako su trgovci u tom razdoblju zabilježili velike gubitke koji se nisu uspjeli vratiti kroz ostale dane u tjednu.

“Gubitci su recimo kroz svibanj bili oko milijardu i pol kuna. Samo za tih pet tjedana, otprilike koliko je trajala ta zabrana”, ističe.

Trgovci su tražili i još traže pomoć države jer tužbe mogu trajati i do pet godina, u tom razdoblju, oni koji su pogođeni koronavirusom neće više ni biti otvoreni.




“Nama ne treba posthumno ordenje, nama trebaju rješenja koja će nam pomoći sada”, tvrdi Čupić.

“Trenutno nitko ne razmišlja o tužbama iz dva aspekta. Jedan aspekt je činjenica da postoji niz trgovačkih lanaca koji imaju police osiguranja koje će njemu pokriti dio šteta koje je on pretrpio, a tu je onda i taj dio da bi onda i osiguravatelj mogao tužiti državu što će biti šteta veća to će biti veća opasnost. Svi mi iz segmenta trgovine i trgovačkih centara pozivamo Vladu na razgovore, mi smo pozivali i stožer pa s nama nitko nije htio razgovarati. Htjeli smo naći zajednički jezik za mjere za trgovinu jer nažalost, trgovina je branša koja je u cijeloj krizi oko Covida-19, najviše pretrpjela koja je u efektivnosti kompenzacijskih mjera najmanje tu efektivnost osjetila”, govori.

Pozivali su i da se trgovine uvrste u dio o kompenzacijskim mjerama koje se odnose na obnovljive izvore energije jer trgovine su najveći potrošači struje. Na taj način njihovi troškovi bili bi nešto niži, kao što je to slučaj u većini Europe, no to se nije dogodilo. Usporedbe radi, trgovci u Hrvatskoj plaćaju isti iznos za skladište kao što plaćaju za prodajnu površinu, a u bilanci im na tri naknade, komunalnu, vodnu i obnovljive izvore energije, odlazi 35 posto operativnih troškova. S druge strane, 65 posto operativnih troškova čini energija i sve ostale naknade osim plaća radnika. Iz tog razloga, tvrdi direktor šoping centra, nisu tražili potpuni otpis ovih troškova, nego su tražili 50 posto manje račune za iste. To se nije dogodilo.

U konačnici, sam Čupić navodi, možda već sutra pošalje dopis prema Vladi i Ministarstvu gospodarstva, ispred koordinacije, da o čitavoj situaciji porazgovaraju s resornim ministrom i potpredsjednikom kompenzacijskih mjera za taj sektor. Objasnio nam je i kako bi tužbe, ako se za njih odluče i išle. Kolektivno ili pojedinačno.




“U travnju i svibnju je postojala jedna inicijativa u kojoj je bilo okupljeno nekih 60 trgovaca koji bi išli sa zajedničkim pristupima. I kroz takve inicijative moglo bi doći do kolektivne tužbe. Mi kao koordinacija u HUP-u ne razmišljamo o tužbi. Mi uvijek prvo razmišljamo o razgovoru i pregovorima s državom tako da eventualno bi mi kao udruga išli u kolektivnu tužbu, a što bi naši članovi odlučili to ne mogu reći. Trenutno nitko ne razmišlja o tužbama jer takvi procesi traju, a mi možda ni ne dočekamo odluku suda”, rekao je.

“Treba ograničiti rad, treba zaštititi radnika, da on nije preopterećen, ali to se radi  Zakonom o radu. I tada smo mi to rekli, treba Zakonom o radu istaknuti da trgovac i svaki drugi radnik bude zaštićen od prekomjernog rada nedjeljom, treba Zakonom jasno regulirati postotak koliko taj rad nedjeljom se treba platiti više jer mi trenutno imamo samo jednu rečenicu koja kaže da se on treba platiti više. Trenutno više može značiti jednu lipu”, predložio je alternativu.

“Jedina zabrana koja bi prošla na sudu je generalna zabrana rada nedjeljom, ali jasno je da takva zabrana ne bi djelovala u društvu jer ne možemo si dopustiti da jedan dan ne radi ništa”, zaključuje.

USTAVNI SUD NEUSTAVNIM PROGLASIO MJERU ZABRANE RADA NEDJELJOM: Evo što su još proučavali u radu stožera

Autor:Dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.