Tko je žena koja problematizira Oluju? ‘Pripadnici Hrvatske vojske počinili su veliki broj ratnih zločina’

Veliku je pažnju ove godine uoči obilježavanja obljetnice Oluje privukla tradicionalna akcija koju na zagrebačkom Jelačićevom trgu tradicionalno provode organizacije civilnog društva iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine u znak sjećanja na građane Hrvatske srpske nacionalnosti koji su poginuli i protjerani tijekom i nakon Oluje 1995-te godine. Desetak aktivista civilnog društva na koje je burno reagirao jedan građanin na svojim je transparentima ispred spomenika banu Jelačiću postavilo transparente s napisima ‘Zločini u Oluji su odgovornost svih nas’, ‘Odajmo počast svim žrtvama’ i Nacionalizam ubija’. 

Pamuković upozorava na zločine u Oluji

”Zločini u Oluji odgovornost je hrvatske države, a neodgovorno ponašanje predstavnika vlasti vodi u još dublje društvene podjele”, navela je u izjavi Nela Pamuković istupajući u ime koordinatorica udruženja Centra za žene žrtve rata-ROSA u čije ime također od predstavnika državnih institucija zahtjeva i procesuiranje odgovornih za ratne zločine. ”Imamo odgovornost ukazati na sustavnu politiku relativizacije, negiranja i umanjenja ratnih zločina koji su počinjeni nad stanovnicima Hrvatske srpske nacionalnosti te da se s njima suočimo i izrazimo stvarni pijetet svim žrtvama rata i zločina počinjenih u naše ime”, poručeno je nadalje te se napominje kako su nad građanima Hrvatske srpske nacionalnosti za vrijeme i nakon Oluje pripadnici Hrvatske vojske i policije te civili počinili veliki broj ratnih zločina, a najveći broj tih zločina nikada nije procesuiran.

”Ubijeno je više od 600 civila. Spaljeno više od 22.000 kuća. Iz Hrvatske je tada protjerano oko 200.000 njenih građanki i građana. Njihov je povratak godinama bio sustavno otežavan i onemogućavan”, stoji u izjavi u kojoj se predstavnike vlasti proziva za neodgovorno ponašanje što nas vodi u još dublje društvene podjele. ”Nepostojanje iskrenosti i poštovanja prema svim žrtvama, nedopustivo je i sramotno. Suočavanje društva s “Olujom” treba biti utemeljeno na utvrđivanju činjenica o počinjenim ratnim zločinima i politici etničkog čišćenja. Jedino je suočavanje garancija da se povijest neće ponavljati, stoga mi od predstavnika državne vlasti zahtijevamo dosljedno procesuiranje svih odgovornih za ratne zločine”, ističu iz nevladine organizacije napominjući kako je i premijer Andrej Plenković prije tri godine na obilježavanju godišnjice Oluje najavio donošenje zakona o civilnim žrtvama kako bi se time otklonile poteškoće i kako bi se građani srpske nacionalnosti osjećali ravnopravnima.

”Sada, dvije godine nakon stupanja na snagu i provedbe ovog zakona, pozivamo hrvatsko pravosuđe da transparentno informira javnost o procesuiranju svih zločina počinjenih za vrijeme i nakon operacije Oluja, kako onih koji su procesuirani, tako i onih koji to tek trebaju biti”, stoji u izjavi u kojoj nevladine organizacije Vladu pozivaju i da javnost izvijesti o provođenju Zakona o civilnim žrtvama rata i Zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja za vrijeme rata.

Akcije uoči Oluje postale su tradicionalne

Inače su ove antiratne akcije sada već postale tradicionalne uoči Oluje, a u njima osim Centra za žene žrtve rata- ROSa iz Zagreba sudjeluju i zagrebački Centar za građansku hrabrost te Inicijativa mladih za ljudska prava, ali i Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije-UDIK iz Sarajeva te Ženska mreža Hrvatske. No, u svakom je slučaju ovdje posebno aktivna udruga ROSa koja je osnovana davne 1992-e godine, a koju tri desetljeća vodi upravo Pamuković koja je i jedna od glavnih članica zaklade Astrea za lezbijsku pravdu. U Hrvatskoj je Pamuković poznata još od 80-tih godina od kada je bila jedna od predvodnica drugog vala feminizma koji je pokušavao razlučiti rod od spola, odnosno rodne uloge od spola. Pamuković je davne 1989-te godine u Zagrebu osnovala lezbijsku udrugu Lila inicijativa te je ujedno sredinom devedesetih sudjelovala u suosnivanju udruge Kontra, a osim toga ona je i jedna od osnivačica zagrebačke homoseksualne povorke.

Predaje povijest lezbijskog i feminističkog pokreta u zagrebačkom Centru za ženske studije, a njena najeksponiranija uloga bila je antiratna kampanja u Bosni i Hercegovini 1992-e godine nakon čega i jest osnovala Centar za žene žrtve rata.  Inače je Pamuković rođena u Šibeniku, a odrasla u Drnišu. Prije nego što je postala istaknuta feministička aktivistica studirala je pravo. Prema podacima s njihovih internetskih stranica Centar za žene žrtve rata feministička je, antimilitaristička, nevladina neprofitna organizacija koja je izgrađena na iskustvima ženskog i mirovnog pokreta u kojem su osnivačice Centra bile aktivne. ” Naša misija je dokidanje muškog/patrijarhalnog nasilja nad ženama i tolerancije u odnosu na takvo nasilje, ostvarivanje ženskih ljudskih prava i osnaživanje pozicije žena u društvu na svim nivoima”, navodi se na njihovim stranicama.

(VIDEO) Martić istrčao u gaćama, probudile ga granate: Slobo mu predložio da se ubije