Tko je potpisao smrtnu presudu hrvatskom rebalansu?

Autor: Hina/dnevno.hr

Svjetska banka upozorila je da je propuštena prilika za zaokret u vođenju ekonomske politike i kreiranje povoljnog investicijskog okruženja. Premijerka ne komentira sadržaj, nego se pita tko je potpisao ovu kritiku.

Predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor rekla je da nema potrebe komentirati priopćenje Svjetske banke jer se ne zna uopće tko je to priopćenje poslao, odnosno tko ga je potpisao, te da idući tjedan očekuju dolazak direktora Ureda Svjetske banke za Hrvatsku.

Istaknula je kako ne znaju tko je pripremio to priopćenje Svjetske banke, ali da će pitati Svjetsku banku o čemu se radi budući da je, podsjetila je, Svjetska banka podržala vladin program gospodarskog oporavka u kojemu pak ne piše da će se smanjivati plaće, mirovine i doplatak za djecu te naknada za nezaposlene, odnosno socijalno ugrožene.

– Ne znamo na što to misli netko iz te institucije. Ako misli da smo trebali smanjivati mirovine i npr. sve izdatke za nezaposlene ili za socijalno najugroženije onda to treba jasno reći pa ćemo im na to odgovoriti – kazala je Kosor na novinarsko pitanje o kritikama Svjetske banke na prijedlog rebalansa državnog proračuna.

Podsjetimo, komentar rebalansa proračuna Svjetska banka dala je na upit Business.hr, a u njemu navode kako se povećanje manjka konsolidirane opće države sa 2.7% na 4.5% BDP-a kreće u suprotnom smjeru od ostalih zemalja u Europi koje pokušavaju konsolidirati svoje javne financije, budući da je cijena kapitala sve veća, a dugogodišnje ranjivosti, koje uključuju i visinu javnog duga, prešle su razine održivosti.

Business.hr objavio je kako Svjetska banka upozorava da je rebalans proračuna za 2010. godinu bio prilika za zaokret u vođenju ekonomske politike i za kreiranje povoljnog investicijskog okruženja te temelj za gospodarski oporavak. No, prilika da se smanji potrošnja u ovom rebalansu proračuna nije iskorištena. Podsjećaju se očekivala reforma u socijalnom sektoru, u subvencijama i javnoj upravi te smanjenje javne potrošnje. Uspoređujući Hrvatsku sa sličnim zemljama javna potrošnja od oko 47 posto BDP-a i porezno opterećenje od oko 40 posto BDP-a i dalje su na visokoj razini.

– Hrvatska nije jedina zemlja koja ima poteškoća za uravnoteženom međugeneracijskom i međusektorskom (pre)raspodjelom javnih resursa. Visok i rastući javni dug sa značajnim troškom novog zaduživanja, koji premašuje nominalni rast BDP-a, trebali su biti uvjerljivi argumenti za uravnoteženjem različitih zahtijeva i pozicija. Sljedeća prilika za vjerodostojan zaokret u voljenju ekonomske politike biti će proračun za 2011. – 2013. i nadamo se da će se ta prilika iskoristiti – stoji u odgovoru Svjetske banke Business.hr-u.




Autor:Hina/dnevno.hr
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.