TJEDAN DANA NEPLAĆENOG BOLOVANJA? Kako to?!

Autor: Dnevno

U Hrvatskoj je praksa takva da poslodavac snosi troškove bolovanja, dok u ostatku Europe stvari nisu takve. Primjerice, u Litvi poslodavci snose trošak za prva dva dana bolovanja, u Bugarskoj za prva tri, a u Rumunjskoj za prvih pet dana. U Češkoj, Estoniji, Danskoj, Mađarskoj, Finskoj, Latviji, Slovačkoj, Španjolskoj i Švedskoj poslodavci snose trošak bolovanja u trajanju između 8 i 15 dana. U Sloveniji je to 30 dana, Poljskoj 33, a samo u malom dijelu zemalja Unije taj je broj veći nego u Hrvatskoj.

Hrvatska udruga poslodavaca i Vlada započeli su pregovore o promjeni instituta bolovanja na teret poslodavca. To bi bili neplaćeni izostanci zbog manjih zdravstvenih tegoba koji ne iziskuju odlazak liječniku prema čl. 40. stavak 1. točka 1 Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.

U HUP-u tvrde da im je cilj promjena, odnosno usklađivanje s praksom zemalja Europske unije te jačanje konkurentnosti hrvatskih poslodavaca. Njihov glavni zahtjev je oslobađanje poslodavca iz troškova bolovanja nakon 15 dana njegova trajanja. To bi bila promjena u usporedbi s trenutnim zakonom prema kojem se to događa tek nakon 42 dana bolovanja, prenosi N1. Prvi podaci u kojima se uspoređuje hrvatski sustav bolovanja s drugim članicama Europske unije pokazali su povoljnije uvjete za poslodavce.

Da bi se olakšao posao, kako liječnicima, tako i poslodavcima, iz HUP-a traže uvođenje do sedam dana godišnje, tzv. “sick days”. To bi bili neplaćeni izostanci zbog manjih zdravstvenih tegoba koji ne iziskuju odlazak liječniku. Naravno, u tom bi se slučaju poslodavcu dostavila potvrda o spriječenosti. Iako bi tu postojala velika mogućnost zloporabe, smatraju da bi to bilo svedeno na minimum, a to govori i iskustvo drugih zemalja.

Tu ideju podržava i Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KOHOM). Obiteljski su liječnici nekoliko puta tražili takvo rješenje jer bi od toga imali višestruke koristi. Od smanjenja opterećenja zdravstvenih djelatnika pregledavanjem pacijenata zbog kratkih, samoograničavajućih bolesti, administriranjem oko otvaranja i zatvaranja bolovanja pa sve do smanjenja stope bolovanja.


Važno je spomenuti da prema podatcima HZZO-a za 2018. godinu, zbog bolovanja u Hrvatskoj s posla prosječno dnevno izostaje 54.128 zaposlenika. Od toga njih 26.725 na teret poslodavca, a 27.403 zaposlenika na teret HZZO-a.

Autor:Dnevno
loading...
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.