Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Sve oko Agrokora – VELEIZDAJA! To je ORGANIZIRANI PODUHVAT, a ne špekulativno ulaganje!

Autor: Damir Kramarić

Nakon što je prošli tjedan objavljena skandalozna informacija da se kreditorima iz američkog lešinarskog fonda daju sve ovlasti u donošenju i provođenju nagodbe vjerovnika i restrukturiranju Agrokora zbog čega Hrvatska praktički gubi svoj suverenitet (sudski sporovi vodili bi se u Britaniji, a ne u Hrvatskoj) te nakon ranije objavljenih informacija prema kojima je ‘Lex Agrokor‘ protuustavan, što znači bi Hrvatska mogla imati velikih problema ako se pojedini vjerovnici odluče na sudu osporavati zakon, (pro)režimski su mediji brže bolje pronašli nekoliko odvjetnika koji tvrde da je ugovor o roll-up kreditu Agrokoru posve uobičajen u poslovnom svijetu?!

Isti mediji ranije su na sve moguće načine pokušali opravdati u mrklom mraku napravljeni ‘Lex Agrokor‘.

Je li sve doista legalno i transparentno, čisto i pozitivno, kako to tvrde nevjerodostojni korporativni mediji (prodajne tiraže glavnih novina strmoglavile su se na nevjerojatno niske brojke!), upitali smo Mislava Kolakušića, uglednog suca Trgovačkog suda u Zagrebu, koji je prvi prije više mjeseci upozoravao da je zakon pisan posebno za Agrokor protuustavan te da bi štetu koju će prouzročiti taj nakaradni pravni akt, na kraju mogli platiti hrvatski porezni obveznici.

Kako komentirate činjenicu da se kreditorima, odnosno američkom lešinarskom fondu, daje sva ovlast u provođenju nagodbe vjerovnika i restrukturiranje Agrokora te da Vlada praktički ne smije smijeniti Antu Ramljaka, koji je nedvojbeno interesno povezan s američkim fondom Knighthead?

Pitanje svih pitanja koje postavljam od samog početka: Tko je pisao Lex Agrokor? Dva desetljeća se u RH propisi donose u ekonomskom interesu unaprijed određenih pojedinaca. Kada znate tko piše pojedini zakon i kojem interesnom lobiju pripada vrlo je jednostavno zaključiti kome se tim zakonom pogoduje. S obzirom na to da je državnom tajnom proglašeno tko je pisao taj „zakon“ do sada se nije moglo sa sigurnošću zaključiti u čijem financijskom interesu je on pisan. Bile su otvorene tri mogućnosti. 1. da je pisan u interesu vlasnika Agrokora koji bi po modelu Linićevih predstečajnih nagodbi otpisao dugove dobavljačima i državi i time zaradio ogroman novac. 2. da je pisan u interesu pojedinih domaćih dobavljača koji bi takoreći bez ikakvog ulaganja preuzeli vlasništvo nad pojedinim tvrtkama u sastavu koncerna. 3. da je pisan u interesu male skupine financijskih špekulanata koji će u roku od šest mjeseci zaraditi milijarde kuna bez ikakvog poslovnog rizika.

Sada je sve puno jasnije.

Kako komentirate činjenicu da će se sporovi između potpisnika ugovora rješavati po anglosaksonskom pravu, a ne hrvatskom?!




Ništa drugo nisam ni očekivao, ali ako bi se u sudskim postupcima dokazalo da je cilj ugovaranja anglosaksonskog prava bio izbjegavanje primjene prava Hrvatske, tada hrvatski sudovi ne bi smjeli primijeniti anglosaksonsko pravo odnosno ne bi smjelo doći do isključenja od primjene prisilnih normi našeg pravnog poretka. Uobičajeno je da se primjenjuje pravo države gdje je stečajni postupak započet, a to je RH. Međutim, što je to kod nas uobičajeno?

Što kažete na informaciju da je američki lešinarski fond spekulativnim ulaganjima i uz povlaštene informacije već uspio osigurati enormnu zaradu, jer su mu to Ante Ramljak, Martina Dalić i Hrvatska vlada omogućili, a sve na štetu Hrvatske i hrvatskih poreznih obveznika?

Očigledno je da su imali povlaštene informacije, a što dokazuju do sada utvrđene činjenice. Stečajnog upravitelja Agrokora imenovala je izvršna vlast nakon što je sudjelovao u donošenju tog istog zakona, a prije imenovanja i pisanja zakona sastao se s budućim ulagačima koji kasnije u ugovoru kažu da kredit dospijeva ako se promijeni stečajni upravitelj. Slijedom navedenog, očigledno je da se tu ne radi ni o kakvom špekulativnom ulaganju već o organiziranom pothvatu.




Možemo li sve ovo nazvati veleizdajom od strane hrvatske vlade, odnosno svih onih koji su sudjelovali u kreiranju ovako nepovoljnog pravnog aranžmana za Hrvatsku te potpunim odustajanjem od hrvatskog suvereniteta?

Ovo što se trenutno događa nije ništa novo u odnosu na sve što u tišini promatramo već dva desetljeća. Pretvaranje imovine građana u imovinu domaćih i stranih pojedinaca je jedini konstantni proces u RH. Poklanjanje banaka, telekoma, INE, desetina milijuna metara kvadratnih poljoprivrednog i turističkog zemljišta… po načelu kvazi prodaje za iznos mjesečnog ili tromjesečnog prihoda, je teško opisati drugim riječima.

Pokazalo se, čini se, da ste Vi i još neki analitičari bili u pravu kada ste upozoravali da bi Lex Agrokor te ovako sročeni ugovori mogli jako skupo stajati Republiku Hrvatsku? Kakve bi mogle biti posljedice na hrvatske porezne obveznike?

Posljedice jesu i bit će vrlo negativne, naime sva slobodna imovina je sada založena i time je vrijednost pojedinih tvrtki iz koncerna smanjena na minimum. Nadalje, dokazali smo da ne samo da ne poštujemo privatno vlasništvu, već i da izrugujemo zdrav razum kako hrvatskih građana tako i poštenih inozemnih ulagača.

Imamo li mi doista mafijašku državu, državu u kojoj vlasti štite kriminal i korupciju, a nije ih briga za građane?

Nažalost, rečenica za koju sam mislio da je samo šaljiva uzrečica „Mala zemlja za veliki kriminal“, više mi uopće nije smiješna.

Profesorica Garašić: RH ne smije smijeniti Ramljaka, tužno je da Vladi to nije problem!

Premda bi se, prateći režimske medije, moglo zaključiti da je sudac Kolakušić usamljen u svojim tvrdnjama o protuustavnom Lex Agrokoru i roll up ugovoru, to baš i nije tako.

Jer i ugledna profesorica Pravnog fakulteta u Zagrebu, Jasnica Garašić, upozoravala je u više navrata jasno i glasno na Lex Agrokor i na sporni roll up ugovor o kreditiranju.

“Neki pravnici tvrde da je ovakav ugovor uobičajen, no ja bih voljela kada bi za to iznijeli dokaze. Naime, kredit se može vezati uz određene okolnosti, no u ovom konkretnom slučaju kredit je uvjetovan tako da se državu faktički onemogućuje da promijeni izvanrednog povjerenika. Vlada kaže da ona može i dalje smijeniti Ramljaka,ali ne kažu što su posljedice tog smjenjivanja. Naime, u slučaju smjene Ramljaka, čitav ugovor dolazi na naplatu.
Time je državi praktički onemogućeno da mijenja Ramljaka, čak i ako bi on loše radio svoj posao i time je vlada faktički onemogućena u vršenju svog zakonskog ovlaštenja i zakonske dužnosti da nadzire rad izvanrednog povjerenika. Takva ugovorna odredba doista ne doprinosi ugledu Hrvatske i tužno je što vlada u tome ne vidi nikakav problem,“ istaknula je profesorica Garašić.

“Dobavljači koji brane Ramljaka i Lex Agrokor su oni kojima se pogodovalo, koji su već namireni, a gdje su tisuće i tisuće drugih vjerovnika čije će se tražbine bitno smanjiti i koji će moći naplatiti svoju tražbinu tek prema uvjetima koji budu utvrđeni u nagodbi?

Ako dužnik nema dovoljno imovine da se namire tražbine svih vjerovnika, i ako vi jednom ili samo nekim vjerovnicima platite njihove tražbine, vi nužno oštećujete sve druge vjerovnike koji moraju čekati nagodbu i tko zna koliko dugo nakon nagodbe, jer će se nagodbom sigurno prolongirati rokovi isplate tražbina vjerovnika. To je stavljanje vjerovnika u neravnopravan položaj i zato je odredba Lex Agrokora koja je to dozvolila protuustavna, jer se narušava jednakost pravnih subjekata koja je jedna od najviših ustavnih vrednota hrvatskog pravnog poretka”, podvlači profesorica Garašić.

Dodaje potom da pravo koje nije pravedno, pravo koje jedne privilegira, a druge oštećuje, u suštini nije pravo.

”Hrvatsku mnogo više vole oni koji žele jasna i jednaka pravila za sve, a mnogo manje oni koji samo za neke uvode posebna pravila koja obezvređuju temeljna pravna načela, gubeći iz vida opći interes”, zaključila je ugledna profesorica prava u izjavi za portal Index.hr

 

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.