fbpx
Mirko Cvjetko

Stjepan Damjanović: Umjesto širenja crnila upalimo svjetlo

Autor: Dnevno.hr

Na skupštini su dodijeljene povelje najboljim knjigama ogranaka MH, a nakon izvještaja uslijedila je rasprava u kojoj se najviše govorilo o kurikularnoj reformi, o čemu se i Matica očitovala zaključcima svojih odjela. Zaključeno je da svi podupiru reformu obrazovanja, ali i da treba uvažiti mišljenja svih mjerodavnih institucija kako bi se zajedničkim snagama uistinu stvorili temelji za bolje školstvo.

Članovi i dužnosnici naše najviše kulturne ustanove iz svih krajeva Hrvatske, BiH i drugih zemalja okupili su 18. lipnja u Sinju na redovitoj Glavnoj skupštini Matice hrvatske. Na skupštini su predstavljeni rezultati rada zagrebačke Središnjice MH i njezinih 20 odjela te više od 120 ogranaka u posljednje dvije godine, a Sinj je odabran jer u njemu djeluje jedan od najplodnijih Matičinih ogranaka.

Matičina skupština održana je u kongresnoj dvorani Alkarskih dvora u središtu Sinja, jednoj od rijetko očuvanih mletačkih vojarni za smještaj konjaništva u Dalmaciji, tzv. kvartira, iz 1760, koja je nakon temeljite obnove prošle godine svečano otvorena. U njoj je otad smješten impresivan Muzej sinjske alke, koji su matičari imali priliku razgledati.

Skupštinu je otvorio predsjednik Ogranka Matice u Sinju fra Mirko Marić, a brojne matičare pozdravili su pročelnik za društvene djelatnosti Županije splitsko-dalmatinske Tomislav Đonlić, gradonačelnica Sinja Kristina Križanac i predsjednik Viteškog alkarskog društva Stipe Jukić, koji su zahvalili Matici za velik doprinos u promicanju hrvatske kulture i baštine, tijekom gotovo 175 godina njezina postojanja.

„Ovo je za nas velik dan, doživjeti da najstarija kulturna ustanova u hrvatskom narodu dođe u naš grad i održi Glavnu skupštinu i na taj se način pridruži slavlju naših velikih obljetnica“, kazao je fra Mirko Marić i dodao da su Sinjani od davnine povezani s Maticom, koju je nazvao „kulturnom svetinjom hrvatskoga naroda“.

Predsjednik Matice hrvatske akademik Stjepan Damjanović rekao je da je vodstvo Matice posljednje dvije godine tražilo načina da ustanovu očvrsne iznutra i da dobrim radom jača njezin ugled u društvu, što je dobrim dijelom ostvareno. Kazao je u tom smislu da se radilo na povećanju učinkovitosti Matičine radne zajednice i na ujednačavanju u tretiranju poslova vanjskih suradnika. Govoreći o općem pesimizmu koji je zavladao hrvatskim društvom Damjanović je matičarima, ali i svima ostalima, savjetovao kako u takvim okolnostima djelovati:

„Naše realno činjenje odigrava se u vremenu i prostoru u kojima se vrednote negiraju na svim razinama ljudskog djelovanja i, kao što ističu ozbiljni mislioci, stvara se dojam da je um nemoćan pred brutalnošću bezumlja. U takvim smo prilikama željeli podržati nadu da neće pobijediti one snage koje bi život htjele svesti na ono što je trenutačno poželjno. Dramatično je za misleće ljude stanje u kojem je neizvjesnost jedina sigurnost i stoga je važno poticati naše članstvo da se ne uklapa u neprekidno širenje crnila koje je zahvatilo naše prostore i koje odnosi puno snage. U skladu s preporukom staroga kineskoga filozofa umjesto širenja crnila i neprekidne priče o zlu upalimo svatko svoju malu svijeću, učinimo ono što možemo, makar to bilo i maleno. Matičini su prostori i programi pogodni i za takvu sitnu djelatnost, za tu sinergiju različitih darova koja donosi dobro i time što djeluje protiv osjećaja bespomoćnosti i nepotrebnosti. Radost koju ste pružili čovjeku kraj sebe ispunit će vas radošću.“

Matičin potpredsjednik filozof Damir Barbarić održao je nadahnuto predavanje Matica hrvatska u europskom obzoru, koje će zajedno s govorom predsjednika Damjanovića biti objavljeno u sljedećem broju Matičina Vijenca, dok je glavni tajnik Matice hrvatske Zorislava Lukić predstavio izvješće o rezultatima radu Matice hrvatske u posljednje dvije godine na 260 stranica. U njemu među ostalim stoji da se u Maticu hrvatsku u posljednje dvije godine upisalo više od 1500 novih članova, da je samo u Središnjici objavljeno šezdeset novih knjiga, a u Matičinim se prostorima prosječno održavalo deset događaja tjedno. Najprodavanije Matičine knjige bile su Srpsko-hrvatski objasnidbeni rječnik Marka Samardžije i nova knjiga akademika Viktora Žmegača Strast i konstruktivizam duha – temeljni umjetnički pokreti 20. stoljeća.

Lukić se posebno osvrnuo na problem oduzimanja Matičine palače u Zagrebu podsjetivši na iznenadnu sudsku odluku iz siječnja 2015, prema kojoj je Matica praktično ostala bez svoje zgrade jer je na snagu stupilo rješenje o nacionalizaciji s kraja 1950-ih, koje nikada nije provedeno. Pretraživanjem arhiva ustanovljeno je da postoji dokument prema kojem se Matičino zemljište i palača izuzimaju iz nacionalizacije, a to je rješenje, nakon iscrpne potrage, pronađeno prije mjesec dana. Uvidom u spis nedavno je utvrđeno da je viši sud poništio prvostupanjsku odluku i da se postupak vraća na početak, što matičarima daje nadu da će se u ponovljenom postupku izboriti za svoju zgradu, koja je od izgradnje 1887. uvijek bila u vlasništvu Matice hrvatske.




Na skupštini su dodijeljene povelje najboljim knjigama ogranaka MH, a nakon izvještaja uslijedila je rasprava u kojoj se najviše govorilo o kurikularnoj reformi, o čemu se i Matica očitovala zaključcima svojih odjela. Zaključeno je da svi podupiru reformu obrazovanja, ali i da treba uvažiti mišljenja svih mjerodavnih institucija kako bi se zajedničkim snagama uistinu stvorili temelji za bolje školstvo.

Autor:Dnevno.hr
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.