fbpx

‘Stara Hrvatska’ očekuje se još od 60-tih godina, i mirovinski fond to neće izdržati

Autor: Marko

'Nema tu ništa mistično, nisu vjernici nestali. Riječ je samo o tome da su na popisu iz 2001 bili i katolici iz inozemstva, dok ih ove godine nije bilo na popisu. Isto tako, ne treba zaboraviti i da ljudi umiru te da ih na popisu kao tako izjašnjenih više nema', govori demograf Akrap.

Rezultati popisa stanovnovništva od 2011 godine neugodno su iznenadili hrvatsku javnost koja se suočila s činjenicom da smo u odnosu na popis iz 1953. godine prosječno stariji za 10 godina. Građane je pomalo zbunio i podatak koji kazuje da je 204.408 vjernika manje, a broj ateista i agnostika više.

Ništa od svega navedenog nije iznenadilo demografa s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. Anđelka Akrapa:

– Ova naša demografska slika nije nikakvo iznenađenje. Riječ je o situaciji koja je predviđena još 60-tih godina, a do ubrzanja prirodnog smanjenja stanovništva i promjene prosjeka starosne dobi došlo je ratnih 90-tih.


Obzirom da populacijska politika nije 'svoje odradila' i da se u nju nije ulagalo, za očekivati je bilo da će radno sposobnih, mladih ljudi koji su nositelji razvoja biti manje, a više starije populacije koja treba posebnu državnu brigu u ekonomskom smislu.

Mi nismo usamljeni slučaj, mnoge zemlje se suočavaju s ovakvim rezultatima, mada one to pokrivaju ekonomskim rastom.

Po pitanju pada broja vjernika, prof. Akrap nudi sasvim logičan odgovor i kaže:

– Nema tu ništa mistično, nisu vjernici nestali. Riječ je samo o tome da su na popisu iz 2001 bili i katolici iz inozemstva, dok ih ove godine nije bilo na popisu. Isto tako, ne treba zaboraviti i da ljudi umiru te da ih na popisu kao tako izjašnjenih više nema.

Što se tiče povećanog broja ljudi koji se izjašnjavaju kao Jugoslaveni, agnostici pa i Hajdukovci, njih Anđelko Akrap naziva 'kolebljivom' kategorijom koja ne zauzima neki ozbiljan stav, već se izjašnjava onako kako se osjeća u tom trenutku.

Treba podsjetiti kako je prof. Akrap još prije godinu dana donio zaključak koji je sada mnogima jasniji:




– Ovog će desetljeća u radnu snagu ulaziti malobrojne generacije rođene devedesetih godina, dok će prema mirovini otići “baby boom” generacija rođena u desetljeću nakon II. svjetskog rata. Riješenje nije uvoz radnika nego poticanje nataliteta. Zbog takvih promjena u dobnoj strukturi postojeći mirovinski fond neće biti održiv, a mirovine će se svesti na socijalne pomoći jer će sve više mladih morati uzdržavati sve više starijih, rekao je vizionarski.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.