Stranac preuzima ‘cijeli Kvarner i Primorje’: Nijemcu uspjelo ono što nije uspjelo Kinezima i Turcima

Samo jedan od svjetskih milijardera, a takvih je u ovom trenutku dvije tisuće i 640, i to ne jedan od najvećih, vrijednih desetke i stotine milijardi dolara, eura ili jena, nego neki osrednji, sa “samo” par milijardi dolara imovine, može kupiti sve privatne gospodarske resurse na cijeloj hrvatskoj morskoj obali ili barem velikom dijelu obale.

Pokušao je to turski milijarder Ferit Sahenk kupnjom hrvatskog lanca marina ACI, ali mu ga država nije htjela prodati pa se morao zadovoljiti s nekoliko marina i luksuznih hotela. Rado bi to učinio i Danko Končar, čiji je sin Nenad bio ili još jest direktor, predsjednik uprave ili član nadzornog odbora u sedamdesetak hrvatskih trgovačkih društava sa 136 upisa promjena u sudskom registru, po čemu je vjerojatno hrvatski rekorder.

Nakon gradnje Pelješkoga mosta cijelu hrvatsku obalu skupa s prugama i cestama do nje rado bi i s lakoćom preuzeli Kinezi pa su “nogu u vrata” pokušali staviti koncesijom na kontejnerski terminal Zagrebačka obala u Rijeci, ali su Amerikanci to na vrijeme zabranili, kako je nedavno javio Wall Street Journal. No milijarderi se ne daju obeshrabriti. Najnoviji primjer i dokaz za to je Peter Lürssen koji kupuje sve što može na Kvarneru, a vjerojatno ima interese sve do Dalmacije. Lürssen je ujedno i najintenzivnija pojava te vrste dosad i teško će ga biti zaustaviti.

Vješt manipulator

Ponajprije zato što je Nijemac, a ne Kinez, Turčin, Rus ili Arapin, potom zato što je vrlo vješt u manipuliranju hrvatskom javnošću, medijima i državnicima i znanošću, a vrlo je spretan i u zametanju tragova dok prodire i širi se suptilno, kapilarno, točno znajući s kakvim stakalcima i perlama, financijskim i virtualnim, može od domorodaca s lakoćom preuzeti sve njihove resurse koje želi. Peter Lürssen četvrta je generacija vlasnika privatnog (što znači da mu vlasnički udjeli nisu na prodaju na burzi) brodogradilišta jahti i manjih ratnih brodova u njemačkom Bremenu, što ga je davne 1875. utemeljio njegov predak Friedrich.

Brodogradilište i njegovi proizvodi svjetski su vrhunac brodograditeljskog inženjerskog umijeća, kvalitete, “njemačke” preciznosti i ljepote u gradnji i remontu jahti i manjih ratnih brodova, pa kad se Peter pojavio u Rijeci i Opatiji, nikoga nije trebalo iznenaditi što su ga lokalci dočekali raširenih ruku, kao potencijalnog spasitelja ne samo kvarnerske nego i cijele hrvatske brodogradnje. No prije nego što je na Kvarneru sagradio i jedan kaić, Peter Lürssen je pokupovao sve što je mogao – hotele, restorane i kupališta! Pa kog će vraga jednom od elitnih i najslavnijih svjetskih brodograditelja, koji ovaj čas ponosno gradi navodno prvu na svijetu superluksuznu jahtu na pogon vodikom – prastari opatijski austrougarski hoteli i kafići?!

Peter Lürssen zaista je u Rijeci pokrenuo i neku vrstu brodogradnje, ali vrlo ambiciozna poduzeća koja je osnovao za tu svrhu krajnje su neobična, vlasnički posložena kaskadno i bez imalo uloženog kapitala. Glavno mu je u Rijeci trgovačko društvo za projektiranje i izradu tehničke dokumentacije Lürssen Design Center Kvarner d.o.o. s kapitalom od 2650 eura. Tom poduzeću vlasnik je poduzeće sa sjedištem u Opatiji Lürssen Yachts System d.o.o. s kapitalom od 2650 eura. Njegov je pak jedini osnivač/član društva također opatijska tvrtka Lürssen Systems d.o.o. za savjetovanje u vezi s poslovanjem i upravljanjem (kapital za jednog milijardera ponovo sićušnih 24.810 eura). Tek ovom zadnjem hrvatskom “Lürssenu” jedini je vlasnik njemačka tvrtka NLV Beteiligungen GMBH iz njemačkog Bremena.

Plaćeni intervju

No Lürssen preko Lürssen Yacht Systemsa u Hrvatskoj ima još jedno trgovačko društvo za gradnju i popravak brodova, to je Lürssen Innovations s – pogađate li? – 2650 eura kapitala. Svim dosad spomenutim hrvatskim “Lürssenima” jedina direktorica ili jedna od dvoje direktora je riječka diplomirana inženjerka brodogradnje Teuta Duletić, no kad se u sudskom registru potraže s njom “povezani subjekti”, dobije se da je gđa Duletić članica uprava ili direktorica još najmanje osam hrvatskih trgovačkih društava koji se čine kao Lürssenovi (nismo sve provjeravali): tu su MS Tech, Maritime Center of Excellence, NLV, NLV Systems, NLV MENA, Blohm & Voss Production Kvarner, Blohm & Voss Yachts Kvarner i Innovation Ventures.

Do rujna 2020., prije nego što će k Lürssenu prevesti kompletnu crème de la crème hrvatskih brodograđevnih arhitekata, projektanata i inženjera, dosad njih više od 140, s ciljem da ih bude više od 200, Teuta Duletić bila je članica Nadzornog odbora konkurentske Brodograđevne industrije Split d.d. u vlasništvu samoborskog brodograditelja amatera Tomislava Debeljaka. Znajući sve to, svatko upućen ili barem zainteresiran za hrvatsku brodogradnju gori od znatiželje što će jedan svjetski poslovni gigant poput Petera Lürssena činiti u Hrvatskoj. Nažalost, Peter Lürssen je na tu temu dao samo jedan intervju, Novom listu, a i taj kao propagandni plaćeni, “sadržaj nastao u suradnji s Lürssen Design Center Kvarnerom i Gitone Kvarnerom”.

Intervju je prepun barnumskih obećanja koja su sada u brodogradnji u modi, poput “budućnosti u smjeru zelene tranzicije i digitalne transformacije”, “neutralnog ugljičnog otiska”, “fokusa na vodik”, “gorivih ćelija na metanol”, “digitalnih blizanaca”, “autonomnih plovila” i sličnog. Da je intervju bio pravi, a ne (pot)plaćeni, možda bi novinar Petera Lürssena pitao i otkud mu metanol ili vodik koji u prirodi uopće ne postoje nego ih treba proizvesti, pri čemu su gubici energije u proizvodnji i transformacijama otprilike 95 posto, a emisija CO2 poprilična, pa je znanstvenicima odavna jasno da nemaju nikakvu masovniju perspektivu…

Razbacana vlasništva

A “Gitone Kvarner” – što je, pak, to? Prema Peteru Lürssenu, “Gitone Kvarner je tvrtka iz Lürssen grupe”, a prema riječima njegova direktora Johannesa Böcka, “Gitone Kvarner d.o.o. trgovačko je društvo osnovano 2019. s fokusom na pružanje turističkih i hotelijerskih usluga najviše razine kvalitete. Posluje na području jugoistočne i središnje Europe objedinjujući nekoliko društava, od kojih se u inozemstvu najviše ističe Lürssen grupa sa sjedištem u Bremenu u Saveznoj Republici Njemačkoj”. (Izvor: issuu.com).

Dakle, Gitone Kvarner d.o.o. “objedinjuje Lürssen grupu”.

Vlasnik je i opatijskog Maritime Center of Excellence (direktorica Teuta Duletić, kapital 2654.46 eura), a njegov je vlasnik tvrtka registrirana u Nizozemskoj, preciznije u Amsterdamu, Gitone Kvarner B.V.
Formalnopravno gledajući, ni opatijske hotele, točnije 53,94 posto kapitala dioničkog društva Liburnia Riviera Hoteli, hrvatski čarobnjak kuponske pretvorbe Darko Ostoja nije prodao Peteru Lürssenu, nego poduzeću Gitone Adriatic d.o.o. (kapital … – upišite sami) u vlasništvu Gitone Kvarnera d.o.o. iz Opatije u vlasništvu Gitone Kvarnera iz Amsterdama, u vlasništvu (ako je to uopće točno) “austrijske tvrtke Gitone Beteiligungsverwaltungs GmbH, u kojoj udio ima tvrtka Holster iz Beča, prijavljena na istoj adresi”. (Izvor: torpedo.media).

I dok je za jednog milijardera poput Petera Lürssena apsolutno neshvatljivo da 200 vrhunskih stručnjaka zapošljava u društvu u koje nije investirao više od 20.000 kuna, no njegovu je kaskadnu vlasničku strukturu još donekle i moguće shvatiti, ono što čini njegov drugi investicijski tegljač Gitone Kvarner s tvrtkom kćeri Gitone Adriatic spada u novinsku rubriku vjerovali ili ne. Ta su dva društva s odgovornošću ograničenom na po 2654.46 eura u samo dvije godine, sudeći po tome da im je svima jedini osnivač, direktor ili član uprave Johannes Böck, uz već spomenute, pretežitom većinom na Kvarneru uspjela akvirirati ili pokrenuti više od 30 različitih poduzeća.

Šuma poduzeća

Tu su Magnum Opatija, Ika Bellevue, Tehnomehanika, Liburnija inžinjering, Forum ugostiteljstvo, POL-MOT, Supremus, Steel Express, Aeris, Ika 21, Bevanda Lido, Riva marina, Kod pokretnog mosta, Vitlo usluge, Accommo, Drvoproizvod, Hotel Apoksiomen, T.P.N. Omnes Alfa, Lido Opatija, Parcela solutions, Location plus, GitoneGreenTech, desetak “projekata” Zapad, Omicron, Phi, Upsilon, Hiperon, Satiri, Harpia, Jazon, Zefir… svi ili gotovo svi za turizam i ugostiteljstvo, građenje, trgovinu i usluge, poslovanje nekretninama, nautiku i usluge u nautičkom turizmu. Jedino je, koliko smo uspjeli vidjeti, Drvoproizvod iz Jastrebarskog za proizvodnju i s ozbiljnijim temeljnim kapitalom.

Uz Liburnia Riviera Hotele (LRH) Lürssenova je najblistavija perjanica svakako ACI-Gitone, društvo s odgovornošću ograničenom na 132 tisuće eura, koje su osnovali hrvatski državni Adriatic Croatia International Club (poznatiji kao ACI) i Gitone Kvarner radi zajedničkog investiranja u buduću veliku riječku marinu Porto Baroš. Peter Lürssen, vjerojatno poučen neuspjehom svojega turskog kolege milijardera, našao je Hrvatima puno prihvatljiviji put za puzajuće preuzimanje ACI-ja, zajedničko investiranje u novu, “najveću, najmoderniju, digitalnu, prvu svjetsku zelenu, CO2 neutralnu, pametnu, integriranu, naprednu, temeljenu na tehnologiji digitalnog blizanca, samoodrživu, s naprednim sustavima umjetne inteligencije” itd. marinu u Rijeci.

Sudeći po iznosu uplaćenog kapitala, marinu će graditi kreditima koje će ona sama otplatiti, a vlasništvo će ostati petoj, šestoj, sedmoj itd. generaciji obitelji Lürssen. Da to sve skupa za Rijeku nije ni pametno ni poželjno, upozorili su nedavno na konferenciji za novinare čelnici riječkog ogranka stranke Možemo, gradski vijećnik Nebojša Zelić i njegove kolegice Iva Davorija i Morena Lekan.

Pobuna Možemo

“Trgovačka društva vezana za Lürssen i Gitone već su postala vlasnicima najatraktivnijih nekretnina… Da javnosti bude jasnije, govorimo o Terminalu, Karolini, Boonkeru, opatijskim hotelima i vilama. U stvari, riječ je o vlasništvu i kontroli nad cijelim nizom nekretnina u obalnom pojasu…”

Možemovci u tome vide cijeli niz “neminovnih posljedica”: gentrifikaciju Rijeke, visoke cijene i nepriuštivost nekretnina za lokalno stanovništvo, gubitak demokratske kontrole nad gospodarskim resursima.
U mreži od više od 70 Lürssenovih trgovačkih društava sa zajedničkim nazivom Gitone čelnici riječkog ogranka stranke Možemo prepoznaju “brojne međunarodno utvrđene ‘red flag’ indikatore za povećani rizik od raznih vrsta netransparentnog poslovanja”. Navedena situacija “je znak za uzbunu, među glavnim je kriterijima i indikatorima za koje godinama preporuke državama izdaju i ažuriraju Transparency International te Financial Action Task Force – FATF, kao vodeći međunarodni entiteti u borbi protiv korupcije, pranja novca i financiranja terorizma”.

Slovenci nas i dalje blokiraju! Zna li potpredsjednik Plenkovićeve Vlade što nam rade susjedi?

No, Peter Lürssen, koji se srdačno rukuje s premijerom Plenkovićem i gradonačelnikom Filipovićem, zna izaći na kraj s takvim komarcima i gnjavatorima kao što su riječki aktivisti Možemo. Na njihovu presicu Gitone je odmah objavio priopćenje kako “Lürssen u Hrvatskoj posluje uspješno i transparentno”. A kako u Rijeci vjetar već puše, postane odmah jasno kad se vidi izdanje Novog lista od petka 7. srpnja 2023. godine: izvješće s presice Možemo je na 12. stranici, a Lürssenov uštogljeni, nemušti i formalistički odgovor na presicu je na naslovnici.

Jasan simptom

No posve je jasno da kaskadna vlasnička struktura Petera Lürssena nad 70 tvrtki bez kapitala, tipično za talijansku mafiju, nije ni transparentno ni fer poslovanje. Načinom na koji osvaja Kvarner Peter Lürssen podsjeća na Ivicu Todorića i sa sobom donosi istu vrstu i dimenzije poslovnog, privatnog i javnog rizika za cijelu jednu regiju. Ono je jasan simptom neke specifične kapitalističke boleštine. Ako si već milijarder, elitni brodograditelj najsofisticiranijih jahti i manjih ratnih brodova na globusu, pionir svjetski avangardnih tehnologija, što će ti još i hoteli, marine, restorani, dućani, kafići ili kupališta za sirotinju tamo negdje na brdovitom Balkanu?

***

Na pomolu njegova nova investicija: Za Brodokomerc je spreman dati sedam milijuna eura

Prema najsvježijoj vijesti, hrvatska tvrtka Location plus (kapital 2654,46 eura, nula zaposlenih, nula prihoda) kojoj je Johannes Böck jedini osnivač osobno, dala je neobvezujuću ponudu za poznatu riječku tvrtku Brodokomerc Nova koja u gradu Rijeci i bližoj okolici raspolaže s najmanje 25 poslovnih prostora te skladišno-kancelarijskim prostorom u luci Ploče površine oko 1500 četvornih metara (Novi list, Orjana Antešić 8. srpnja 2023.). Prema dostupnim saznanjima Novog lista, Böcka bi akvizicija Brodokomerca mogla stajati oko sedam milijuna eura. Otkud? Čijih?