Pixsell

Sramotna medijska šutnja o ispraćaju dvojice hrvatskih političkih velikana

Autor: Čedomir Bužančić

Dvije-tri medijske kuće prošlog su tjedna vijest o smrti Hrvoja Šošića kao i Mirsada Bakšića kratko prenijele na svojim stranicama, ali današnji pogreb očito je prošao nezabilježen novinskim perom, a poglavito fotoobjektivom

Na zagrebačkom groblju Mirogoj u ponedjeljak su pokopani prof.dr.sc. Hrvoje Šošić, dipl. oec., bivši zastupnik u Županijskom domu Hrvatskog sabora, preminuo u srijedu navečer u Zagrebu u 84. godini života te Mirsad Bakšić, pravnik, umirovljeni brigadir HV-a, bivši vojni tužitelj i član Predsjedništva Hrvatskoga žrtvoslovnog društva.

O posljednjem ispraćaju ove dvojice hrvatskih uglednika koji su svaki na svoj način nesumnjivo obilježili vrijeme u kojem su živjeli, u medijima se nije moglo pronaći ništa. Istina, dvije-tri medijske kuće prošlog su tjedna vijest o njihovoj smrti kratko prenijele na svojim stranicama, ali sam pogreb Hrvoja Šošića, kao i Mirsada Bakšića očito je prošao nezabilježen i novinskim perom, a poglavito fotoobjektivom.

I možda ta činjenica ne bi zasluživala posebnu pažnju, možda bi netko čak moglo ustvrditi kako su novinari na takvom mjestu i u tim trenutku stvarno suvišni, da pred manje od pet mjeseci nismo svjedočili dijametralno suprotnoj praksi. Pa je tako pogreb u 60-oj godini preminulog novinara ‘Slobodne Dalmacije’ te košarkaškog suca Milorada Bibića Mosora, postao prvorazredan medijski događaj.

U naslovima poput “Split se oprostio od velikog Mosora”, “Tisuće ljudi na posljednjem ispraćaju Milorada Bibića Mosora!” ili pak “Pokopan Milorad Bibić Mosor, na pogrebu bio i premijer Milanović” te “Mosor je bio ‘opće dobro’ i mislio je da su svi ljudi dobri.” – urednici domaćih tiskovnih i elektronskih medija naprosto su prštali nesputanom kreativnošću. Uz to, gotovo nije bilo medija koji nije donio i prigodnu fotogaleriju s barem desetak snimaka koje su pokazivale kako je Split ispratio ovog svog sugrađanina. Uz sve to, grad pod Marjanom, “zaoštrio” je sva svoja novinarska i književna pera, prije svega ona Borisa Dežulovića i Ante Tomića, koji su Bibiću Mosoru ispisali političko-lirske nekrologe kakvi se rijetko pišu a gotovo nikad objavljuju u medijima. I premda su još stari latini govorili “De mortuis nihil nisi bene” (O mrtvima samo najbolje), zbog čega svaki uljudan čovjek pred nečijim odrom ističe samo ono što smatrao vrijednim pamćenja – naprosto se postavlja pitanje tko je bio taj “veliki Mosor”? Ili čime je zaslužio takve panegirike, k tome na nacionalnoj razini?!

A odgovor je zapravo vrlo jednostavan i ne govori toliko o samom Miloradu Bibiću, koliko o onima koji su ga proglašavali nasljednikom “duha Miljenka Smoje”. Onima, kojima je uvijek dobrodušno i simpatično kad se voli “crvena zvijezda petokraka” jer, eto, sentimentalno podsjeća na grb “Hajduka” iz njihove mladosti. I koji, baš najviše vole dušu mitske splitske Pjace, koja kroz “narodsku duhovitost” briše granica između hrvatskog duha, s jedne, i orjune, s druge strane.

I tu se i priča o medijski potpuno različito popraćenim sprovodima, jednog novinara sasvim lokalnog značaja nasuprot dvojice hrvatskih velikana i boraca za nacionalnu samostalnost, otkriva u punoj ljudskoj i političkoj perverziji.

Jer u Hrvatskoj očito nismo daleko odmakli od vremena kad su novinari nosili naziv “društveno političkih radnika”, čiji je zadatak bio ne samo objavljivanje političkih smjernica i direktiva te pisama podrške političkim strukturama, nego i objava lista po kojima su potom zatvarani ne samo Hrvoje Šošić nego i Đodan, Veselica, Gotovac, Budiša, Paradžik, Čičak i brojni drugi. I većina njih je danas “pokopana” u medijskoj tišini, i prije no što su poput Šošića ili Bakšića ispraćeni mirogojskim stazama.

Biografije Hrvoja Šošića i Mirsada Bakšića
Prof.dr.sc. Hrvoje Šošić, dipl. oec., bivši zastupnik u Županijskom domu Hrvatskog sabora, preminuo u srijedu navečer u Zagrebu u 84. godini života. Šošić je diplomirao i doktorirao ekonomske znanosti te je bio profesor na postdiplomskom studiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i Sarajevu te na Fakultetu prometnih znanosti. Kao intelektualac istaknut u političkim zbivanjima Šošić je čak dva puta uhićen i ukupno osuđen na više od pet godina robije. Prvi put robijao je u Lepoglavi, a nakon sloma Hrvatskog proljeća 1971. godine, jugoslavenske komunističke vlasti osudile su ga po drugi put na dvije i pol godine robije u Staroj Gradiški. Početkom demokratskih promjena, Šošić je član inicijativnog kruga HDZ-a, a zatim i dopredsjednik HKDS-a, a kasnije i osnivač je i predsjednik Hrvatske stranke. Posljednjeg desetljeća svog života, Hrvoje Šošić bio je slabo prisutan u javnom životu, no ono po čemu će zasigurno ostati zapamćen jest njegovo domoljublje. I upravo ono, gorljivo i otvoreno, kakvo je krasilo Šošića, u jugokominističko doba bilo je grijeh koji se plaćao najmanje robijom. Stoga njegov legendarnim zahtjevom da Hrvatska postane članicom Ujedinjenih naroda, predstavlja nesumnjivo jedan od najhrabrijih političkih istupa u ukupnoj hrvatskoj povijesti.
Mirsad Bakšić, pravnik, umirovljeni brigadir HV-a, bivši vojni tužitelj i član Predsjedništva Hrvatskoga žrtvoslovnog društva, preminuo petak ujutro u Zagrebu u 76. godini. Bakšić je zbog svojih prohrvatskih stavova bio uhićen već u gimnaziji i osuđen na robiju koju je izdržavao u Padinskoj Skeli kod Beograda. Kako mu je bilo onemogućeno studiranje i u Zagrebu i ostalim sveučilištima u Jugoslaviji, Bakšić odlazi u Njemačku. Po povratku, ponovno upisuje te završava Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Odlukom Sabora 1991. postao je prvi općinski tužitelj grada Zagreba koji je prisegnuo neovisnoj Hrvatskoj, u veljači 1992. vojnom tužiteljem Operativne zone (Zbornog područja) Zagreb, a kasnije i zagrebačkim okružnim javnim tužiteljem. Bakšić je bio i predsjednik Hrvatske muslimanske demokratske stranke i udruge “Dr. Safvet Beg Bašagić” te član zagrebačke podružnice Hrvatskoga kulturnog društva “Napredak”. Izjašnjavao se kao Hrvat muslimanske vjeroispovjesti. Zbog toga nije bio omiljen među bošnjačkim, niti novohrvatskim homopolitikusima
Autor:Čedomir Bužančić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.