Spominje se pakt između Raspudića i Milanovića, ali i uhićenje: Predsjednik ima plan za micanje Plenkovića

Dugo su oporbenim redovima najavljivalo ujedinjenje u veliku koaliciju koja bi trebala ugroziti premijera Andreja Plenkovića i njegov HDZ. No, kako za sada stvari stoje od tih velikih planova nema ništa, ne samo da se oporbene stranke nisu uspjele spojiti u veliku koaliciju, već koalicijski sporazum nisu uspjele postići ni stranke koje su ideološki srodne pa je tako Možemo nedavno objavio kako na parlamentarne izbore izlaze samostalno, bez SDP-a čiji se šef Peđa Grbin sve do ove neugodne odbijenice nadao kako je to praktički već dogovorena opcija.

Ujediniti su se za sada uspjeli samo Mostovci sa Suverenistima čiji je rejting oko 1,3 posto pa je upitno koliko će doista to ujedinjenje ovim strankama donijeti političkog potencijala, a još upitnije koliko oni doista jesu druga politička opcija u zemlji kao što se to najavljivalo tijekom objave koalicije.

Plenković ne može biti spokojan

Nije međutim upitno to da s oporbom premijer Andrej Plenković ne bi trebao imati problema kada je u pitanju njegov plan o osvajanju trećeg premijerskog mandata, no to ne znači da Plenković na ovom svojem političkom putovanju neće nailaziti na prepreke, i to definitivno ne znači da i on, i ostatak HDZ-a može odahnuti, jer je pred vladajućom strankom unatoč raslojenoj i poprilično slabašnoj oporbi ogroman, i nadasve izazovan i kompleksan period. Tri su stvari koje mogu ugroziti Plenkovićeve planove o osvajanju trećeg mandata, jasno to potvrđuju i unutar same stranke pa shodno tome nabrajaju predsjednika Zorana Milanovića, nove potencijalne afere koje bi mogle rezultirati uhićenjima te na koncu i unutarstranačko nezadovoljstvo. Kada govore o predsjedniku Milanoviću, tada HDZ-ovci aludiraju na njegove ovlasti koje se odnose na izbore.

Predsjednik je naime taj koji određuje datum održavanja izbora. Datum izbora doduše još nije definiran ni u HDZ-u, ali je Plenković nedavno otkrio kako će se oni održati u redovnom roku. Jedna od ideja koja se spominjala u vladajućoj stranci jest da se redovni izbori održe kada i europski, što je dio HDZ-ovaca i priželjkivao, premijer se o tome nije očitovao, ali u stranci svjedoče kako se on u to niti ne želi upuštati te da za sada po pitanju izbora i iznošenja komentara na temu izbora želi ostati suzdržan, djelomice i radi toga da Milanović ne dobije detaljan uvid u njegove planove.

Bilo kako bilo, Milanović ima opciju da nakon raspuštanja Sabora u roku od dva mjeseca raspiše izbore, iz čega je jasno kako će on biti taj koji će odrediti kada će se točno izbori održati. Upućeni tvrde kako će se parlamentarni izbori najvjerojatnije održati koncem rujna iduće godine, ali i nakon toga Plenković ne može biti posve siguran, jer je Milanović taj koji će odrediti osobu za sastavljanje Vlade, a to ne mora nužno biti onaj tko će osvojiti relativnu pobjedu na parlamentarnim izborima, čemu se u HDZ-u nadaju priznajući kako nema šanse da na izborima osvoji dovoljan broj mandata koji će mu biti dostatan za formiranje vlade, već se očekuje da tek nakon izbora Plenković krene u pregovore sa svojim potencijalnim koalicijskim partnerima, no za takvo nešto zeleno svijetlo mora mu dati Milanović.

Raspudić kao premijerski kandidat

To se nimalo ne dopada onima bliskim premijeru Plenkoviću u čijim se redovima već razvila zanimljiva teorija o postizbornoj koaliciji SDP-a i Mosta, u kojoj bi Milanović ulogu mandatara prepustio Mostovom Nini Raspudiću s kojim je blizak, i koji ima premijerske ambicije koje će moći realizirati ako Most nakon izbora bude relevantan, odnosno odlučujući faktor, o čemu dakako ovisi broj osvojenih mandata. Mada su u HDZ-u vjerovali kako će osvojiti barem 60-tak mandata, ovih dana nakon izbijanja afere HEP optimizam je i u vladajućim redovima splasnuo.

Kako kažu naši sugovornici iz vladajuće stranke, afere su počele nagrizati HDZ čiji je rejting u padu, a osim toga pitanje je hoće li se ova afera zaustaviti samo na smjenama ili će tu biti i kakvih uhićenja, upitno je isto tako što će biti s postupcima protiv bivše ministrice Gabrijele Žalac i nekadašnje državne tajnice Josipe Čulina ex Rimac, a još je upitnije hoće li se priče o HDZ-ovim aferama zaustaviti na HEP-u ili će afera i novih neugodnosti koje će se manifestirati i na stranački, i na osobni Plenkovićev rejting biti još. U stranci takvu opciju ne odbacuju te poseban naglasak stavljaju na najave Ureda europskog tužitelja o novim privođenjima, koja još nisu realizirana, a koja se bez obzira na to očekuju.

Očekuje se u Plenkovićevim redovima i kod sastavljanja lista val nezadovoljstva, koji bi se mogao manifestirati i na parlamentarnim izborima, Plenkoviću su iz Splitsko-dalmatinskog HDZ-a već stigle prijetnje o bojkotu parlamentarnih izbora, zbog nezadovoljstva Antom Sanaderom i njegovim vođenjem ove organizacije, s posebnim naglaskom na HDZ u Gradu Splitu, a nezadovoljnika u HDZ-u ima i u drugim sredinama poput primjerice Zadarske i Šibensko-kninske, ali i Vukovarsko-srijemske županije. Baš je zato nedavno iz vodstva HDZ-a županima i šefovima organizacija poslan dopis na kojem su navedene teme koje vodeći lokalci moraju otvarati u nadolazećem periodu, to je dio pripreme za parlamentarne izbore, na kojima Plenković ništa ne misli prepustiti slučaju, a posebice ne lokalne organizacije svoje stranke, odnosno takozvani teren koji se i do sada pokazivao kao jedna od najslabijih točaka Plenkovićeva upravljanja HDZ-om.