shariaunveiled.wordpress.com

SLIJEDI LI NOVI VELIKI VAL IMIGRANATA? Hrvatska postaje ključna tranzitna točka

Autor:

Medijski probni baloni pušteni su, a javno mnijenje polako postaje upoznato s možebitnim novim imigracijskim valom koji će zapljusnuti granice EU.

Imigrantsko pitanje godinama je poput ‘tabu teme’ gurano pod tepih – sada je došlo vrijeme za naplatu svih loših politika iz prošlosti. A na udaru će biti upravo imigranti.

Najveći test za Europsku unije

Par desetaka tisuća imigranata svake godine ilegalno ulazi u EU i najčešće je riječ o afričkom kontingentu – izbjeglicama iz ‘demokracijom posijane’ Libije ili država pogođenih ‘Arapskim proljećem’. Što se Hrvatske tiče, nalazimo se na Balkanskoj ruti i granici unije pa su najčešći državljani Afganistana, Kosova, kao i navedenog sjevera Afrike. Sama ruta s vremenom se mijenjala pa su tako Srbija i (Sjeverna) Makedonija zbog restriktivnih graničnih propisa i tretmana nadomješteni Albanijom, Crnom Gorom i BIH. Smatra se da je do danas oko 4.000 ilegalaca ušlo u prostor Hrvatske preko BIH, a možda i polovica nastavlja svoj put preko Slovenije. Hrvatska je bila i ostala tranzitna točka za imigrante zbog svoje ekonomske situacije, no Jadran i kontinent imaju svojih specifičnih prednosti za život.

Imigranti ne samo da su formirali europsku politiku već su generirali i uspon desnih nacionalnih opcija kojima je glavna platforma upravo otpor bespogovornom primanju imigranata, kao i povećavanje kontrole u samom procesu. Zato se sve češće spominje i deportacija koja je naročito potencirana nakon što je Srbija ukinula vize za Iran i neke afričke zemlje – sada je njihov boravak u toj zemlji praktički legaliziran, a teško je vjerovati da im je ona posljednja destinacija. Grčka, Turska, pa i BIH polako postaju posljednja sigurna utočišta prije riskantnog pokušaja ulaska na teritorij Schengena, odnosno bogatih zemalja Europske unije. Dodatni problem je i to što se u državama poput Hrvatske dugo vremena pričalo i pisalo o velikoj volji ka primanju izbjeglica u vlastite domove – do danas od svih silnih najava nije zabilježena ni jedna takva humanistička aplikacija.

Hrvatska ekonomski neprivlačna za imigrante

Što se samih generatora imigracije tiče, rat u Siriji je sve bliži završetku pa je za očekivati da će jedan određeni dio izbjeglica poželjeti povratak u naftom i zemnim plinom bogatu zemlju. Jemen je s druge strane predaleko i preodsječen da bi civili mogli do EU, a Libanon i Jordan suočeni su samo s ekonomskom krizom, zasad ne i većom eskalacijom sukoba. Stručnjaci navode kako je nepravedno za antiimigrantsku politiku kao uzrok isključivo navoditi desnicu već je nužno u jednadžbu uključiti i terorizam – primarnu nuspojavu manjka kontrole i selekcije na granicama tijekom krize. Dok Angela Merkel slobodan protok ljudi naziva ‘temeljem suvremene Europe’ čak je i naša predsjednica istaknula da je upravo sloboda kretanja ‘najveća mana EU’. Isto tako, Francuska je najglasnija u prozivkama drugih za odbijanje primanja imigranata, a sama ih vraća s granice i odbija ispuniti kvote.

Njemačka je pak glavna ‘moralna vertikala’ dok je sama selektirala samo najbolju radnu snagu iz rute. Smatra se da trenutno samo iz Afrike preko 30 milijuna ljudi želi u Europu – od Čada, Sudana, Somalije do Etiopije i Eritreje. A predviđanja najavljuju i nove rute, one vezane uz klimatske promjene i prirodne katastrofe. Žitelji Bangladeša su samo prvi u redu. SAD i Kanada također kalkuliraju – druge prozivaju za ksenofobiju, no same itekako promišljeno otvaraju granice. Hrvatska je u čitavoj priči pomalo i nezahvalno odredište – mnogi imigranti našu ekonomiju uspoređuju s vlastitima, kao i korupciju, negativnu selekciju, nezaposlenost… Tako da su primanje migranata i ekonomija i dalje neraskidivo povezani – bijeg od rata je tek drugi argument za napuštanje zemlje. Prvi je bio i bit će potraga za boljim standardom.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.