fbpx

Saznajte tko su kandidati za potencijalne suce Ustavnog suda!

Autor: A. Pranjić

U četvrtak u hrvatskom Saboru Odbor za Ustav predlaže nove ustavne suce. Bira se između tri kandidata - bivšeg glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića, sutkinje Ivane Čalić i profesorice ustavnog prava Sanje Barić. No, koliko znamo o tim osobama?

Sanja Barić

Pravna stručnjakinja Sanja Barić je izvanredna profesorica na riječkom Pravnom fakultetu i predstojnica Katedre za Ustavno pravo te vanjska članica Odbora za Ustav. Na Riječkom pravnom fakultetu završila je studij prava 1998. godine. Barić je doktor pravnih znanosti, a u studenom 2005. godine doktorirala je Ustavno pravo na zagrebačkom Pravnom fakultetu.

Zajedno sa zastupnikom Josipom Kregarom i bivšim predsjednikom Ivom Josipovićem za vrijeme referenduma o ustavnoj definiciji braka vršila je pritisak na Ustavni sud. Navedeni trojac je tražio da se zamrzne izjašnjavanje građana na referedumu. U javnosti je često spekulirala i o broju birača potrebnih za raspisivanje referenduma. Za Barić su Vatikanski ugovori ‘protuustavni’ i za jedan ljevičarski portal je navela kako moramo biti svjesni ”da bi se “unošenjem definicije braka u Ustav iznimno naštetilo sekularnom karakteru naše države”.


Ivana Čalić

Sve do 2009 godine Ivana Čalić je sudila na Općinskom sudu, a nakon toga je počela suditi na Županijskom sudu u Zagrebu. Javnosti je postala poznata nakon što je presudila Ivi Sanaderu i HDZ. Osim toga bila je u vijeću kojim je predsjedao sudac Ivan Turudić. Navedeno vijeće je odgovorno za desetogodišnju nepravomoćnu presudu Sanaderu zbog afera ‘Hypo’ i ‘Ina-MOL’. Čalić je ujedno i ubojicama Ive Pukanića i Nike Franjića dodijelila višegodišnje kazne.

Osim toga kažnjavala je i osobe koje se kao svjedoci nisu pojavili na sudu. Poput Ivice Kirina i Mirjane Sanader. Zbog  “nemarnog pozivanja svojih svjedoka” kaznila je i Sanaderove odvjetnike Čedu Prodanovića i Jadranku Sloković. Također je i zbog ”višemjesečnog otezanja” s dokaznim prijedlozima kaznila HDZ-ovog odvjetnika Davorina Budina.

Mladen Bajić

Mladen Bajić je rođen 28. prosinca 1950. u Splitu gdje je pohađao osnovnu školu Đermano Senjanović, današnja Varoš, u koju je išao i Ivo Sanader. Bajić je u Splitu 1975. završio Pravni fakultet, nakon čega se zaposlio u Okružnom javnom tužilaštvu u Dubrovniku, te potom u Splitu kao javnotužilački pripravnik i stručni suradnik. Imenovan je zamjenikom splitskog općinskog javnog tužitelja 1979. godine. Radio je isključivo na kaznenim predmetima gospodarskog kriminaliteta u Odjelu za gospodarski kriminalitet. Prije isteka prvog osmogodišnjeg mandata, 1987., imenovan je za zamjenika u Okružnom javnom tužilaštvu u Splitu.

Od 1992. do 1996. radio je kao zamjenik vojnog tužitelja u splitskom Vojnom tužiteljstvu. Odlikovan je Spomenicom Domovinskog rata te medaljama Ljeto ’95 i Oluja. Nakon završetka Domovinskog rata radi kao zamjenik županijskog državnog odvjetnika u Splitu, a u kolovozu 2001. imenovan je splitskim županijskim državnim odvjetnikom.




Sabor je izabrao Mladena Bajića na četverogodišnji mandat 2002.u na poziv Račanove koalicijske vlade, zamijenivši njegova prethodnika Radovana Ortynskog. Sabor je Mladena Bajića ponovno izabrao za glavnog državnog odvjetnika dva puta, 2006. i 2010. 2014.godine ga zamjenjuje Dinko Cvitan, njegov dugogodišnji suradnik, kojega je Mladen Bajić 2005. godine imenovao za ravnatelja Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK). Početkom 2010. godine kada je zadobio treći mandat, nije imao potporu SDP-a jer “previše koketirao s politikom, a sve istrage su mu započele odlaskom premijera Ive Sanadera”. Tada je bivša premijerka Jadranka Kosor stala u Bajićevu obranu. No, dvadeset mjeseci kasnije Bajić je pokrenuo istragu protiv HDZ-a.

S prestankom mandata Glavnog državnog odvjetnika, ostaje Mladen Bajić do daljnjega na funkciji zamjenika Glavnog državnog odvjetnika RH. Za njegova mandata na čelu DORH-a promijenila su se dvojica predsjednika Republike, četiri premijera i šest ministara unutarnjih poslova.

Prilikom  zahtjeva za izručenje Josipa Perkovića i Mladena Mustača Njemačkoj, kada se zalagao protiv interesa strane koju je DORH na čelu sa Bajićem trebao zastupati – države Njemačke, Bajić se najviše kompromitirao.




DORH-u je 2011. godine s pozicije Glavnog Državnog odvjetnika izjavio da mu smeta Vladin prijedlog ”Zakona o ništetnosti određenih pravnih akata bivše JNA, SFRJ i Srbije”. Podsjetimo, taj zakon je trebao zaštiti građane i branitelje RH. Smatrao je da je taj zakon prepreka pravosudnoj suradnji Srbije i Hrvatske.

Oko afere Patria finski državni pravosudni organi žalili su se na nikakvu suradnju DORH-a na čelu sa Bajićem. Također su izrazili sumnje za primanje mita visokopozicioniranih članova hrvatske političke scene od strane finskih državljana.

Autor:A. Pranjić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.