
Ulazimo u super izbornu godinu: ‘Seljaci su prevareni, a DP će biti ključan faktor na izborima’
Nesretni bivši premjer vjeruje da su hipoteze i promišljanja o njegovoj ulozi u carstvu korupcije uvredljiva tema, ili barem kleveta.
Bivši premijer Ivo Sanader danas se po drugi put oglasio od početka skandala što potresaju Podravku, Inu i Hrvatsku. Prvi proglas bio je upućen bivšem predsjedniku Mesiću, kojem je poručeno da sa ne petlja ‘u priču jer bi se i sam mogao naći u njoj’. Nakon eskapade, Sanader se brzo vratio u političku izolaciju da bi danas putem svog odvjetnika Ladana, poslao pismo glavnom uredniku dnevnika i progovorio o kolumni Davora Butkovića u kojoj se ovaj pitao ‘da li je Polančec mogao napraviti sve te radnje bez znanja svog šefa?’.
‘Nove spoznaje’
Dakako, za Sanadera je riječ o neosnovanoj hipotezi, međutim, najzanimljivija pojedinost u pisamcu javnosti je otkrivanje nekih novih detalje o ‘slučaju Polančec’. Naime, bivši premijer tvrdi da je njegovo povezivanje s onime što je Polančec radio zapravo klevetnička i uvrjedljiva polemika. Takav stav potkrjepljuje objašnjenjem da ne postoji uporište u postojećim činjenicama, pogotovo u aktima ili postupanjima državnih tijela. Dakle, mišljenja je da se protiv njega ne vodi nikakva istraga.
Bivši premijer također smatra da je moguće da je bilo koji član Vlade na svoju ruku mogao poduzimati bilo koje radnje koje su bile u njegovu resoru što u isto vrijeme nipošto ne znači da bi se takve radnje mogle okarakterizirati protuzakonitima.
‘Zločin mišljenja’
Kako tumači Jutarnji list, Sanader je htio naglasiti najmanje dvije stvari. Prvo, on ostavlja mjesta mogućnosti da je Polančec, kao i svi drugi, ipak mogao nešto raditi na svoju ruku. I drugo, smatra da Polančecove radnje niti ne mogu biti predmetom istrage državnih institucija budući da ne postoji zakon koji sankcionira ministre koji donose odluke bez znanja premijera.
Netko bi mogao zaključiti da se bivši premijer vodi smjernicama o slobodi mišljenja kakve smo upoznali u zimzelenom djelu Georga Orwella, netko bi mogao pomislio da Sanader definira novi tabu i uzdiže se iznad zakona, no možda je najbolje da o tumačenju građani prosude sami, nakon što pročitaju ‘otvoreni demanti javnosti’ kojeg prenosimo u cijelosti.
Poštovani,
dana 31. ožujka 2010. u Jutarnjem listu objavljena je autorska kolumna pod naslovom “Nakon spektakularnog hapšenja ostala važna neodgovorena pitanja” u kojoj se u formi navodnih pitanja kao gotove činjenice nastoje plasirati zlonamjerne i neosnovane hipoteze kolumnista Davora Butkovića. Pravdajući i obrazlažući spekulacije o izbornim šansama HDZ-a, premda je do redovnih parlamentarnih izbora ostalo više od godinu i pol dana, iznesene su neumjesne i neosnovane hipoteze o tome je li moguće da bi pritvoreni bivši član Vlade mogao išta raditi bez znanja tadašnjeg premijera. Time se na uvredljiv način, formulirajući teze kao pitanja, šire i u medijima plasiraju klevetničke i uvredljive tvrdnje koje nemaju baš nikakvo uporište u postojećim činjenicama, te prema mojim saznanjima niti u aktima ili postupanjima nadležnih državnih tijela. Smatram da bi bilo suvišno isticati da je svakako moguće da je bilo koji član Vlade mogao na svoju ruku poduzimati bilo koje radnje koje su bile u njegovu resoru, ali da isto tako ta činjenica uopće ne znači da bi takva postupanja bila protuzakonita. Cjelokupnom opremom naslovnice Jutarnjeg lista od 31. ožujka 2010., te osobito člankom na stranici 22 i 23 Jutarnjeg lista, nastoji se insinuirati moja povezanost s aferama koje su predmetom obrade nadležnih državnih tijela, premda za isto nema nikakvih logičkih ili pravnih razloga, a koji bi bili potkrepljeni ijednom činjenicom.
Dr. sc. lvo Sanader
Ulazimo u super izbornu godinu: ‘Seljaci su prevareni, a DP će biti ključan faktor na izborima’
Kalmeta je u Šeksovoj kumskoj mreži: Unatoč novom suđenju, ostaje najvažnija HDZ-ova karika za izbore
Hrvat pitao kako otkriti ‘kraljicu noći’ u klubu: Odgovori su ga šokirali, dobio i savjete
Hrvati se boje sve većeg broja imigranata: Polovica građana misli da su oni prijetnja našoj kulturi