Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

RUSKI VELEPOSLANIK SAMO ZA DNEVNO: ‘Otiđite na Krim i pitajte stanovnike osjećaju li se ‘okupiranima’

Autor: Dnevno

18. ožujka obilježava se 5 godina ponovnog ujedinjenja Krima s Rusijom nakon referenduma, na kojem je 96,77% glasača podržalo takvu odluku. Međutim do dan danas skupina zapadnih država usprkos principima međunarodnog prava tvrdoglavo priča o „okupaciji“ i „aneksiji“ Krima od strane Rusije. Zbog toga predlažem ponovno pogledati povijesne i pravne aspekte toga što se dogodilo.

Počeo bih od činjenice da je u našoj svijesti, u svijesti stanovnika Krima ovaj poluotok uvijek bio i ostaje dijelom Rusije. Kao što je poznato, 1917. godine u Rusiji se dogodila revolucija. Boljševici, koji su došli na vlast, pripojili su novostvorenoj sovjetskoj ukrajinskoj republici značajna područja povijesno ruskog juga, a 1954. godine su dodali još i Krimsku oblast. Karakteristično je da se današnji ukrajinski nacionalisti izruguju s boljševicima, ruše njihove spomenike, mijenjaju nazive ulica i gradova, ali ostavljaju neupitnim odluke tog režima.

Godine 1991. Ukrajina je izašla iz sustava SSSR, pri čemu je bilo prekršen zakon, u skladu s kojim je Krim, kao autonomna republika, po tom pitanju morao imati referendum. Godine 1994. i 1995. parlament i predsjednik Ukrajine su ukinuli dužnost predsjednika Krima (bez suglasnosti stanovništva poluotoka) i unizili status Krima do autonomne administrativne jedinice Ukrajine. Paralelno je započela agresivna ukrajinizacija poluotoka.

2014. godine u Ukrajini bio je izvršen državni udar uz podršku stranih zemalja (državna tajnica Victoria Nuland je otvoreno priznala činjenicu dugoročnog financiranja i pripreme akcija s ciljem podriva državnog uređenja). Legitimni predsjednik Viktor Janukovič, kojeg su na jugo-istoku zemlje i na Krimu smatrali „svojim“, bio je opozvan te je počeo njegov fizički progon. Nezakonite oružane formacije poput „Pravog sektora“, „UNA-UNSO“, „Svoboda“ i druge, koji su izvršili državni udar, koristile su brutalne represije protiv svakog tko nije podržavao novi režim. Započeti su napadi na stanovnike Krima, podmetanja vatre i ubojstva. Majdanski „junaci“ otvoreno su pozivali da Krim postane „ili ukrajinski, ili bez ljudi“ (65% stanovnika Krima u to vrijeme su činili Rusi, 13% – krimski Tatari). Pripremali su se „vlakovi prijateljstva“ s naoružanim banditima kako bi „uspostavili red“ na poluotoku.

A. Fatihov

Bitno je naglasiti da nitko u Kijevu, niti u Bruxellesu, niti u Washingtonu nijednom nije zatražio zaustavljanje ili osudu poziva na etničko čišćenje. Zapad je šutio, a nove nezakonite vlasti u Kijevu tretirale su stanovnike jugoistoka s otvorenim omalovažavanjem i preziranjem te najprije inicirali službenu zabranu korištenja ruskog jezika. Takvo ponašanje novih nezakonitih vlasti i Zapada je samo poticalo nasilje i obračun sa stanovništvom Krima i Donbassa.

U novonastaloj situaciji, kad se pojavila stvarna prijetnja etničkih čistki i građanskog rata, dok u Kijevu više nije postojala legitimna vlast, stanovnici Krima postupili su potpuno u skladu s odredbama Opće deklaracije o pravima čovjeka i ustavom Ukrajine, koji priznaje pravo naroda Ukrajine na samoopredjeljenje i garantira organiziranje i održavanje lokalnih referenduma o svim mogućim pitanjima.

Kasniji tijek događaja u Ukrajini – živi zapaljeni ljudi u Odessi i početak građanskog rata u Donbassu, koji je odnio više od 10 tisuća ljudskih života, – sve to samo je potvrdilo ispravnost izbora naroda u Krimu.




Danas, bez obzira na teško naslijeđe „ukrajinskog perioda“ i zapadnih sankcija, Krim je postao jedna od regija Rusije koja ima najveću dinamiku razvoja. Gradi se gospodarstvo i infrastruktura. Od 2014. godine realne plaće stanovništva zaposlenog u državnom sektoru te mirovine i socijalna pomoć porasli su 2-2,5 puta. Ujedno su se povećale cijene na osnovnu robu uključujući namirnice, digla se cijena komunalnih usluga, stanovanja i najma dok su prihodi ostali niski.

Bez obzira na to, masovna podrška političkog kursa ruske vlade ostaje na poluotoku na istoj razini. To se dobro vidjelo tijekom zadnjih predsjedničkih izbora u ožujku 2018. godine – 71,43% birača se odazvalo na izbore od kojih je 92,2% glasalo za Vladimira Putina. Aktivno se razvijaju vanjski kontakti Krima bez obzira na sankcije – krimski gradovi sklopili su sporazume o suradnji s gradovima i regijama u Italiji, Grčkoj i Ukrajini. Danas, pet godina nakon ponovnog ujedinjenja Krima s Rusijom, tražiti reintegraciju poluotoka u Ukrajinu isto je kao tražiti povratak Hrvatske u SFRJ usprkos mišljenju većine Hrvata.

18. ožujka 2014. potpisivanje Ugovora između Ruske Federacije i Republike Krim o ulasku u Rusku Federaciju Republike Krim i grad Sevastopol i osnivanje novih entiteta unutar Ruske Federacije, A.NIKOLSKIY

Začuđujuće je to što su zapadne zemlje, koje nisu ni pokušale zaštititi stanovništvo poluotoka 2014. godine, potpuno mirno gledale kako ukrajinske vlasti prekidaju dotok pitke vode, struje i namirnica u Krim. Štoviše, neke od zapadnih zemalja stanovnicima Krima odbijaju zahtjeve za vizu, te školske i fakultetske diplome. Stvara se dojam da ih jednostavno kažnjavaju za njihov izbor.
Pri tome, naši zapadni partneri nikad nisu negirali pravo na samoopredjeljenje narodima Istočne Europe.




Štoviše, nitko nije imao ništa protiv kada je u ožujku 2011. godine otok Mayotte, koji država Komori do dan danas smatra svojim teritorijem, postao dio Francuske, kada je u ožujku 2013. održan referendum na Falklandskim otocima, koji je Velika Britanija oduzela Argentini, a britanski premjer David Cameron je pozvao sve zemlje svijeta da poštuju njegov rezultat. Zapadu uopće ne smeta što je usprkos međunarodnom pravu i ustavu Srbije bez referenduma, Kosovo dobilo neovisnost iako u ožujku 2008. godine nitko nije prijetio toj pokrajini i nije ograničavao kao Krimu pravo na samoopredjeljenje unutar zemlje.

Nadam se da će ova politika dvostrukih standarda popustiti zdravom razumu. U interesu je naših zapadnih partnera da priznaju kako je međunarodno pravo univerzalno za sve, a tvrdoglavo ignoriranje njegovih odredbi u vezi Krima diskreditira Zapad u očima ostatka svijeta i svog vlastitog stanovništva. Sve koji sumnjaju u istinu pozivam da dođu na Krim i upitaju lokalne stanovnike osjećaju li se „okupiranima“.

Očiglednu stvarnost treba priznavati, drugog puta nema. Legitimno i prirodno, ponovno ujedinjenje Krima s rodnom Rusijom nosi nepovratni karakter i mi nećemo napustiti taj put, bez obzira na bilo kakve napore, koje će učiniti oni koji se ne žele pomiriti s voljom stanovnika Krima i logičnim tijekom povijesti.

Autor: Nj. E. Anvar Azimov, veleposlanik Rusije u Republici Hrvatskoj

Autor:Dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.