Sandra Simunovic/PIXSELL

RUSKI VELEPOSLANIK NA ODLASKU: Hvali Milanovića kao državnika i druguje s Bandićem

Autor: Razgovarala: Ines Brežnjak

Nakon uspješno odrađenog petogodišnjeg posla ruski veleposlanik Anvar Azimov završava svoj mandat u Hrvatskoj.

Azimov se u kratkom vremenu zaljubio u Hrvatsku, a o našem narodu ima samo riječi hvale. Gostoljubivo nas je veleposlanik nedugo prije svog odlaska primio u svojem veleposlanstvu, gdje smo razgovarali o njegovoj “hrvatskoj avanturi”.

Po čemu ćete pamtiti vrijeme provedeno u našoj zemlji? Postoji li nešto što ćete posebno pamtiti u Hrvatskoj?

U Hrvatskoj sam radio više od pet godina i sve te godine bile su ispunjene dobrim i veselim sastancima s predstavnicima političkih krugova, s društvom, s Hrvatima, s građanima Hrvatske. Evo samo jedan primjer, imam listu od 187 Hrvata koji pripremaju domjenke i oproštajne skupove za moj odlazak i mislim da je to jako simbolična brojka. Tijekom proteklih pet godina osjećao sam samo dobronamjernost prema sebi.

Sandra Simunovic/PIXSELL

Koliko je vaš boravak u Hrvatskoj pridonio odnosima između Hrvatske i Rusije i kako biste ocijenili suradnju dviju država?

Osim zadaće da pokažem Hrvatima drugu i otvorenu Rusiju, druga mi je bila dati novi impuls našim odnosima. Nažalost, dulje od deset godina imali smo pauzu u našim odnosima, pauzu u kontaktima na višoj i najvišoj razini. Zbog toga je moj glavni zadatak bio ponovno uspostaviti te kontakte i mislim da sam u tome uspio. Osim kontakata na najvišoj razini, zadaća je bila ponovno uspostaviti kontakt između ministara vanjskih poslova, a nakon gotovo 11 godina kontakt je uspostavljen te je 2017. tadašnji ministar vanjskih poslova, gospodin Stier, posjetio Rusiju.

Nakon toga imali smo redoviti kontakt između našeg ministra Lavrova i ministra vanjskih poslova u Hrvatskoj. Kao rezultat našeg djelovanja prema vanjskopolitičkim resorima, svake dvije godine potpisujemo akcijski plan konzultacija između ministarstava vanjskih poslova, a idući redoviti plan spremni smo potpisati tijekom planiranog posjeta ministra vanjskih poslova Rusije Lavrova Hrvatskoj krajem listopada. Smatram da je bitno što smo tijekom protekle četiri godine uspjeli potpisati jedanaest sporazuma između naših država, a imamo četiri nacrta dokumenata koje smo spremni potpisati do kraja godine.




Kao veleposlaniku, u interesu mi je i da se pravni temelj naših odnosa stalno proširuje. Danas na pravnom temelju imamo suradnju desetak ministarstava Rusije i Hrvatske, što je jako dobar rezultat, uključujući i suradnju između državnih odvjetništva te vrhovnih sudova. Velika zadaća bila je uspostaviti međuparlamentarni dijalog, u kojem je također bilo pauze, no i to smo riješili pa sada imamo redoviti kontakt parlamentaraca i izaslanika naših država. Također, trebalo je ponovno uspostaviti kontakt međuvladine komisije za gospodarsku i znanstveno-tehničku suradnju, a posljednje četiri godine održavamo sjednicu međuvladine komisije na kojoj se razmatraju aktualna gospodarstvena pitanja.

Nažalost, zbog nametnutih sankcija Europske unije, robna razmjena između naših država od 2014. pala je za 50 posto pa je jako važna zadaća bila ponovno je uspostaviti. Na kraju 2019. imali smo robnu razmjenu, uključujući i dostavu plina u Hrvatsku, u iznosu većem od 2,5 milijardi eura. Gotovo su iste brojke i kad je riječ o ruskim investicijama u Hrvatskoj. Naše najveće postignuće je što se naši odnosi razvijaju redovito i kontinuirano, a to nije samo zahvaljujući veleposlanstvu ruske federacije nego i hrvatskim poduzetnicima, građanima te cjelokupnoj hrvatskoj strani.

Tko je od visokih dužnosnika pripomogao jačanju odnosa između Hrvatske i Rusije?




Istaknuo bih ulogu vaše bivše predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović. Kada je obnašala dužnost predsjednice, pokazala je da mora biti ponovno uspostavljen dijalog između Rusije i Hrvatske na najvišoj razini te između vlada dviju država. Zahvalni smo joj na takvom mudrom, iskusnom i uravnoteženom odnosu, a isti takav stav imaju i premijer te aktualni predsjednik.

Najbolji događaj u njezinu mandatu bio je službeni posjet Rusiji 2017., a osim toga, ona je u Rusiji boravila tri puta tijekom Svjetskog prvenstva. Imali smo najbolji dijalog između predsjednika od 2009. Najbolji prijatelj u našim odnosima bio je bivši predsjednik Stipe Mesić. Tijekom svog predsjedničkog mandata, Mesić je u Rusiji boravio pet puta te je pridonio poboljšanju odnosa Hrvatske i Rusije.

Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Spomenuli ste dobre odnose s bivšim predsjednicima, mislite li da će dobre odnose s Rusijom nastaviti i Zoran Milanović?

Zorana Milanovića upoznao sam kada je bio premijer. Nedavno sam imao sastanak s njim koji je trajao oko sat vremena. Na sastanku smo razgovarali o trenutnom stanju naših odnosa i perspektivi za budućnost. Milanović je poznat u Rusiji jer ima stav i dobre odnose s Rusijom, a uz to ima dobar kontakt s različitim ljudima na svim razinama u Rusiji. Dobro govori ruski i naš je sastanak bio na ruskom, svaka mu čast na tome.

Kada sam mu rekao da smo tijekom protekle četiri godine postavili šest spomenika velikim Rusima u Hrvatskoj, uključujući i Puškina, Jesenjina i Gagarina, vaš predsjednik je na ruskom recitirao i Puškina i Jesenjina. Bio sam jako iznenađen. Mislim da je Milanović mudar, iskusan i izbalansiran. Dobro je upoznat s vanjskom političkom tematikom i problemima te ima jasan stav o zaštiti hrvatskih interesa. Ima i dobar tim ljudi kojima je okružen, a koji je iskusan, jak i profesionalan.

S kime ste se od političara najviše zbližili u Hrvatskoj?

Imam dva najveća prijatelja u Hrvatskoj – Stipu Mesića i Milana Bandića. Jedan drugoga zovemo “brate”. Kada sam došao u Hrvatsku, odmah iz zračne luke otišao sam na Mirogoj, gdje sam u znak poštovanja prema Hrvatskoj položio cvijeće na grobu predsjednika Tuđmana. Kada sam se nakon toga vratio u veleposlanstvo, na moje veliko iznenađenje, ondje me je čekao Stipe Mesić. Tijekom pet godina, Mesić mi je jako pomogao da uspostavim i održavam kontakte, a rusko rukovodstvo jako cijeni njegov doprinos u rusko-hrvatskim odnosima.

Milan Bandić i ja imamo rođendan na isti dan, 22. studenoga. Pet godina smo zajedno slavili naše rođendane. S njim imamo dobre odnose jer on ima dobar i iskren stav prema Rusiji te ima prijateljske odnose s rukovodstvom Moskve i Sankt Peterburga. Temelj našeg prijateljstva naši su zajednički napori da proširimo i ojačamo odnose između naših država te Zagreba, Moskve i Sankt Peterburga. Gotovo svaki tjedan imam sastanke s njim, a on je puno pomogao veleposlanstvu.

Zahvaljujući njemu, na Bundeku smo postavili spomenike Puškinu i Jesenjinu, a na Trešnjevci Gagarinu, organizirali smo izložbu iz Ermitaža Katarine Velike u Zagrebu i dane Sankt Peterburga i Moskve, te smo u Zagreb doveli puno baletnih umjetnika, kazališnih predstava, glazbenih zborova. Rekao bih da je Bandić graditelj dobrih odnosa između Moskve, Sankt Peterburga i naših država, a naš predsjednik mu je uručio i orden Red prijateljstva za doprinos odnosima. Za mene je Bandić veliki hrvatski domoljub, iskusan političar, dobar organizator te vrlo dobar prijatelj. Mi ne možemo živjeti jedan bez drugoga.

Davor Visnjic/PIXSELL

Rusija je prva u svijetu pronašla cjepivo za koronavirus. Koliko je razvijala to cjepivo te kako je došlo do otkrića?

Borba protiv pandemije koronavirusa naša je zajednička zadaća jer je pandemija postala najveća prijetnja. Ruski znanstvenici nisu pokušavali biti prvi u tome. No u borbi s ovim virusom naši znanstvenici imaju najveće iskustvo u svijetu jer laboratoriji kod nas postoje više od 300 godina! Imamo više od 30 instituta, zavoda i laboratorija za borbu protiv virusa pa nije slučajno što su naši znanstvenici, imajući tako veliko iskustvo, prvi izumili to cjepivo. No mi se ne hvalimo tim dostignućem jer mislimo da će to cjepivo biti naš zajednički doprinos svijetu.

Mislim da će cjepivo uskoro biti stvoreno i u Europi i u SAD-u. Rusija je izumila i drugo cjepivo, a oba su sada u trećoj kliničkoj fazi, nakon čega u Rusiji počinje dobrovoljno cijepljenje. Od listopada, za to će priliku imati učitelji, studenti i liječnici. S današnjim danom, 17 je država naručilo cjepivo od Rusije. Kada cjepivo prođe sve kliničke faze i kada kada ga odobri Svjetska zdravstvena organizacija, mi smo spremni to učiniti za druge države. Naši znanstvenici sada idu dalje te istražuju mutacije tog virusa, a Rusija će uvijek biti spremna podijeliti svoje iskustvo s drugim državama.

Koronavirus je jako utjecao na hrvatsko gospodarstvo, imate li saznanja u kojoj je mjeri utjecao na rusko?

Nažalost, pandemija ima jak utjecaj i jako će utjecati na dinamiku razvoja gospodarstva u Hrvatskoj te na pad BDP-a. U istoj situaciji je i Rusija. Zahvaljujući efikasnijim mjerama ruskog rukovodstva, Rusija je spremna proći ovaj teški period u najkraćem roku te ponovno rehabilitirati svoje gospodarstvo.

Po mojoj procjeni, pad BDP-a neće biti veći od osam posto, što je manje od Hrvatske i niza drugih zemalja. Najveću ulogu u tome odigrat će valutne zlatne rezerve, koje su dosad premašile 600 milijardi dolara. Mislim da će Rusija uspješno proći ovaj period i riješiti sve gospodarske probleme, a nakon toga bit će spremna pomoći drugim državama.

Svojedobno je Ivica Todorić prozvao rusko veleposlanstvo tvrdeći da je umiješano u aferu Agrokor. Kako ste doživjeli te tvrdnje?

Nažalost, nikada nisam upoznao gospodina Todorića te se nisam sastao s njim. Jednom sam se sastao s jednim od njegovih sinova. S obzirom na njegovu ne baš jednostavnu djelatnost, on je stvorio jedan od najvećih holdinga u Hrvatskoj, na čelu kojeg je uspješno radio mnogo godina. Veleposlanstvo se nikada nije bavilo problemom Agrokora i zbog toga riječi gospodina Todorića nemaju nikakve osnove. Mi smo razumjeli da je ovaj problem više korporativnog karaktera.

Hrvatski mediji su pisali da je ruski veleposlanik jedan od prvih koji je u Hrvatskoj predvidio tu krizu i to je istina. Ja sam upozorio na to. No moja zadaća kao veleposlanika bila je pružiti podršku dijalogu i stvaranju kontakata između ruskih banaka i hrvatske Vlade, kako bi se riješila kriza u Agrokoru.

Veleposlanik sam koji poštuje volju Hrvatske i voli Hrvatsku te sam shvatio da kriza u Agrokoru može imati jako velik utjecaj na političkom području, jer ako se ne bi uspjela riješiti, to bi imalo jako negativan utjecaj na položaj Vlade u Hrvatskoj. Zadovoljan sam što je rukovodstvo dviju ruskih banaka imalo jako dobre pregovore s bankama u Hrvatskoj te čelnim ljudima tvrtke kako bi im se pružila pomoć. Rusija, a prije i Sovjetski Savez, uvijek su pomagali Hrvatskoj, odnosno prije Jugoslaviji.

Shvatili smo da bez podrške ruskih banaka Agrokor neće preživjeti. U tom teškom periodu Rusija je pružila pomoć Hrvatskoj, a ne vaše zapadne zemlje partneri. Naše banke su uložile dodatna sredstva kako bi se stabilizirala ta situacija te se stvorila nova firma i nova organizacija u Fortenovoj, koja je sada stabilizirana te radi dobro svoj posao. Mislim da rukovodstvo Hrvatske visoko cijeni našu ulogu u stabiliziranju te situacije.

Goran Stanzl/PIXSELL

Rusi se nerijetko u Hrvatskoj spominju zbog odlične suradnje sa Srbijom. Je li Rusija zainteresiranija za suradnju sa Srbijom ili s Hrvatskom?

Rusija želi imati dobre odnose sa svim državama na Balkanu i želi da sve zemlje i istočnog i zapadnog Balkana žive u miru te da u regiji mir i stabilnost budu zajamčeni. Povijesno, Srbija i Rusija imaju partnerske i savezničke veze i naš će odnos prema Srbiji biti isti, neovisno o namjerama europske integracije Srbije. Mi bismo željeli da Srbija i Hrvatska riješe sve svoje probleme, na obostranu korist.

Veze između Hrvatske i Rusije zajednički su slavenski korijeni duhovnosti, kulture, jezika, imamo opći korijen slavenske duše. Mislimo da će kontinuirani razvoj rusko-hrvatskih odnosa imati dobar utjecaj na hrvatsko-srpske odnose. Koji je naš najveći interes u Hrvatskoj? Biti korisni za vašu zemlju. Razvijati odnose u područjima u kojima imamo zajedničku korist i zajednički interes. Rusija nema nikakve geopolitičke interese u Hrvatskoj. Imamo samo jedan interes – kontinuirano razvijati naš interes prema dobroj volji i zajedničkoj suradnji.

Činjenica da je Hrvatska članica NATO-a i EU-a za nas je stvarnost i nikada nismo radili protiv toga. Ponovno ističem – mi ne bismo htjeli imati konkurenciju s drugim državama u Hrvatskoj. Imamo samo jedan interes i cilj – unaprijediti odnose na uzajamnu korist. Za nas veliko značenje ima odnos s EU-om. Htjeli bismo da EU bude konsolidirana i čvrsta organizacija, a Rusija nije zainteresirana za slabljenje EU-a. Naprotiv, mi bismo htjeli ponovno uspostaviti stratešku suradnju. Apsolutno sam uvjeren da Rusija i EU moraju biti zajedno i imati zajedničku svrhu i dobru suradnju. Uvjeren sam da će sankcije biti skinute i uspjet ćemo ponovno uspostaviti dijalog s EU-om, kako je bilo prije situacije s Ukrajinom. Rusija je zainteresirana za to jer zbog sankcija i mi i EU gubimo sredstva.

Osim toga, zainteresirani smo za razvoj naših odnosa sa SAD-om. Uzimajući u obzir da imamo ne tako lak period u našim odnosima, dijalog između predsjednika se nastavlja i ovaj kontakt ima konstruktivan karakter. Glavno pitanje za razvoj međunarodne situacije je činjenica, a nisu svi suglasni s tim, da ne mora biti jednopolaran svijet, može biti multipolaran. Ne mora vladati svijetom, ni Rusija ni SAD. Sada je svijet multipolaran i postoje različiti centri političke vlasti – i Rusije, i SAD-a, i Kine, pa čak i Europske unije, koja je velik politički centar. Mislim da ćemo uspjeti proći ovaj period nesuglasica te će Rusija i SAD raditi na zajedničkom napretku te razvoju međusobno korisnih odnosa, kako bi se efikasno borili s prijetnjama i izazovima svijeta. Pet je glavnih problema koje moramo zajednički riješiti: koronavirus, ilegalna migracija, trgovina drogom, terorizam i ekstremizam. To su izazovi s kojima se možemo boriti samo zajedno i Rusija je spremna na to.

Koliko premijer i njegova vlada pokazuju volje i interesa za suradnju s Rusijom?

Jako cijenim i poštujem dobro i efikasno rukovodstvo i rad gospodina Plenkovića. I on i Milanović shvaćaju da je najveći prioritet hrvatske vanjske politike europsko-atlantska solidarnost. Uz to, Plenković dobro shvaća da interesima Hrvatske odgovara dobar i kontinuirani razvoj odnosa između Rusije i Hrvatske. Tijekom sastanka s ministrima vaše vlade, uvijek osjećam podršku premijeru.

Plenković je 2018. tijekom nogometnog prvenstva boravio u Moskvi i imao je jako konstruktivne razgovore s našim tadašnjim predsjednikom vlade Medvedevom. Jasno je pokazao da Hrvatska ima otvoren stav prema Rusiji. Kao veleposlanik, zainteresiran sam za razvoj službenih posjeta premijera Hrvatske i Rusije, kako bi se dao novi impuls i poticaj rusko-hrvatskim odnosima u gospodarskom i investicijskom području.

Kako ocjenjujete Hrvatsko predsjedanje EU-om?

Hrvatsko predsjedanje Europskom unijom nije bilo jednostavna zadaća, ali smatram da su i premijer i ministri sjajno radili na tome te su podigli rejting Hrvatske i u Europskoj uniji i u cijelom svijetu. Jako mi se svidjelo što je Hrvatska konstruktivnim idejama pridonijela suradnji EU-a s Rusijom. Mislim da je uspješno predsjedanje bilo jedan od važnijih faktora pobjede HDZ-a na parlamentarnim izborima. Predsjedanje EU-om odrazilo se na prestiž i autoritet Hrvatske u Europi.

Na isti način rusko-hrvatski odnosi imaju utjecaj na jačanje autoriteta Hrvatske u regiji i u Europskoj uniji. Zbog toga dajem visoku ocjenu predsjedanju. Ponovno ističem, u EU-u bismo htjeli vidjeti dobrog strateškog partnera i naša je najveća zadaća uspostaviti dobar gospodarski i humanitarni prostor.

Slavko Midzor/PIXSELL

Kakva je politička budućnost predsjednika Putina?
Cijeli svijet mora biti ljubomoran na Rusiju zbog takvog dobrog predsjednika. Objektivno bih htio reći da Rusija ima sreću da ima takvog predsjednika koji je od početka 1999., kada se zemlja gotovo raspala, uspio stvoriti državu koja ima prosperitet i blagostanje. On je jako dobar državnik koji voli svoju zemlju i ima autoritet ne samo u Rusiji nego i u cijelom svijetu. Bez problema će osvojiti i izbore 2024. i bit će predsjednik još šest godina nakon toga. Daj mu Bože zdravlja kako bi nastavio raditi u interesu Rusije.

Rusi vole na odmor u Hrvatsku. Imate li informacije koliko ih je ove godine posjetilo našu zemlju, s obzirom na pandemiju koronavirusa?

Lani je u Hrvatskoj bilo više od 150 tisuća ruskih turista. Ove godine, nažalost, nekoliko desetaka tisuća. Glavni problem je što nemamo direktnih letova i imamo moratorij na izdavanje viza. Ali mislim da je oko 20 do 30 tisuća Rusa došlo kroz neke druge države. Naravno, ruski turisti se žale da im fali hrvatsko gostoprimstvo, more, obala, vino… Mislim da u devetom i desetom mjesecu neće biti puno ruskih turista, no oni će nastaviti dolaziti.

Nadam se da ćemo uskoro pobijediti pandemiju koronavirusa te će tijekom sljedeće godine sigurno biti više od sto tisuća ruskih turista. Želimo da ruske aviokompanije, osim prema Zagrebu, uvedu letove i prema Dubrovniku, Splitu i Puli. I tako će i biti.

Što nam možete reći o novom veleposlaniku koji će vas zamijeniti?

Na moje mjesto dolazi dostojna zamjena, Andrej Nesterenko, vrlo iskusan veleposlanik koji je moj prijatelj i suradnik. Uvjeren sam da će on napraviti više od mene te još više unaprijediti odnose Hrvatske i Rusije, no nažalost, posebnog Azimovljeva diplomatskog stila neće biti.

Najveća zadaća mog nasljednika bit će organizacija sastanka na najvišoj razini 2021. Riječ je o Milanovićevu posjetu Rusiji ili o posjetu našeg predsjednika Hrvatskoj. U svakom slučaju, ovo pitanje bit će na stolu tijekom posjeta našeg ministra vanjskih poslova Lavrova krajem listopada.

ODLAZAK VELIKOG PRIJATELJA HRVATSKE: Ministar Banožić primio veleposlanika Ruske Federacije Azimova u oproštajni posjet

Autor:Razgovarala: Ines Brežnjak
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.