Radnik ‘spaljene’ osječke tvornice sve nam je otkrio: Ovo je istina koja se godinama prešućuje, svi su sve znali

‘Osječki Černobil’, tako se u neformalnim razgovorima među stanovnicima Osijeka opisuje požar koji je buknuo u prostoru tvornice Drava International koja se nalazi u Brijestu. Iako najveći u povijesti grada, požar u ovoj tvornici Osječane zapravo nije previše iznenadio, kako kažu bilo je samo pitanje vremena kada će se dogoditi neka katastrofa nalik ovoj koja se dogodila u tvornici koja se bavi prerađivanjem PET ambalaže.

Vlasnik je Osječanima dobro poznat 

Poznat je Osječanima vrlo dobro i Zvonko Bede čije se ime spominje u vlasničkoj strukturi tvornice, a poznato im je i da institucije godinama toleriraju propuste koji su u ovoj tvornici dio poslovanja, a koji su u isti mah u njihovom gradu na razini javne tajne, jer se o takvima kao što je Bede naprosto ne progovara- to nije mudro, kaže naša sugovornica koja živi kod Šibicare, nadomak groblja svete Ane gdje je godinama bilo skladište plastike koje se nalazilo u dvorištu nekadašnje Tvornice žigica Drava u samom središtu grada.

Tvornicu je Bede u vrijeme famozne pretvorbe i privatizacije, ratnih godina kupio za jednu kunu i uništio, a naša sugovornica kaže da je sreća u nesreći da se požar dogodio sada, a ne tada kada je tvornica poslovala u samom središtu Osijeka, jer bi tada posljedice bile daleko veće, iako ni sada nisu beznačajne.

”Ovo vam je klasični primjer tvrtke i poduzetnika koji uživa zaštitu politike i institucija, to su ljudi koji spadaju u skupinu nedodirljivih. Po Osijeku se sada sasvim otvoreno govori da u tvornici nije postojao ni minimum zaštite od požara, a zna se da ovo nije prvi put da u Dravi dolazi do požara. Toliko puta je tamo gorilo, i nastavljalo se s neometanim radom. Ni mediji, ni naši ovdašnji političari tome nisu pridavali pretjeranu pažnju, a tu se skladištio silan otpad”, navodi naš drugi sugovornik iz Osijeka te dodaje da bi bilo kome drugome, i u uređenoj državi već nakon jednog požara zatvorili tvornicu baš zbog posljedica koje on može izazvati.

”Tek se sada vide naznake štete koja je napravljena, ovim požarom ugroženi su životi i zdravlje ljudi koji žive u okolini, kao i sama okolina, ali slika ovog požara u Osijeku vam je slika hrvatskih poduzetnika s ovih prostora koji su se obogatili tijekom privatizacije”, smatra naš ogorčeni sugovornik.

Požar izazvao političke tenzije

S ovim se požarom uzburkala i osječka politička scena pa stoga u osječkom Možemo smatraju da će posljedice nakon požara snositi ne samo stanovnici Osijeka već i cijele županije te napominju kako ondašnja flora i fauna godinama neće biti sanirana.

”Treći požar na istoj lokaciji te strašna nesreća u osječkoj tvornici žigica “Drava” kupljenoj za jednu kunu, očiti je dokaz da je nešto trulo u vlasničkoj strukturi ali i inspekcijskim službama koje su bile dužne nadzirati odlagalište plastike. Koliko se još požara mora dogoditi da bi nadležne institucije radile svoj posao”, pitaju se u Možemo, a neke od odgovora nudi nam i jedan od nekadašnjih zaposlenika Bedeove tvornice koji kaže da tamo nije postojala nikakva zaštita na radu niti je bilo naknade za primjerice ozljede zbog nestručnog rukovanja strojevima, čega je kroz godine poslovanja bilo podosta.

”Rekao bih da je Drava jedna klasična, slavonska poslijeratna priča. Radili smo jer smo morali, previše izbora nije bilo, a radilo se svašta. Prava radnika tamo nisu postojala, isplata prekovremenih nije se ni spominjala kao opcija, ako se netko i pokušao izboriti za svoja prava toga se izbacilo, ili je naprosto nakon pobune bio primoran napustiti svoje mjesto. Istina je da je u tvornicu u nekoliko navrata dolazila inspekcija, ali da se ne zavaravamo to je bilo daleko od ozbiljne kontrole. Uglavnom bi svoj dolazak najavili upravi, otvorili bi vrata od hale, provirili unutra i zatvorili vrata”, kaže naš sugovornik te dodaje da baš zato nikada nitko nije za ništa odgovarao iako su mnogi vrlo dobro znali što se tu događalo.

”Znalo se da tamo vladaju nehumani uvjeti, ali to tako valjda kod nas ide glava se gura u pijesak dok se nešto ne dogodi. Ljudi su tamo radili na starim, odbačenim strojevima, a da ne govorim o neadekvatnoj zaštiti radnika. Ta firma već dugo nije ni trebala postojati”, smatra naš sugovornik koji dodaje da to potvrđuje način i na koji su strani radnici bili zbrinuti u kontejnerima i one noći kada je požar buknuo.

Ogorčen i u Zelenom Osijeku 

O onome što bi se u gradu moglo događati nakon požara progovorili su i u udruzi Zeleni Osijek u kojoj također kažu kako dim s požarišta plastike otkriva dugogodišnje propuste sustava koji će dovesti do dugotrajnih zdravstvenih i ekoloških posljedica koje neće prestati s gašenjem buktinje.

”Posebno je zabrinjavajuće što se sagorijevanjem plastike oslobađa velika količina kancerogenih dioksina, ugljikovog monoksida otrovnog za ljude i štetnih krutih čestica koje udišemo. Oni se, osim u zraku, dugotrajno talože i u tlu, na usjevima, šumama i procjeđuju u vodotoke i podzemne vode. Prostor južno i jugoistočno od grada jedan je od najrazvijenijih poljoprivrednih područja u Slavoniji. Pored utjecaja na poljoprivredu i zdravlje stanovnika, taloženje polutanata dovest će do utjecaja na izvorišta pitke vode te ugroziti i bioraznolikost u široj regiji.

U ovom slučaju prvenstveno se radi o propustu države i čitavog sustava. U ovoj tvornici u posljednjih deset godina dogodilo se nekoliko incidenata, od čega jedan i s tragičnim ishodom. Danas su nas na Zeleni telefon zvali brojni uplašeni građani te postavljali pitanja o odgovornosti nadležnih i kontroli zakonitosti rada ovog pogona. Putem medija smo svjedočili da se na samom požarištu osobe kreću bez zaštitnih maski, što upućuje na daljnje propuste sustava”, navode u Zelenom Osijeku dok se u gradu na Dravi dio građana pita jesu li ovakvi požari slučajni ili se i u pozadini kriju neke sumnjive aktivnosti zbog čega se po Osijeku već počelo pričati kako bi vlasnik nakon ovog požara mogao dobiti pozamašan iznos odštete od osiguranja, što naravno valja uzeti s rezervom premda u Osijeku građani drže uz ostalo i da takvo skladište zapaljivog metala nije smjelo niti postojati, barem ne na način na koji je postojalo u njihovom gradu u kojem za Zvonka Bedea i njegova sina Marka gotovo svi godinama znaju.

Poveznice s politikom

Uz njih dvojicu suvlasnica tvrtke je i Snježana Alerić. Kada se po Slavoniji govori o Bedeovom poslovanju tada se u tom kontekstu spominje i politika, odnosno HDZ iako ministar Tomo Medved poveznicu s HDZ-om demantira u Osijeku se na veliko govori o vezama između Bedea i stranačkog doajena Vladimira Šeksa koja je toliko izražena da Bede i Šeks ljetuju u istom mjestu odnosno u Petrčanima, gdje obojica imaju skupocjene vile. Ona Bedeova okružena je šumom i zelenilom, nalazi se u četvrtom redu od mora te se prostire na oko 150 m2, a kako to obično uz vile i ide i uz ovu Bedeovu nalazi se bazen. Privatno se o ocu Zvonimiru Bedeu po Osijeku ne zna previše.

No zato se o sinu Marku i njegovoj supruzi Ivi koja također radi u Dravi International progovara kao o ljubiteljima luksuza, luksuznih putovanja i skupocjene odjeće što i ne čudi kada se zna da Drava International prema podacima s Poslovne Hrvatske zapošljava gotovo 500 ljudi, samo su u 2022.godini uprihodili 56,2 milijuna eura te ostvarili dobit od 6,3 milijuna eura. Inače se dvorište tvrtke prostire na 86 hektara, a lani je u njega prema pisanju medija montiran svemirski stroj plaćen 2,2 milijuna eura koji služi za proizvodnju nafte od plastike, a čija je turbina proizvedena u postrojenjima NASA-e u Meksiku. Pored toga što se Bedea povezuje sa Šeksom, govori se kako je njegova tvrtka bila privilegirana i u premijerskom mandatu aktualnog predsjednika Zorana Milanovića čija je vlada dopustila stečaj BBS-a jedine tvrtke koja je konkurirala Drava Internationalu.