Prvi poimenični popis žrtava na mrežnim stranicama

Zasad je u računalnu bazu upisano ukupno oko 470.000 žrtava, najvećim dijelom fašističkog terora. Među njima je i oko 100.000 novoupisanih i revidiranih žrtava izvan navedenih popisa, iz Drugog svjetskog rata, s Bleiburga, poraća i Domovinskog rata.

Ravnateljica Hrvatskog instituta za povijest Jasna Turkalj izjavila je danas kako će za mjesec dana na mrežnim stranicama tog instituta bit postavljen prvi poimenični i najveći popis žrtava Drugoga svjetskog rata, poraća i Domovinskog rata.

Svrha je projekta Žrtve Drugoga svjetskog rata, poraća i Domovinskog rata, koji je odobrila hrvatska Vlada 2001. i na kojem se prije radilo u Hrvatskome državnom arhivu te Institutu ‘Ivo Pilar’, što cjelovitije poimenično popisati žrtve i učiniti ih dostupnim najširoj publici, istaknula je.

– Zasad je u računalnu bazu upisano ukupno oko 470.000 žrtava, najvećim dijelom fašističkog terora – iz popisa Zemaljske komisije 1944.-1947. te iz popisa 1950. i 1964. Među njima je i oko 100.000 novoupisanih i revidiranih žrtava izvan navedenih popisa, iz Drugog svjetskog rata, s Bleiburga, poraća i Domovinskog rata, rekla je Turkalj.

Popis je nepročišćen i do kraja neažuriran, naglasila je ravnateljica Hrvatskog instituta za povijest Jasna Turkalj, te dodala kako je namjera u sljedećem razdoblju pojačati upis komunističkih žrtava na osnovi objavljenih žrtvoslova. Riječ je praktično o višemjesečnome danonoćnom poslu, rekla je.

Svaka žrtva unesena u popisu, kako je objasnila, imat će više od dvadest odrednica – od imena i prezimena, mjesta rođenja do načina i mjesta smrti.

Bazi podataka pristupat će se dvostruko – slobodni pristup omugućit će građanima da pretražuju podatke i putem posebne tiskanice dadu nadopunu i prijedlog popisu, a ograničeni pristup omogućit će ovlaštenima da unose i objavljuju podatke.

Ravnateljica Jasna Turkalj svjesna je da će popis kojim nisu obuhvaćeni poginuli ili ubijeni pripadnici stranih vojska, trajati dugo i teško da će ikada biti potpun, ali, istaknula je, naša je civilizacijska i moralna obveza objaviti sve dostupne podatke o poimeničnim žrtvama kako bi se prestalo njima manipulirati.

Hrvatskom institutu za povijest, kao nositelju projekta, bilo bi interesantno dobiti i dokumentaciju negdašnjega saborskog povjerenstva za istraživanje žrtava rata i poraća, dometnula je.

Najavila je u travnju četvrtu knjigu dokumenata o partizanskoj i komunističkoj represiji i zločinima u Hrvatskoj od 1944. do 1946., koja će obuhvatiti Dalmaciju, te do kraja 2014. petu knjigu dokumenata za zapadnu Hrvatsku – Liku, Gorski kotar, Primorje i Istru.